RIJEČ INFO

 

 

INFO

Moć riječi na koju nikad ne obraćamo pažnju, a trebalo bi

Slabo obraćamo pažnju na ton kojim govorimo i kakve riječi izgovaramo. Koristimo često uvredljive riječi, kao da smo zaboravili što je blagorodan i uzvišen govor. Ali to nije samo dokaz našeg neznanja i degradacije svijesti. Zar nije očigledno, da kada izgovaramo nepristojne i ružne riječi – mir i sreća u nama se ne povećavaju. Sve je upravo suprotno. Tada omogućavamo da se pojavi negativna energija, a onda se pitamo zašto tako često moramo uzimati tablete za glavobolju.

Postoji veza između uma i govora. Ako je um zdrav, govor je dostojanstven. Zdrav um je uvijek pozitivan. Kada imamo takav um, mi ne govorimo o nedostacima drugih, ne kritiziramo, ne izražavamo pretenzije. Ne žalimo se na sudbinu. Ton govora je spokojan i prijateljski. Naravno, da se svako sa zadovoljstvom obraća takvom sagovorniku.

Govor s bijesom je znak slabosti duše.

Prema statistici, 90 posto svađa i sukoba je zbog toga što smo o nekome govorili loše. Svima nam je potrebno da učimo govoriti u ugodnom, blagonaklonom maniru, kontrolišući svoj govor. Na Istoku čovjek, koji ne može kontrolisati svoj govor, smatra se primitivnim.

Odavno je primijećeno da stičemo osobine tog čovjeka, o kome mislimo i govorimo, zato govoreći o nekom loše, kritikujući ga, mi ispoljavamo u sebi negativne osobine te ličnosti. Ako hvalimo, tada ispoljavamo sve dobro, što posjeduje ta ličnost. Stoga, misliti o Bogu i govoriti o Njemu – je najlakši način da se steknu božanski kvaliteti.

Obratite pažnju, da što je veći kod nas egoizam, zavist, zloba, tim teže govorimo o nekome s toplinom. Što je grublji naš govor, manje smo harmonični, zato surovije životne lekcije primamo.

Jedan od razloga što smo sada umorni i malo uspijevamo – je što mnogo govorimo. Opširnost je znak praznih riječi. Treba govoriti malo, tiho, strpljivo i blagorodno. Tako se može štedjeti vrijeme i energija. Važno je naučiti kontrolisati svoj govor. Nešto smo izgovorili – i uvrijedili čovjeka. A potom se opravdavamo: “Rekao sam to tek tako … nisam želio uvrijediti …”. Ovakav jezik treba promijeniti. U riječima mora biti sadržana suština – takve riječi su jake.

Mudrost nas uči: razmislite prije nego što bilo što izgovorite.

Riječi imaju smisla, ako su taktične i ispunjene ljubavlju. A tada, koliko god “gorke” riječi izgovarali, srce će ih sigurno prihvatiti. Te riječi ne izgledaju gorke, one izgledaju tačne.

U suprotnom, ako koristimo teške riječi, oštrina se vidi u našem izgledu. Tada je drugima očigledna, naša gordost, i ljudi će se naljutiti na nas. Ali ako izgovaramo čak i “gorke” riječi s ljubavlju, osjećaj ljutnje se transformiše i ljudi osjećaju naše saosjećanje.

O svemu treba govoriti tačno, ali s ljubavlju. Bilo kakve riječi koje npr. uputi majka djeci, zbog materinske ljubavi se ne promatraju kao stroge i gorke. Djeca osjećaju: majka nas voli, ona nam želi dobro. Isto tako, bez obzira koliko izravnim riječima sve rekli, to druge ne boli, ako pri tome ispoljavamo milosrđe.

izvor: atma.hr ›››

 

riječ info

 

 

RIJEČ INFO

RIJEČNIK
manje poznatih riječi i izraza u književnom djelu Novaka Kilibarde.

