G

 

istina tekst

 

 

autor: Ferid Muhić ›››

 

 

TEKST

 Istine i dokazi 

 Praksa je dobar ali nikako ne i najbolji dokaz istine! U tom pogledu, empirijska nauka je potpuno izgubila kompas, tražeći za svaku tvrdnju konkretan dokaz provjerom u praksi. Zaboravili su činjenicu da su pojave i predmeti ovoga svijeta različiti po svojoj složenosti, i da zato, logično, ne može važiti isti princip dokazivanja istinitosti za najjednostavnije kao i za najsloženije stvari.

 Princip istraživanja istine u takvom svijetu je koliko jednostavan, toliko i pouzdan i glasi: odnos složenosti istine i njenog dokazivanja obrnuto je proporcionalan. Ukoliko je neka istina jednostavnija i nalazi se, uslovno, na nižoj ljestivici hijerarhijske skale složenosti, utoliko ona više zavisi od praktičnih dokaza i empirijske provjere. Ne postoje ni dvije iste sniježne pahuljice, ni dva ista kamenčića, ni dvije iste kapi vode, ni dva ista para djevojačkih očiju. I obrnuto: ukoliko je neka istina složenija utoliko manje ona zavisi od praktičnih dokaza i empirijske provjere.

 Najjednostavnije istine, dakle pojedinačne instance, kao što su sniježna pahuljica, kamenčić, kap vode ili par djevojačkih očiju potvrđuju svoju istinitost samo lično, samo svojim direktnim prisustvom - in praesentia - kako bi rekli oni koji se pozivaju na terminologiju rimskog prava. Njihova potvrda je u cijelosti svedena na empirijski realitet, na njihov fizički identitet. Da su u neke djevojke oči takve kakvima ih neko opisuje, može se dokazati istim tim djevojačkim očima: kada djevojka dođe i kada nas pogleda. A najsloženije istine, nasuprot toga, jesu istine kojima nikakvi dokazi i nikakva empirijska potvrda ne trebaju. Tako na primjer, ako čujete da je temperatura vode nekog planinskog izvora 1 stepen celzijusa, odmah i sa apsolutnom sigurnošću znate, da hladnijeg izvora nema na cijelom svijetu!

 Ja sam lično našao tri takva izvora: na 2.330, na 2.410, na 2.480 metara nadmorske visine, i to mjereno u julu i u februaru. Onaj ko bi pokušao da osporava moju tvrdnju, pozivajući se na to da niko (pa tako ni ja) nije izmjerio temperaturu baš svih izvora vode na svijetu (,,Ko zna kakve izvore kriju Himalaji, Andi, Kamčatka...") smjesta bi odustao od traženja bilo kakvih dopunskih dokaza i empirijskih istraživanja, kada bih ga podsjetio da na 0 stepeni celzijusa voda mrzne! U svijetu u kom se voda mrzne na temperaturi od 0 stepeni celzijusa, nema niti može imati hladniji izvor od plus 1 stepena! Nikakvi dokazi nisu tu potrebni i nikakva dalja traganja za novim nepoznatim izvorima, kao što je sasvim bespredmetno i mjerenje njihove temperature: hladnija od plus 1 stepen sigurno neće biti!

 Zato ne tražite ni dokaze da vas neko voli! Ljubav je iznad svih dokaza i izvan svakog provjerljivog iskustva. Da volite, to znate bez ikakvih dokaza. Da ste voljeni i u to ste savršeno sigurni, bez pozivanja na nekakve dokaze. Kao što nikakvi dokazi ne mogu uvjeriti onoga koji ne voli, da voli, niti ubijediti onoga koji nije voljen da je voljen, tako ni ljubav ne treba nikakvu potvrdu u dokazima. Možete ih potražiti, možete ih i dobiti, ali znajte da ćete dobiti samo dokaze, ne i ljubav. Dokazi su dokazi, ljubav je ljubav! Ljubav ne postoji snagom dokaza, niti se može izvesti iz dokaza. I ovaj svijet postoji ne preko snage dokaza, niti zbog dokaza, nego potpuno nezavisno od svih dokaza. Ko sumnja u postojanje ljubavi, ko traži dokaze izvan ljubavi da bi u ljubav povjerovao, isti je kao onaj koji sumnja u postojanje ovog svijeta i svoju vjeru u njegovo postojanje temelji na dokazima a ne na samom ovom svijetu!

