G

 

inteligencija info

 

 

INTELIGENCIJA INFO

 

 

INFO

Emotivno inteligentni ljudi, gospodari svoje sreće 

Decenijama naučnici pokušavaju da dokuče zašto su pojedini ljudi uspješniji od drugih. U čemu je njihova tajna? Dugo se smatralo da je inteligencija presudan faktor za uspjeh, ali…

Istraživanja sporovedena posljednjih godina dokazala su da je pored inteligencije presudna i emotivna zrelost koja najčešće nema veze sa krštenicom, prenosi zenska.tv.

Naučno je dokazano da emotivno zrele osobe donose bolje odluke bez obzira koji je životni aspekt u pitanju.

Koje su to osobine koje krase emotivno inteligentne i zrele ljude?

Svaki čovjek doživljava razne emocije, ali samo 36 odsto njih je u stanju da identifikuje emocije čim se pojave. Ovo je važno, smatraju naučnici, kako bi se izbjegli nerazumni izbori i kontraproduktivne akcije. Emotivno inteligentni ljudi prepoznaju kad se osjećaju razdražljivo, frustrirano, nervozno, znaju uzrok i šta treba da učine u vezi sa tim.

Radoznalost je još jedna odlika ovih ljudi, a znatiželja je jedan od najznačajnijih puteva ka visokoj emotivnoj inteligenciji.

Ovi ljudi su fleksibilni. lako se prilagođavaju, nemaju strah od promjena koje doživljavaju kao izazov na svom putu ka uspjehu i sreći.

Emotivno zreli ljudi znaju svoje mane i vrline, prednosti i slabosti, znaju u čemu su dobri i to će istaći, a ono u čemu su slabi to će za njih biti dodatni podsticaj da nauče više i ojačaju i na tom polju.

Emotivno zreli ljudi imaju sposobnost da ‘čitaju ljude’. To je vještina koja se stiče vremenom, razumjeće ponašanje ljudi, čak i motive koji oni skrivaju ispod površine.

Teško ih je uvrijediti, ne zato što su ‘debelokošci’ već zato što su samouvjereni i otvoreni, umiju da podvuku crtu ispod humora i degradacije i nikada je neće preći. Emotivno zreli ljudi imaju više samokontrole čime izbjegavaju impulsivne reakcije koje vrlo često mogu biti pogrešne i štetne.

Istraživanje sporovedeno na Univerzitetu u San Francisku je pokazalo da emotivno zreli ljudi znaju i umiju da kažu ‘ne’. Međutim, oni izbjegavaju da ovu moćnu riječ koriste u rečenicama: ‘Ja ne misli da mogu… ne znam ili nisam siguran…’ Umjesto toga iskoritiće neku drugu riječ i time ostaviti sebi mogućnost da obaveze ispune kasnije.

Oni su svjesni svojih grešaka, uče iz njih, ali ih ne drže ‘uz sebe’, jer time sebe uskraćuju za uspjeh u budućnosti. Ali, kada se nađu u nekoj sličnoj životnoj situaciji sjetiće se svojih grešaka koje ih podsjećaju da ne čine isto.

Dati i ne očekivati ništa zauzvrat je još jedna odlika emotivno inteligentnih ljudi. Nisu zlopamtila, jer znaju da bijes dovodi do stresa koji oni izbjegavaju po svaku cijenu. Zato će mirne duše da vam oproste sve i nastave dalje. E, sad da li će i poslije toga biti mjesta za vas u njihovom životu, to je već drugo pitanje.

Oni ne žele ‘toksične ljude’ u svojoj blizini i takvih se klone. Ukoliko silom prilika moraju da budu u dodiru sa takvim ljudima, svoje emocije drže pod kontrolom, svakoj situaciji prilaze racionalno i ne dozvoljavaju da ih ‘preplavi’ tuđi bijes i frustracija. Ne traže savršenstvo, niti mu teže, jer znaju da to ne postoji. Umjesto toga uzbuđeni su zbog onoga što su već postigli ili će tek postići u budućnosti.

Zahvalnost je još jedan od odlika ovih ljudi, što dovodi do smanjenja kortizola koji je poznat kao hormon stresa. Emotivno inteligentni ljudi se ne prepuštaju negativnim mislima, ne dozvoljavaju da iko ograniči njihovu radost, jer kada vaš osjećaj zadovoljstva zavisi od drugih ljudi, onda više niste gospodar svoje sreće. Ako su srećni i zadovoljni zbog nečega što su uradili neće dozvoliti nikome da im to oduzme. Emotivno inteligentni ljudi žive u sadašnjem trenutku, umiju da naprave balans između posla, porodice i ličnih potreba.