(sastavio Božidar Ilijin Miličić)
A

ä (Ä je sva­nu­lo šće­ra­li su go­ve­da ž dža­de i okre­nu­li ih put jed­ne ve­li­ke ce­ro­ve šu­me.) – čim, odmah, nakon što
aba – grubo domaće sukno
abaćivat(i) – uhvatiti, dočepati
abàšit(i) – popustiti, prepustiti, ublašiti
abatit(i) – iznenada uhvatiti, dokopati, ščepati, zgrabiti, zateći, nenadno sresti
aber – glas, vijest, poruka, pismo
abernik – glasonoša, glasnik
acnut(i) – fino ośetiti, proklijati, krenuti
ačkat(i) – dokopati, dohvatiti
àčkōnso (Afe­rim kne­že, ač­kon­so ti ga bi­lo.) – neka je prosto, bravo, srećno
adalet (Ali vidio je da njegova pamet ne more naći adaleta…) – pravednost, pravda, pravica, red
adamsko koljeno – simbol čestitosti i vjernosti, osobina kakav je bio prvi biblijski čovjek Adam prije nego što je zgriješio
adet – običaj, tradicija, navika, pravilo, zakon
adum – hadum, uškopljenik, evnuh
aeknut(i) (Aeknusmo juče desetoro turske govedi s Krsca.) – poćerati goveda uzvikom Ae!
aferim – bravo, svaka čast, odlično, tako je, živ bio
AFŽ – U socijalističkoj Jugoslaviji društveno-politička organizacija – Antifašistički front žena
aga – gazda, dobro stojeći građanin; gospodar, prvak, počasni naziv za pojedine turske dostojanstvenike, upravne činovnike i zapovijednike plaćene vojske; gospodin
agitovat(i) – propagirati neku ideju u javnosti, reklamirati
ahmedija – čalma koju nose hodže
air – sreća, dobro djelo, korist
ajat – štala; dvorište; izba; trijem
ajdučljivo (Jer je bilo ajdučljivo…) – nesigurno vrijeme, biti svjestan opasnosti kao hajduci ili momenta kad bi hajduci mogli napasti
ajluk – mjesečna plata, nadoknada, zarada
ajter (No što ti pričam, ne mogah izaći iz ajtera, a i milo mi viđeti pusto groblje svojih ispisnika i borbenika što je neđe u Solunu.) – volja
ajutat(i) (Dodila je s Varošice dok je mogla i vazda ga krijepila i ajutala.)– okrijepiti, opremiti, pripomoći
ajvan – domaća stoka, životinje koje čovjek uzgaja
ajvanski pazar – stočna pijaca
aka –sila, nasrtanje
akačica – skitara po selu
akas, akaste, akastilice (Pričalo se da ga ne bi vlas presudila baš na vječitu robiju i na Zenicu da nije on akas akastile sam sebe dosolio.) – namjerno, proračunato, svjesno, hotimice
akat(i) – gostiti se po tuđim kućama, jesti džaba
aknut(i) – udariti s vojskom, silovito iznenada napasti
aknut – udaren u glavu, nenormalan, lud
akšam – prvi mrak, zalazak sunca, veče; četrvta po redu svakodnevna molitva muslimana
ala – aždaja
Alacka – Aljaska
alal (bilo) – sretno
alavertit(i) se – dozvati se, priśetiti se, prenuti se, naknadno, kasno shvatiti, razumjeti
alavija (Pa ajte s alavijom, moji ljuti lavovi.) – sreća, zadovoljstvo
alavičan – srećan
alaj – skupina, parada, masa, odjeljenje turske vojske koju su sačinjavale spahije jednog sandžaka, s alaj-begom na čelu
alaj-barjak – svečana, paradna turska vojnička zastava
alalit(i) – oprostiti uz čestitku, pokloniti sa zadovoljstvom
alaša (Puštite je niz selo u alašu.) – potpuna sloboda bez bilo kakvog nadzora; sampas
alavantat(i) – mnogo i svašta pričati
alavertit(i) se – dośetiti se u momentu kakve nevolje
alàvija – sreća, talik; subina
alčak – nevaljalac, mangup, nestaško, simpatičan momak, prepredenjak spreman na podvalu, vragolan
aluga – gusta šuma
alus – narodna svetkovina, veliki skup, narodni zbor, sabor
aljinka – haljina
aman – uzvik preklinjanja i vapaja kojim se traži milost, pomoć, pošteda (pobogu, zaboga, oposti)
amanata mi božjega – kunem ti se da je istina ovo što ti pričam
amanati – tvrdim ti
ämbarit(i) – otkriti tajnu, riješiti se na priznanje
ametice – sasvim, bez ostatka
amin – tako je
aminovat(i) – potvrditi nečije riječi, odobriti, podržati
ân – han
analetan – baksuzan, proklet
anate ga mate bilo (po stotinu puta) –da je proklet, da ga stigne prokletstvo
anđul – šašavko
anđama (Ura­di od me­ne šta te an­đa­ma na­vo­di.) – nečastiva sila, đavo
andasani – uzrječica Ali-paše Stočevića, bez konkretnog značenja
andžar – borbeni nož
angarija – vrsta jake rakije
angir – snažno, nezgrapno čeljade
angiroša, angir ženski – nezgrapna, muškobanjasta, pohotljiva žena
apa – neprijatan miris, isparenje, zadah
apatnjak – đavo, nečastivi
apaz – vruć šamar
aperisat(i) – operisati
apica – izazovna žena ili mlada đevojka
äpit(i), apnut(i) – dokopati, zgrabiti, kradom uzeti, brzo ukrasti, zdipiti
apnuti – brzo ukrasti, dokopati
Ä pri­ma­ljaj Bo­ga! – lagodna životna pozicija, uz zahvalnicu bogu što je tako dobra i u nadi da tako i ostane; A pomozi bože!
âr – ponos, inat, tvrdoglavost, princiijelnost, zažetost pojačana ljutnjom, ośećanje časti
ar – ahar, konjušnica, štala
arač – porez, trošak
aram (Aram ti bila i kap vode što si popio iz moje ruke!) – grehota, prokletstvo
aranzadit(i) – rugati se, podsmijevati se bez mjere
aranzada – neukusna šala, maškara, sprdnja
arar – vreća od koźe dlake, kostreti
arčit(i) – rasipati, uludo trošiti
arenda – iznajmljivanje, najamnina
argatovat(i) – nadničiti, pomagati majstoru za slabu nadnicu
argat, argatin – majstorski pomoćnik, fizički radnik
arija – vazduh, klima
ärlak – graja, vika, galama, sprdnja
arlakat(i) – grajati, galamiti, vikati
arli – ponosan
Arnaut – Albanac
asija – osoba uobražena zbog svoje snage
asit(i) se – jačiti se, ponašati se nadmeno, dičiti se
askurđel – u bukvalnom smislu riječi daleki predak, precizno sedmo koljeno: otac, đed, prađed, čukunđed, navrđed, kurđel, askurđel, kurđun, kurlebalo, sukurdol, sudepač, parđupan, ožmikura, kurajber, sajkatav, bijeli orao
asna – korist
asulit(i) – škopiti, kastrirati
aščija – kuvar
ät – konj plemenite pasmine
atežno – mentalno bolesno čeljade
atljez, atljezan – mlitav
avarisat(i) – pogoditi, potrefiti
avaz – glas, poruka, zapomaganje
avdes(t) – obredno umivanje muslimana pred molitvu
avdisat(i) – ponašati se nadmeno, uobraženo
avgara, avgaroša –muškobanjasta, naglašeno crnomanjasta žena
avetluk – neznanje, umna ograničenost, nesnalažljivost
avetnik, avetinja, avetnica ( Pobile se dvije avetinje kod pekare narodne svetinje!) – budala, zanovijetalo, besposličar
ävijes(t) – avet, utvara, priviđenje
avit – kirija, stanarina
avizan – pametan, razuman, bistar, oštrouman, dośetljiv
aviz – razum, savjest
avizat(i) se – shvatiti, razumjeti, dośetiti se
azgin – silovit, pomaman, punokrvan, veoma životan
azman – fizički uočljiv, razvijen, korpulentan ćovjek
azur (Pla­ti mu do­bro i za to vi­še ne mi­sli – bi­će sve azur.) – u redu, potaman; spreman, pripravan
azurat(i) –spremiti se, opremiti se za put