 Ako se nekada napijete sa izvora čija temeparatura vode je 1 stepen, budite sigurni da ne postoji nijedan izvor sa hladnijom vodom u svijetu. I ako volite, budite sigurni da niko na svijetu ne voli istinitijom, čistijom, iskrenijom, ni nježnijom ljubavlju od vaše. Ako znate da vas neko voli, isto tako budite sigurni da niko u svijetu nije više voljen nego vi. 

izvor: monitor.co.me ›››

G

 

istina tekst

 

autor: Helena Rosandić

TEKST

Istina boli, ali liječi

Večeras sjedim na terasi, na spratu kuće i posmatram Nebo, zvijezde, Mjesec. Neobična je zavodljivost kontrasta, intezivno tamno nebo, sjajne zvijezde I Mjesec poput srpa. Večeras se Mjesec hrabro pokazuje, dok postoje dani kada se skriva, ali je tu, iako mislimo da je nestao. Večeras se daje u svom punom sjaju. Istina je da je on uvijek tu, da nas posmatra i kada ga ne vidimo.

 Šta je istina?  Po nekim definicijama znanja istina bi bila nešto što smo odredili da ona jeste, a da pritom za nju ne moramo imati opravdanje, niti moramo u nju vjerovati. Nešto kao da mi ispred sebe ugledamo baš Mjesec i zvijezde, izreknemo sud da je to Mjesec, ali nemamo opravdanje i nemamo vjerovanje da on to jeste zaista? No, da vas ne zbunjujem, već da vas pitam kakve veze istina ima sa psihičkim zdravljem? Da li ona doprinosi da se došavši do nje počnemo osjećati bolje ili lošije? Zašto je istina ono što tražimo, a ujedno i nesvjesni toga, je i izbjegavamo? Zašto uopšte imamo problem sa istinom?

 Čovjek sam kreira laž, zaobilazeći oko istine. Na pitanje kako su roditelji slagali tokom djetinjstva neki odgovaraju: “Živjeli smo u blagostanju”. Na pitanje supruge da li je zadovoljna brakom, odgovara da joj ništa ne fali. Obje osobe koje sam navela pate od depresije i u nastavku rada sa njima saznajemo da je istina o njihovom zadovoljstvu neka sasvim druga.

 Problematične istine se u psihoterapijskoj praksi često pojavljuju u partnerskim odnosima. Klijenti dolaze sa problemom manifestacije nezdrave ljubomore. U takvom kontekstu se često pokreću pitanja inteziteta ljubavi, ko je kome dao više, ko manje, ko se osjeća prevareno i misli da je potrošio svoje vrijeme.

 U partnerskim odnosima neistine su raznovrsne. Neke od njih su centrirane oko uvjerenja da je moguća bezuslovna ljubav. Takvo nešto je potpuno nemoguće. Sledeća zabluda je da je naša misao istina. Misliti nešto o nečemu ili nekom, samo po sebi nije istina, to je ono što mislimo da ona jeste.

 Ako jedan partner kaže da voli drugog, to nije istina, ukoliko drugi član dijade to ne potvrdi. U realnosti se partneri u dijadi često mimoilaze oko slaganja u procjeni ljubavi, gdje se dešava da jedan vjeruje da voli, a da je onaj drugi bezobrazan. Ovakav stav je idealna podloga za kreiranje pseudoznanja o onom drugom i razvoj uvjerenja da ga druga strana ne voli. U ovakvim okolnostima nastaju sukobi, gdje “potištena” strana čvrsto vjeruje da je drugi morao da ga prihvati i da dokazuje svoju ljubav. Ovakve partnerske relacije funkcionišu na nivou klackalice koja nikada ne doseže svoj balans.

 Na kraju ova dinamika između partnera koji su u takvom problemu obično nije pošteđena ni negiranja dostupnih istina. Partneri imaju zamagljene oči za vidljivu istinu i njihovo ponašanje obiluje mnoštvom zamjerki upućenih drugom za nedostatak ljubavi, a pri tom ni sami je nemaju.

 Ako se neko od vas prepozna, neka sebi odmah postavi pitanje šta bi se moglo pretpostaviti  da će se dogoditi kada bi oba člana partnerske relacije došla do istine?

 Šta bi ta istina donijela sa sobom? Saznanje da je i drugom teško, da i on pati; saznanje da se prigorava drugom, ono što ni sam nemaš; shvatanje da bezuslovna ljubav predstavlja utopiju; istinu da u ljubavi nema ravnopravnosti; itd.

 Iako vam se čini da dolazak do ovakve istine ne bi ništa promjenio, mislim da se varate.

 Istina u psihoterapiji liječi. Iako u prvi mah izgleda da smo laži skovali kako bi nam u životu bilo lakše, prava istina je da od laži oboljevamo. Prava istina može biti gruba za nas, čineći se da je nećemo izdržati, ali prava istina je jedina koja liječi jezgro problema.

 Nije lako biti oči, u oči sa istinom, no istina nije isto što i bol, istina je bolni put koji je potrebno proći dosegnuvši cilj, a to je mentalno zdravlje. 

Psihoterapeut - dr psiholoških nauka

izvor: zenasamja.me ›››

G

 

istina tekst

 

 

ISTINA TEKST

 

I kako sad da bilo ko shvati ovaj tekst ozbiljno. Nikako.

Nije pisan sa ozbiljnim namerama. Pisan je sa dobrim namerama.

istina tekst

G