I na kraju, ovi ljudi su svjesni da samopouzdanje dolazi iznutra, bez obzira šta drugi ljudi kažu ili misle o vama. 

izvor: cdm.me ›››

 

G

 

inteligencija info

 

RAZLIKA JE ZNATI I RAZUMJETI

 

 

INFO

Školovan-pametan  i inteligentan - nije isto!

Ajnštajn je znao da kaže da ‘svaka budala može znati, ali poenta je nešto razumjeti’. Jedno je naučiti napamet, a savim drugo to razumjeti. Inteligentni ljudi ne misle da znaju sve

Zabluda u kojoj živi veliki broj ljudi je miješanje načitanosti i obrazovanja sa inteligencijom. To što je netko završio fakultet ili pročitao stotine knjiga ne znači nužno da je i inteligentan te da se može dobro i brzo snaći u nepoznatoj situaciji. Postoje velike razlike između pameti dobivene školovanjem i čitanjem knjiga te prirodno urođene inteligencije. (esencija intelekta je otvorenost uma)

1. Razlika je znati i razumjeti

Albert Ajnštajn je znao da kaže da ‘svaka budala može znati, ali poenta je nešto razumjeti’. Jedno je naučiti napamet, recimo, hemijsku formulu za nešto i znati kako tim putem doći do određene reakcije, sasvim je drugo razumjeti cijeli proces. Prepoznavanje određenih stvari uglavnom je površno i vezano za posmatranje i pamćenje. Međutim, razumijevanja je nešto puno dublje - prirođena radoznalost koja nastoji da objasni razlog. Inteligencija je ono što je podsticalo velike umove da dođu do genijalnih otkrića. Slijedili su tragove, bili radoznali, razmišljali, povezivali... Istraživali su nove mogućnosti i bili hrabri da istraže ono za što su mnogi smatrali da je nemoguće.

2. Širi kontekst je odraz inteligencije

Izolovano razmišljanje o određenim činjenicama je, moglo bi se reći, beskorisno trošenje vremena. Ali, spajanje tih činjenica da bi se stvorila veća slika odraz je inteligencije. Na primjer, povećanje kisjelosti okeana negativno utiče na stvaranje korala i formiranje njihovih kostura. To je široko sagledavanje ili spajanje više detalja u smislenu sliku određene situacije. Znači, znati sam detalj da su okeani sve kisjeliji i nije nešto pretjerano korisno, ali sagledavanje posljedica i razmišljanje kako to utiče na eko sistem je već nešto sasvim drugo. Ljudi visoke inteligencije doživljavaju određeni detalj kao dio velike slagalice, pa traže drugi dio, treći... sve dok ne dobiju kompletnu sliku. Oni razumiju odnos među nekim stvarima, to je ono što pokušavaju da shvate, tu povezanost. Ljudi koje inteligencija nije pretjerano obdarila, ali su školovani-pametni i načitani imaju naviku da ne brinu pretjerano o stvarima koje su izvan njihovog suženog polja mišljenja.

3. Važno je okončati besmislenu raspravu

Mnogi ljudi u stanju su kvalitetno da raspravljaju i brane svoje stavove, no ponekad to nikuda ne vodi osim svađi i porastu negativne energije. Ponekad je bolje zaćutati, više slušati, popustiti i razriješiti neku situaciju svojom voljom - ako od nastavka rasprave nema smisla, a inteligentan čovjek to osjeti i zna će kako najbolje reagovati. Ljudi manje inteligencije, a koji su izuzetno školovani-pametni, često imaju previše visoko mišljenje o sebi, kao da su ‘popili svi pamet svijeta’ i, kada raspravljaju, imaju snažnu potrebu da dokazuju da su u pravu. Oni ne razmišljaju na način da se od svakoga može nešto naučiti, nezavisno do toga koliko je neko obrazovan i načitan ili nije. Oni ne mogu razumjeti da čovjek može biti inteligentan, široko sagledavati stvari i znati sve i svašta iako možda školu nikada nije ni vidio.