B

babina rupa – udubljenje na potiljku
babit(i) se – porađati se
bačat(i) i drvlje i kamenje – oštra osuda, fraza potiče iz vremena kad je smrtna kazna osuđenika vršena kamenovanjem
bačat(i) mrtvu đecu – rađati mrtvu đecu
bačit(i) kletav – prokleti
báderit(i) – insisinuirati, neprincipijelno kritikovati, podmuklo dobacivati, ucjenjivati, insistirati
bagljivos(t) – bolest konjskih kopita
bajun – skrinja, sanduk, starinski kofer
bajurina – zmija
bak – vo za priplodnju
bakča – bašta, vrt
bakovit – neuasuljen vo, bik, bak
baksiret – nezgoda, nesreća: onaj koji donosi neki baksuzluk
baksuznik, baksuz – osoba bez sreće, nesrećnik
bala – naramak sijena, vune…
balavac – vrsta goveđe bolesti
balega – goveđi izmet
balija – prosti muslimanski seljak; pogrdan naziv za bosansko-hercegovačke muslimane, silovit, sirov čovjek
balit(i) – sliniti; dugo i uporno sipanje kiše
baljemez – krupan, ogroman
baljuša – krava s bijelim detaljem na čelu
ban – državmi poglavar, gospodar, gospodin
banda (A neki drugovi pretpostavljaju da se on neđe skriva š četničkijem bandama…) – grupa razbojnika koja izbjegava vlast i bilo kakvu kontrolu, razbojnici, hajdučija
banda, bandača – ploča ili daska s jedne strane
bandoglav – tvrdoglav, nedokazan
banut(i), banjivat(i) – iznenada se pojaviti, doći na neplanirano mjesto
bára – koza c bijelim šarama po prednjem dijelu glave
barabar – jednako, ravnopravno, fifti-fifti
bardas(t) – u dvije boje ujednačeno šareno goveče ili koza, pola crno, a pola bijelo
bareče – čeljade malog rasta, neugledno; vrsta malog psa
barjačica – ona koja nastoji da vodi glavnu riječ u društvu namećući svoje stavove
barlijekat(i) (Sad mi se či­ni da bar­li­je­če spra­će­no ju­ne…) – rikati
barutana – skladište baruta i municije
basma – basna
bastadur – ugledan gađanin, plemenski prvak, hrabar, odvažan čovjek
bastan – sposoban, preduzimljiv, odlučan, pouzdan, spretan, valjan
bastašan – viđeti: bastan
bašanski – čitavi, nepregledni
bašanski svijet – vaskoliki svijet, i onaj dio svijeta za koji ne znamo kakav je i dokle se prostire
bašibozluk – skupljevina, pripadnik pomoćne pješadijske jedinice u turskoj vojsci sastavljene bez obzira na vjeru i naciju
baška – odvojeno, posebno, za razliku od nečega, van konkurencije
baština – imanje, očevina
baštit(i) se (Vla­di­ka Ra­de bio je na­re­dio Usko­ci­ma da se oni ni­ma­lo ne ba­šte da su ubi­li Smail–agu.) – uzimati pravo, insistirati na primatu, hvaliti se
batalit(i) – prekinuti, pokvariti, odustati od nekog posla
batli – srećno
batlija – srećko, ide mu sve od ruke
batljas(t) – sakat, defektan u ruku ili nogu
bátōnja – čovjek na položaju, debeo i dobro obučen, gazda
baturica –trskasti plod čapljana, jednogodišnje dugolisnate biljke
bauk – strašilo
bavrljan – jednako neugledan izgledom i pameću mlađi čovjek
baul – kovčeg
bazd – smrad
bažđet(i) – smrđeti, zaudarati
bečak (Kad je ulje­gao u pa­lac, pon­taj da po­lju­bi ru­ku Go­spo­da­re­vu, ali oćeš, be­čak!) – gest kojim se neko potcjenjuje; skupljena pesnica s probačenim palcem između kažiprsta i srednjaka
be­či(t)i – buljiti, neprestano gledati u jedno mjesto široko otvorenih očiju
bečkat(i) – pogledivati, kao nehotično pratiti tuđe postupke ili poslove
bedevija – kobila arapske rase
bedova – bijeda, sirotinja, nesreća, neugodnost
bedrica – ovčji ili koźi but
beg – gospodin, počasni naziv za vojne funkcionere u Turskoj, gospodar nad jednom oblasti, feudalni pośednik, plemić
begenisat(i) – sviđeti se, dopadati se, izabrati nešto po svom ukusu, nameračiti
bejakat(i) (Pe­ro jed­no­ruk be­ja­ka za ov­ca­ma…) – ćerati ovce koristeći se raznim naredbama; izraz je izveden iz glagola blejati
belaj – nevolja, problem nad kojim se valja dobro zamisliti
belći – sigurno, možda, valjda, beli
beleca (Ja se sa­mo ije­dim na dr­ka­li­ce što ih pri­ča­la iz­mi­šlja­ju od be­le­ca.) – inat, hir
beleđija – brus za oštrenje kose
belenzuka – ženska narukvica
beli – zaista, tako je
bengirat(i) – veselo i uobraženo jahati
bendunjat(i) – zapostavljati, namjerno ignorisati, ne primjećivati, gledati s prezirom, omalovažavati
berićet – dobra ljetina
berikat – grlo, grkljan, jednjak
beslemać – prost i neobrazovan čovjek, prostak, dobričina bez duha
besprestalno – neprestano, bez prekida
bestimavat(i) – psovati, ružiti, grditi, sramotiti
bešika – kolijevka
beškot – bijeli hljeb za gospodu, jer je narod jeo kukuruzni hljeb
betan – odvratan, odbojan, ljigav, gadljiv, nesimpatičan
bez – pamučno platno domaće izrade
bezbeli – sigurno, zaista, bez sumnje, naravno, nesumnjivo, jakako
bezjačit(i) – dangubiti, besposličiti
bezjak – siromašan i neradan čovjek
bez krsta (Troje je pijenulo bez krsta, i to sve muške đece.) – nekršteno
bez zazora – bez ustezanja, slobodno, hrabro
bijeli mrs – sir i skorup (kajmak)
bilo kako bog zapovijeda – najljepše što može biti, idealno
biljega – čin, obilježje; predznak; cilj, meta (za gađanje)
binjadžija – vješt, dobar jahač konja
binjadžijat(i) – vješto jahati
binjektaš – kamen s koga se uzjahuje na konja
binjiš – svečani ogrtač turskih velikodostojnika
bira – pivo
bir – (Ni­je se od bir ze­ma­na u nas voj­ske za­me­ta­lo ko­joj je Bog upreo zeč­ju vu­nu u gu­zi­cu) – otkad se pamti
birtija – neugledna kavana
birzeman – daleka prošlost
biskat(i) – detaljno pretražiti
bišćanija – naplata koju su turske vlasti uzimale u Drobnjaku za uviđaj nečije smirti
bituran, bejturan – cvijet (Artemisija annua)
bizin – štene, mlado psa
bjelače – sukneni nazuvak od opanka do koljena, dio crnogorske narodne nošnje
bježati kao mačke s jebališta – panično se razbježati s nekog skupa, kud koji, na vrat na nos uteći
blagajština, blagajlija – orao strvinar, sup
blagoslovit(i) – izreći nekome božiji blagoslov, poželjeti mu svaku sreću
blanut(i) se, blanjivat(i) se – prestraviti se, prepanitu se, šokirati se, poluđeti
blaznit(i), blaznjit(i) – mititi, privlačiti, pitomiti, maziti
blažit(i) – ćešiti, razonoditi, maziti
blenuti – zagledati se u nešto otvorenih očiju
blešit(i) –usplahireno strahovati, uznemireno strecati
blijeska – munja
bliznit(i) se – rađati blizance, roditi dvoje mladih
blizurak – blizu, nedaleko
bližnjika – rođak
bluna – budala, glupak
blustvo – obljuba, sraman, nečastan postupak
bljecnut(i) – sjevnuti, sijevati
bljeda – ova je riječ bez samostalnog značenja, uz pobjedu kao bajagi ide i bljeda
bljelača – zimski kaput od bijelog gusto tkanog sukna
blijeska – munja
bljenut(i) – živnuti poslije bolesti; obasjati, granuti (za sunce)
blješanje jarca – vrsta takmičenja: takmičar se uhvati nogama za granu drveta okrenut glavom i rukama nadolje; pobjednik je onaj koji duže tako izdrži
blješati – vješati
Blje­šte no­ge po­sra vas gu­zi­ca! – spašavaj se kako ko umije; samo bježanje može spasiti, duhovito upozorenje za plašljivice
bljuvat(i) – povraćati
boća – potrčko, sluga
Boga radi – uraditi za spas duše, ne napraviti kakav grijeh
Bog ga nagrdio – kaznio ga bog, bog će ga kazniti
Bog da ga prosti – neka je pokojniku laka zemlja s oproštenjem svih grjehova koje je uradio za života, ova fraza se često koristi pri pomenu nekog bliskog pokojnika
Bog ih popišao – (Ali ne mogu nikako, Bog ih popišao, da se avizaju.) – urođena kazna za nesposobnjakoviće; rođen takav i takav će ostati do kraja života
Bog mu dao rajsko naselje – u raju se našao poslije smrti jer je u životu pravio dobra djela
Bogu na istinu – nije više živ
Bog obilježio – takav rođen i tu nema popravke (misli se na neku manu)
Bog ga smeo (Stio je, sam ga Bog smeo, da saranjuje kučka.) – kaže se za nekoga koji ne zna šta radi, rođen neznaven, nerazuman
bogovetni dan – cio dan
Bog zna – (Ovo što ti pričam to ja mislim da je tako bilo, a šta me stvarno spasilo – to samo jaki Bog zna.) – na zemlji nema dokaza, oni su u božijim rukama, na nebu
Boktat(i) – ležati u zatvoru,robijati, trpjeti torturu
bokun – veće parče, komad
boleć – sažaljiv, ośećajan
bolje-bolje-bolje – ići ili raditi smireno i sa jasnim ciljem, odnosno postizati sve bolje rezultate
boljekat(i) – glasno vikati na vuka, paničiti
bolje no u priču – samo tako, najbolje
bôn – bolestan
bonik – bolesnik
bôr – vrsta četinarskog drveta;vrtača, dubodolina obrasla šumom s njivicom na dnu
botulja – flaša
bošča – poklon; velika marama, šal
Bože me oprosti (Bilo je zuknulo kroz Ercegovinu da nečije momče iz Korita živi baška od drugije mladića i da gata i prorokuje kao da je z Bogom ima račune, Bože me oprosti.) – česta fraza kad se pričalac direktno obraća sebi zbog eventualne greške u navođenju činjenica, traženje oproštaja unaprijed, prizivanje boga u pomoć, izvinjenje zbog grijha. I vjerujući i nevjerujući svijet ovom frazom često se koristi
božji militar (Gavrile znavaše priča božji militar.) – mnogo
brav – ovca ili koza
brašnjenica, brašnjenik – hrana koja se nosi kad se ide na put
brat bratu – najmanja cijena, ni bratu ne bi trebalo dati jevtinije
brca – planinska ovca oštre vune, pramenka
brč – vrhunac nečega, u najvišoj snazi, na vrhuncu mladosti…
brdonožice – strmoglavo, pasti naglavačke
brečat(i) – nabrekivati, oštro naređivati
bređa – u drugom stanju, trudna
brekinja – drvenasta biljka (Sorbus torminalis)
breknut(i) – podviknuti, oštro narediti, ukoriti, zapovijediti
breme (Miraševa žena rodila dva sina u jedno breme…) trudnoća
brenovat(i) kosu – frizirati uvojke i kovrdže
bresolica – nemati soli
brez – bez
brezdanica – jama bez dna
brez đolje kapi – bez đavolje kapi, ništa
briškula – vrsta igre kartama
brižđet(i) – oticati u taknom mlazu, sporo teći
britvulin – nožić, perorez
brkat(i) (Ni­je va­la br­ka­la š nji­me kom­ši­luk…) – remetiti, kvariti skladne odnose, griješiti
brklja – drvena palica za miješanje kačamaka, kačamalj
brlog – leglo u blatu, posebno ga vole svinje
brlj, brljak – mali naviljak
bŕljāv – prljav, neuredan
brljoška – šamarčić
brodonožice – strmoglavo, naglavačke pasti
brokvica – čivija, esker
bronza – zvono za krupnu stoku
bronzin – veći emajlirani lonac s povrazom i poklopcem, koristi se obično za mlijeko
bròta – veća grupa ljudi, gomila
brstina – ośečene i obršćene grančice drveća
briškula – vrsta igre kartama
brudan – budan
brudit(i) ( U jedan vakat vidim da se brudim…) – buditi se, vraćati se iz nesvjesnog stanja, osvijestiti se
brundav (glas) – međedasto debeo, krupan
brušket – žrijeb, izvlačenje nejednakih štapića kao dokaza šta se dobija u podjeli imovine
brzar (Kr­ka­li sko­ru­pa i ov­nuj­ski­je be­dri­ca iz br­za­ra i to­ra­ba…) – ćesa od bravlje kože u koju se stavljaju sir i skorup za brašnjenik, mješinica
brzojav – telegram
bržit(i) – hitati, žuriti
bubat(i) – glasno pričati
bubrežak (A on­da ga Bog sme­te pa čuč­nu na je­dan bu­bre­žak ze­mlja­ni.) – brdašce
bubulj – obilat kamen koji se može baciti iz jedne ruke
Bugarski rat – Drugi balkanski rat 1913. godine
bujer – bogataš
bukarit(i) se – tražiti vepra za oplodnju
bula – muslimanka žena
bulbul – slavuj
bulentina (I ne sa­mo što je dao Pi­vlja­ni­ma odo­bre­nje s car­skim bu­len­ti­nom no je pri­lo­žio i ve­li­ko bla­go.) – pečat, carska dozvola
buložinas(t) – trapava, nezgrapna, spora, nesnalažljiva osoba
buljubaša, buljukbaša – zapovijednik buljuka, odnosno vojne grupe
buljuč, buljučak – malo stado
buljuk – grupa , četa
bumbat – mrtav
buntanje – mučnina pred povraćanje
buntat(i) – mučiti
Bunaparta – Napoleon I Bonaparta, francuski car, vojskovođa
bunjak – smetlište, kućni otpad
bupat(i) (u prsa) – udarati
bur­đe­ka­t(i) – podsticati, nagovarati
buridžak – slab mlaz vode iz česme, slabašan izvor
bùrilo – pljosnato burence za vodu
buroća – u jeku polodnosti, najpunije bujanja prirode
buroćetno – plodno i kišovito
burolikat(i) – galamiti, vikati, derati se iz sveg glasa
buruntija – naredba, zapovijest, pismo
bustić – ženski grudnjak
bušit(i) – iznenada upanuti u kuću, banuti
butiga – prodavnica, trgovina
burilo – drveno pljosnato bure za vodu
buroća, buroćetna (godina) – (Ni­je­smo još po­či­nja­li da ko­si­mo, bi­ja­še bu­ro­ća, go­di­na po­ni­je­la u sve­mu. ) – plodno i kišovito ljeto koje donosi dobre plodove i prinose na seoskim imanjima
butum – cio, sav
bùšit(i) (Zbo­ri da je osta­la brez po­pa ako no­ćes bu­ši u par­ti­zan­ski osi­njak.) – upadnuti, banuti iznenada, neočekivano se pojaviti