4. Treba znati kako nešto utiče na nekoga

Inteligentan čovjek može da predvidi kako će njegovi postupci i riječi utjecati na drugog čovjeka. To se može nazvati i empatijom, ali je ta sposobnost odraz inteligencije pojedinca i ne može se naučiti iz knjiga. To je sposobnost poistovjetiti sa nekim i razumjeti kako se taj čovjek osjeća, zašto radi to što radi... Potom se na osnovu toga donose odluke koje su najbolje u određenoj situaciji. Ljudi koji tu sposobnost nemaju neće razumjeti zašto njihove riječi i postupci djeluju na nekoga na određeni način i izazivaju određene reakcije.

5. Inteligentni uvijek uče i slušaju druge

Kao što smo spomenuli, inteligentni ljudi nikada neće misliti da znaju sve i da su najpametniji na svijetu. Inteligenti pojedinci su svjesni svojih granica, spremni su da priznaju da nešto ne znaju i saslušaju druge kako bi nešto naučili od njih. Punjenje glave mnoštvom informacija karakteristika je ljudi koji vjeruju da su veoma inteligentni, a zapravo su samo dobro školovani, pametni i načitani. Oni teško priznaju da je neko drugi u pravu, a da oni griješe - upravo zato što su ograničeni u načinu razmišljanja.

izvor: the spirit science

 

G

 

inteligencija info

 

 

INFO

Inteligentni uživaju u samoći

Današnjem čovjeku je interakcija manje potrebna nego precima pa je prestala da bude prioritet

Prema NCBI studiji, visoko inteligentni ljudi imaju tendenciju da se povezuju s manjim brojem ljudi i rjeđe traže socijalnu interakciju. Zanimljivo je da se njihovo životno zadovoljstvo povećava kada odluče da žive po ovoj strategiji.

Prema vodećim istraživačima Satoši Kanazava i Norman Liu, za one koji traže sreću, „pustinjačka“ strategija može biti rješenje - posebno za ljude koji su vrlo inteligentni.

Kroz temeljna istraživanja, ti evolucijski psiholozi su utvrdili da su ljudska bića sretnija kada žive u manje naseljenim područjima.

Takođe su otkrili da se sreća povećava kada je veći procenat socijalnih interakcija s našim najbližima od socijalnih interakcija sa strancima ili poznanicima.

Stoga ne čudi što su učesnici studije pokazali veći stepen sreće kada su imali češće socijalne interakcije - osim jedne grupe. Kod većine inteligentnih ljudi, taj učinak nije bio samo smanjen, već je bio aktivno obrnut. U stvari, kao što su istraživači objasnili, „inteligentniji pojedinci doživljavaju manje zadovoljstva u životu kada se često druže s prijateljima.”

Kerol Grejem, koja proučava ekonomiju sreće, predstavila je taj učinak u članku koji je izašao u Washington Post-u. „Rezultati sugerišu (i to ne čudi) da oni s više inteligencije i sposobnosti da je koriste, vjerovatno će utrošiti manje vremena na druženja, jer su usredotočeni na neki drugi dugoročni cilj.”

Drugim riječima, čudaci koji govore da imaju pametnijeg posla nego “da vise s prijateljima”, zapravo imaju pravo. U tumačenju rezultata ove studije, evolucijski psiholozi otkrili su veliko značenje ove dinamike u odnosu na „Savannah teoriju.”

Ova teorija govori da nalazimo sreću u istim stvarima u kojima bi i naši preci uživali. U savani, gustina populacije bi bila niska i međuljudska interakcija bila bi izuzetno važna za opstanak. Rezultati ove studije, iako na kraju idu u prilog ovoj teoriji, ukazuju na to da je većina visoko inteligentnih ljudskih bića nadišla potrebe ove socijalne interakcije.

Umjesto toga, oni počinju da favorizuju aktivnosti koje su više na intelektualnoj i ekonomskoj bazi i koje promovišu napredak u savremenom svijetu.

Današnjem čovjeku je interakcija manje potrebna nego precima pa je prestala da bude prioritet.

izvor: vijesti.me ›››

 

G

 

inteligencija info

 

 

INFO

Intelektualna kondicija

Ljudi imaju dnevnu dozu intelektualne (kognitivne) kondicije, koja predstavlja njihovu sposobnost da urade određen intelektualni posao. Sve odluke, velike ili male, svi momenti u kojima smo skoncen

trisani i svaki čin mišljenja ulazi u deo naše kognitivne kondicje. Nazovimo ovu kondiciju kognitivni budžet i pogledajmo kako da upravljamo dnevnim obavezama tako da stvorimo redovnu naviku trčanja.