C

cakćet(i) – sjati, blistati, cvjetati
campat (Sto­ja ni­je bi­la pre­mlo­go cam­pa­ta z go­di­na.) – vrlo star čovjek, panjat
camprc – nestrpljivost
cavunjat(i) – bolovati, jedva se držati na nogama, životariti
cecelj – presoljeno jelo
cegelj, cegeljalo – svađalica bez razloga, čangrizalo
cëka – ljudi lošeg soja, sitnež
ceribaša – ciganski starješina
cerot – obloga za oboljelo mjesto na tijelu
cerovi klis – daske od cera kojima se pokrivju kuće
cibok – dvopek, biskvit
cïca – vojnička posuda za vodu
cicija – škrtica
cic – uzvik kozi
cicikur – muškarac izrazito malog rasta
ciganit(i) – neozbiljno se ponašati
cigarija – muštikla, cigaršpic, cigarluk
ciguz (A njezin Tomo bijaše ciguz od romače što gavelja kad ide i krmelja kad gleda. ) – tankoguz, mršavko
cijeli sir – punomasni sir
cijeponja – snažan, visok i nesmajan muškarac
cjedilo – ćedilo
cika – (Mlatnu ga jedan ustaša toljačke puškom te mu nestade cika.) – glas, jauk
cik – početak zore; vrh glave, čelo
cikotić – podgorički nestašni momak, vragolan, simpatični prepredenjak, alčak
cikvat(i) se – brzo igrati prstima na zbrajanje od jedan do deset, uz pružanje adekvatnog broja prstiju
ckvrnja – štetočina
cimirot – moralna sitnež, ljudski jad
cimokur – visoka, mršava osoba
cinguljat(i) (Te mi tako cingulja, cingulja, cingulja…) – polako se voziti
cklo – staklo
cimitorija (Ono cimitorije osta da drgoli na guvnu.) – parohija, okrug, narod s jednog administrativnog područja
cimonja – snažan, visok i vitak muškarac
cinguljat(i) – sporo se kretati s nijansom podrugljivosti
cjelivat(i) – ljubiti
ckele – skele
ckílit(i) – čkiljiti, slabo svijetljeti; jedva viđeti
cklen – staklen
ckvrn, ckvrnja – najniži stepen moralnog i fizičkog jada, ljudska ništarija, mizerija
ckvrnja – štetočina
cmilit(i) – jadikovati, moljekati, poltronisati
cmoničina (zemlja) – vrsta neplodne zemlje, ilovača, glina
cobotat(i) – drhtati od hladnoće ili straha
cokat(i) – glasno ljubiti, cmakati
cotat(i) – hramati
crevlje – cipele
crijevonja – krupan, nezgrapan muškarac
crkavica – sitnica
crklet – śekirancija
crkletit(i) – śekirati se, patiti, tugovati
crknut(i) – umrijeti
crkovni śen – okolni prostor koji pripada hramu
crna kapa u žalosnu ruku – neobavljen posao, tužni povratak
crna riza – svještenička odora, mantija
crno oko u glavi – bez zamjerke
crna ura – najteži trenutak u životu, bezizlazna situacija
crno iza nokta – nema ništa
crveno slovo – propis, crkveni zakon (dani svetaca u Kalendaru Crnogorske pavoslavne crkve napisani su crvenim slovima); autoritet, podvučeno za pamćenje, nota bene
crvoglav – prevrtljiv, prgav, neposlušan, nevaspitan
cukat(i) – kucati, udarati, zvoniti
culjat(i) – ritmički ljuljati tijelom prilikom snošaja
cuplov – čovjek koji provocira podsmijeh
cuplit(i) (Cupli onu lulu nikad ne patiše.) – držati u ustima, sisati
cviljet(i) – jadikovati
cvijeljat(i) – vrijeđati