Kada potrošimo ovaj dnevni budžet, u stvari se vraćamo onom starom ja, lenjom koji bira akcije koje su već stvorene u navici, one rutinske i poznate. Preko noći, u zavisnosti od kvaliteta sna, kondicija se opet vraća na staru vrednost.

Možda ste čuli za pojam “snaga volje”. Naučnici će pre koristiti pojam “descision fatique” (Evo jednog NY Times članka koji je odličan primer).

Kako da menjamo ponašanje, npr da redovno trčimo?

Jedna od mogućnosti je da treniramo kondiciju za donošenje odluka, no mnogo jednostavnije jeste da alociramo već postojeći budžet, tako da imamo dovoljno kondicije za one odluke koje su nam važne.

U čemu je fora sa crnom rolkom Stiva Džobsa?

Svako jutro Stiv Džobs bi otvorio svoj orman i uzeo crnu rolku sa gomile crnih rolki. Po navici, bez razmišljanja i bez potrebe da donosi odluku. Ovo je navika efektnih lidera.

E sad zamislite nekog ko svako jutra bira majicu, košulju, majicu dugih rukava, pa uklapa boje sa farmerkama ili pantalona, pa onda skapira da napolju ipak nije toliko hladno, pa menja sve. A da, imaću sastanak na kraju dana, moram ipak košulju, samo da odlučim koju kravatu danas. Do trenutka kada si spreman za posao, kognitivni budžet je načet i to sa 10-ak odluka koje su morale biti donete. Stiv Džobs je u prednosti za 10 odluka koje može iskoristiti na poslu.

Navike uspešnih ljudi su tu da smanje kognitivno opterećenje na manje važne stvari. One daju mogućnost da se budžet potroši na nešto drugo. Oni najbolji koriste ovaj budžet za najvažnije ciljeve.

Ako ste odlučili da je vaš cilj da budete vitalniji, izgledate bolje i osećate se punim energije, i ako ste odlučili da je trčanje pravi izbor za vas, onda…

izvor: trcanje.rs ›››

 

G

 

inteligencija info

 

 

INFO

Zašto su neki ljudi inteligentniji od drugih? 

Proučavanje inteligencije uvijek je bilo puno kontroverznih tumačenja.

Naučnici se nijesu slagali u tome da li se inteligencija uopšte može mjeriti i ako može, da li je povezana s genima ili je više ishod učenja i životnog iskustva.

Međutim, nedavnim ispitivanjem genetičkog materijala kod skoro 80.000 ljudi, istraživači su otkrili 40 gena koji neke ljude čine inteligentnijim.

Nakon otkrića ovih 40 gena, ukupan broj “pametnih gena” iznosi 52. Ipak, kako naučnici tvrde, ovi geni objašnjavaju samo mali dio ukupne inteligencije ili nedostatak iste, ali proučavanje ovih gena, od kojih su mnogi bitni za razvoj moždanih ćelija, može pomoći naučnicima da shvate na koji način je inteligencija “ugrađena” u mozak.

Rezultati zasad objašnjavaju samo mali dio zanimljivog pitanja zašto su neki ljudi pametniji od drugih, ali dalja saznanja o vezi između inteligencije i gena možda bi konačno mogla dovesti do toga da se nadomjesti nedostatak inteligencije kod nekih osoba.

“Ako smo u stanju da razumijemo šta je krenulo po zlu unutar mozga, to nam daje veću šansu da intervenišemo. Zar ne bi bilo ljepše da smo svi barem malo pametniji?”, kazao je Ričard Hejer, neuronaučnik s Univerziteta u Kaliforniji.

Danijel Posthuma, genetičarka na Univerzitetu Vrije u Amsterdamu, mijenjanje gena radi povećanja inteligencije smatra veoma diskutabilnim, jer svaki gen ima više zadataka, tako da bi mijenjanje jednog gena možda imalo nepredvidive i neželjene posledice.

“Prije nego što se naučnici usude da mijenjaju gene kako bi povećali inteligenciju, moraju znati sve o ovom procesu”, zaključila je Posthuma.

 

izvor: klix.ba ›››

 

G

 

inteligencija info

 

 

INTELIGENCIJA INFO

Biće da nijesam dobro informisan.

Vjerovatno je do mene a ne do njih.

To je sramota moja što nijesam znao tu informaciju.

inteligencija info

 

G