Č

čabar – zemljana okrugla posuda u kojoj se drži maslo
čador – šator
čadorje – vojni logor
čagalj – vrsta vuka
čakarasto – šarenih očiju
čakićanje – odjeci konjskog topota
čakšire – muške gaće, pantalone
čaktar – zvono na ovnu predvodniku
čalabrcnut(i) – založiti, prezalogajiti
čalankuras(t) (Vlje­ru­jem da su ga gr­đe ždra­le zle oči no da je bi­jo či­ple go i da je ča­lan­ku­ras išao šu­ri u sva­to­ve!) – gologuz
čalma – komad platna koji muslimani obavijaju oko kape, saruk
čamit(i) – dugo čekati gubeći nadu da će čekani doći
čamotinja – staračka ispijenost očiju
čampara – dio konjske uzde koji se konju ubacije u žvale
čandrljat(i), čangrljat(i) – zveckati
čangat(i) (Da ih ni­je­su raz­dvo­ji­li gre­bli bi se i čan­ga­li ljet­nji dan do pod­ne!–
tući, jakati
čangrlin – sitni metalni novac male vrijednosti
čaplaisat(i) (Njoj se či­nje­lo da će To­mo ča­pla­i­sa­ti na žen­sku ä ga za­pa­ne…) – navaliti
čapor – dio grane koji ostaje na stablu koji se koristi kao klin za vješanje
čapra – koža
čapras divan – besposličenje
čardak – kula, bolja kuća
čarno – crno
čas(t) – dio
čatrnja – cistijerna, gustijerna, bistijerna, gušćerina, bunar (za kišnicu)
čazben – uslužan, gostopriman domaćin
čauš – stražar, dvorski vratar, pandur, starješina nad nekolicinom vojnika, komordžija u svatovima, svat koji prenosi naredbe starog svata, glasnik
čavlenica (A ko­ju im je stu­de­nu ča­vle­ni­cu mo­gao re­ći pu­kov­nik Ivan Ja­ni­čić!) – bilo što
čavrtat(i) – kopati, dupsti
čazben – onaj koji voli da ugosti, da časti
čečerava kosa – kovrdžava
čečesav – kovrdžav
čečar – gusto drveno rastinje, šiblje, žbunje
čečelit(i), čečeljit(i) (Sti­ca­la, šte­đe­la i če­če­lji­la, ima­še mo­bi­lja i noć­ne ro­be kao da joj je pu­na ku­ća če­lja­di.) – škrtičariti, cicijati
čegrs – svađa, nesloga
čekat(i) kolac i konopac – biti osuđen na nabijanje na kolac ili vješenje, sigurna smrt
čekat(i) na biljezi – na megdanu, dvoboju
čekrk – sprava za dizanje tereta u visinu namotavanjem užeta na kolo, vitao, motavilo; mašina na kojoj se izrađuju predmeti od drveta
čela – pčela
čela za brus – to dvoje ne mogu zajedno
čèlo – period od 12 sati, polovina dana
čelonja – široko čelo
čeljade – osoba
čeljađeći – ljudski
čemerika – jednogodišnja, veoma gorka, otrovna biljka
čemunja česna – djelić glavice bijelog luka
čengele – gvozdena kuka pričvršćena za zid na koju su Turci nabijali živa čovjeka da tu viseći umre
čeplijez – jednogodišnja biljka dugih listva (Asphodelus albus’)
čepat(i) – ići, hodati
čeprlj – čaporak, ostatak donjeg dijela grane u stablu koji služi za vješanje, šiljak
čeprlj u nos – provokacija, uvreda
čera – boja lica
čergar – nomad
čerek – četvrtina, četvrti dio lubine, zaklanog i odrtog brava; vremenski znači veliki dio
Čerkeskinja – žena iz Čerkezije, republike u okviru Ruske Federacije
česan – bijeli luk
česnica – božićna pogača
četi – tkati
čevetat(i) – svadljivo brbljati, lupetati
čevra – vrsta marame
čičak (Pa ga, kao ba­ja­gi, ko­lje za či­čak od zad­nje no­ge.) – najdonji zglob na konjskoj nozi do kopita?
čimberus zeman (Školovani ljudi vele da su Konavljani ćeraj do u čimberus zeman bili slobodni.) – otkad se pamti, predavno
činit(i) se mukaet – primjećivati, angažovati se
činjet(i) mjesto – ustupiti
čipčija – seljak bezemljaš na begovskoj zemlji, najamnik
čiple – sasvim, potpuno (bos ili go)
čip na pare – tvrdica
čip – stegnut, tvrd, škrt
čipa – ovca sa tvrdim vimenom koja se teško muze
čiple – potpuno, sasvim (golo ili boso)
čitluk – vrsta feudalnog pośeda, plemićko tursko imanje koje su obrađivali seljaci
čivčija –smutljivac, spletkaroš
čivit – marino boja
čivta – konjski udarac zadnjim nogama
čivtelija – baksuznik, nesrećnik, gubitnik
Čivut – Jevrej, Židov
čkôlj – kamenjar
čobelj – kamenito uzvišenje
čokešit(i) se – naći se u stojećem stavu đe ne treba, smetati da se prođe
čokljanit(i) – prepirati se, svađati se, tvrdoglavo zatezati na svoju stranu, gunđati, zanovijetati
čomrga – nabrano čelo usljed ljutnje, izraslina na tijelu, guka
čomrgat(i) – nerazumljivo pričati
čončula – guka, naraslina
čova – čoha, čoja, vrsta tkanine
čovetat(i) – ćeretati
čovrtat(i) – kopati, vaditi, dupsti
čučalo (A na jed­no ču­ča­lo bro­jio je ko­šči­ne pe­če­noj ši­lje­gvi­ci…) – obrok
čučeći piša – musliman
čudilo – pojava kojoj se treba čuditi i od nje zazirati
čudovenije – čudo neviđeno, neočekivana pojava
čučalo – vrijeme dok se čuči
čučikur – pogrdno za turskog stražara
čul (Me­ne je pro­stro pu­steći­ju, a se­be čul te smo oba le­gli u la­do­vi­nu da spa­va­mo.) – konjsko ćebe, pokrovac, čultan, abaija
čukalj – zglob
čuruk – pokvaren, nezdrav; invalidna ruka
čüti – ośetiti
čutura – lobanja
čuval – vreća, džak
čuvat(i) u devet jama – sakriti da niko ne pronađe
čvoronja (Na­kav ve­li­ki par­ti­zan­ski čvo­ro­nja pri­zo­vi one te su…) – komandant, vođa, glavešina, naduvenko od bogatstva i vlasti

Ć

ćapikura – šklapikura, seksualno preduzmljiva žena, prostitutka
ćapiti – dokopati
ćakati – ćerati goveda
ćar – dobitak, korist, zarada
ćaran – svjež, čist, provjetren, vedar, ozaren
ćatib-efendija – pisar
ćebu pro vrata – otići praznih ruku
ćedilo – platno za cijeđenje mlijeka
ćediljak – smrdibuba, često se upotrebljava za osobu bez imalo dopadljivosti
ćefnut(i) – pasti na pamet, uraditi ono što kome padne na pamet, s dozom inata
ćemer –ukrasni pojas, u kome se nosi zlatni i drugi novac kad se ide na put, dio crnogorske narodne nošnje
ćenar – svileno platno oivičeno vezom
ćenifa – nužnik, zahod, WC
ćeralica – zmija
ćeresta (Bo­ja­li su se da će žen­ski­nje i mu­ška mla­dež pre­ći dra­go­volj­no u par­ti­zan­sku će­re­stu.) – sastav
ćesa – kesa
ćesar – car, imperator
ćéta – biljeg bijele boje na čelu konja, zato se zove ćetalj
ćevšiš – dobrodržeći starac
ćićer – potpuno, sve
ćićikur – vrsta veoma male ptice
Ćikago – Čikago
ćikara – porculanska šolja za kavu
ćinterac – sitni poklon
ćitap – knjiga
ćivot – kovčeg sa moštima sveca
ćizdo – nepouzdan čovjek, mlakonja
ći­zdo od ro­ma­če (Pa joj onaj ći­zdo od ro­ma­če ni­je umio ni­šta pre­pra­vi­ti.) – mlakonja malog rasta, od peda
ćorilo – sljepilo
ćosat(i) se – sprdati se , rugati se
ćosav – muškarac kome nije nicala brada, golobradast
ćotek – drvena toljaga, batina
ćuba – frizura
ćubit(i) (Jed­na je pan­du­ri­ca ću­bi­la na vr Ko­pri­vi­ca.) – čamiti, osamljenički posmatrati, stražarski kontrolisati s više pozicije kako bi vidokrug bio veći
ćućkalica – (One seoske ćukalice kontresale su oko toga još jedan vakat dok ne leže priča.) – ogovarača, pričalica, tračara
ćućorit(i) – tajno se dogovarati, raditi iza leđa
ćud – narav
ćuk – sova
ćukas(t) – šukast, ovca malih ušiju, primjenjuje se i na čeljade
ćuku tica – dobitak bez zamuke, laka zarada
ćúla – straćara; stražara
ćul – bez ičega, siromašan
ćulaf – vrsta kape koju nose muslimani ili Albanci
ćulibrk – čovjek neujednačenih brkova
ćulit(i) se – dizati uši; konj se ćuli kad je ljut i uznemiren
ćúla (Aja­na i bo­za­dži­ja ži­vlja­hu u jed­nu ću­lu, ko­li­ko pre­vi­ja­ča, taman kod plja­ce.) – šupa, straćara
ćuma – buket, kita cvijeća
ćumez – tamna i vlažna prostorija, šupa
ćumur – ugalj
ćunut(i) – nepijatno mirisati
ćurdija – dio muslimanske muške nošnje
ćustek – muški polni organ

D

Da­bog­da igra­lo i plje­va­lo! – s najljepšim željama, srećno bilo
Dabogda se češao zubima! – bio kao životinja koja se zubima češe, pas…
dacija – porez, dažbina
dajanisat(i) se – istrajavati u životnim problemima
da joj je do podne uzrasla – da je stasala za ozbiljan posao
da kukala majka nije – ova poruka ima isključivo značenje opomene nekome koji planira nešto da uradi i da tako ožalosti cijelu porodicu; ako to uradu, čeka ga osveta
dal tabane – pobjeći pješke
damar – bilo, poletnost
da ne zna ni crna zemlja – da se tajna nikad ne sazna
daunt(i) (u godine) – završiti mladost i početi stariti
dangubit(i) – kasniti, biti besposlen ili raditi poslove od kojih nema nikakve koristi
daunt(i) – odahnuti, malo se odmoriti
da se učini – da u javnosti ispadne bolji nego što je, da otvori lijepu priču o sebi
davija – žalba, tužba, protest
davudžija – onaj koji se žali, koji se spori
davijat(i) – žaliti se na nečije postupke
debatovat(i) – pričati, komentarisati
debe – okrugla drvana posuda s poklopcem za sir i skorup
debelo meso – zadnjica
dedijat(i) – maziti, milovati, tepati
déga – sprdnja, izrugivanje
degenek – batina
dëk – dekagram
dêk – komad, parče
dekat(i) – dovikivati kljusetu da brže ide
dembel – neradnik, ljenčina
demirluci – gvozdeni osigurači na prozoru
demižana – velika staklena boca za vino ili rakiju opletena prućem, pletara
denija – molitva, bdenije
denjat(i) – ne omalovažavati, ne prezirati, glagol je praćen negacijom, ne denjati
dêra – malograđanin, osoba koja uživa u atraktivnom oblačenju
deračit(i) se – derati se, vikati, galamiti, vrištati, glasno plakati
deravija – kapa sa crnim rubom, znakom ožaloščenosti, detalj crnogorske narodne nošnje
derdemez – nepokoran, inatljiv
dernut(i) – udariti
deronja – jak muškarac, nesimpatičan u svakom pogledu, ljenština
dert – velika ljutnja
despet – ljutnja, uvreda, ośećanje nepravde
desperisat(i) se – śekirati se, uplašiti se
despet – ljutiti se na nepravdu, povrijeđenost
destregat(i) – upropastiti, pokvariti
devet đeda – nasljeđe na koje niko drugi ne polaže pravo
deveta prozuko – daleki rođak
deveta rupa na svirali – sasvim beznačajna stvar
devlet – vlada
dežmek, dežmekastast – ugojen, debeo, malog rasta
dijanija – sitnica,detalj, stvarčica, pojedinost
dijat(i) – disati
dijomant, dijomanat – dijamant, dragi kamen
dikelat(i) – naporno fizički raditi
dïm – (s pomjerenim značenjem) dom, kuća, ognjište, familija
dimiskija – sablja proizvedena u Damasku
dim u dim – istoga trena
din – vjera
diljka – puška
diple – svirala
divan – skupština, carsko ili vezirsko vijeće, državni savjet
divanit(i) – razgovarati
divina – zvjerka, divljač
divit – hartija
divlje meso – benigna izraslina
dïzat(i) (vojsku) – okupljati, regrutovati
dizdar – čuvar turske tvrđave
dlažiti – postavljati udlage, udlagati, imobilisati slomljenu kost
dnevni popas – napasanje stoke preko dana
doakat(i) – doći glave, doskočiti, nadvladati, dośetiti se
dobreta – imanje, imovina
docotat(i) – doći hramajući
dočepat(i) – jedva doći
dočuti – saznati
doći drugom – doći ponovo
doći prije Skadra – doći prije zauzimanja Skadra 1913.
dodit(i) – dolaziti
dođavolji (Zgođenske ćapikure došle dođavolja.) – svaki, svi
dogaveljat(i) – stići na staračkim nogama, stići gaveljanjem
doguzak – kratka haljinka koja hvata samo leđa
dojiti ćošak – ne primjećivati ono što svako vidi
dokaživat(i) (Priča se da je pošto je izašao iz turske tavnice dokaživao i Turcima sve što im je bilo milo.) – špijati, dostavljati
dokoljenice – bijeli muški naglavci do koljena od valjanog sukna; dio crnogorske muške narodne nošnje
doksat – trem
dolaktice – čohani žaket s rukavima do lakata; dio crnogorske ženske narodne nošnje
dolampat(i) (Auto novi, šofer bastan, dobar put pro Berana, te ti mi dolampasmo u Solun za vida i ne ośetismo za umor.) – doputovati, stići
dolap – postrojenje na rijeci koje služi za zahvatanje vode inavodnjavanje njiva
dolegat(i) – donijeti neko vrlo teško breme
doliptat(i) – doći umoran od pješačenja
domazet – suprug na mirazu svoje žene
domet – sniježni nanos nanošen vjetrom
domunđavat(i) se – dogovarati se ugovorenim znacima
domuz – snažno, ugojeno čeljade, odbojne naravi
donoktit(i) – jedva doći, dopljezati
donosit(i) (nečim) – zaudarati, mirisati na nešto
doprnjat(i) – dojahati veselo
dosekat(i) – donijeti teško breme
dosekat(i) – uraditi nešto s krajnim naporom
došao kao ćuku tica – ućećeti u neku nevolju
došle vile očima – naći se u tečkom životnom trenutku
dogunđat(i) se – tajno se dogovoriti
dokazat(i) – objasniti
dopričat(i) – kazati punu istinu o nečemu, usmeno prenijeti sve pojedinosti o nekom događaju
doprtljat(i) (To je bi­lo pri­je no je na ove ze­mlje do­pr­tljao iz Ru­si­je na­rod ko­ji na­ški zbo­ri.) – doseliti
doránit(i) – dodati, pribaviti, obezbijediti, ušteđeti
dospljet(i) (Ne­ka kre­ne uz ka­kve stu­be za­i­gra­ju mu da­ma­ri pod gr­lo re­kao bi onaj će čas do­splje­ti.) – izdahnuti, umrijeti (odnosi se posebno na đecu i stare osobe)
došao kao ćuku tica – ulećeti direktno u veliku nezgodu
došle vile očima – naći se u bezizlaznoj situaciji
dôšlo – nepoznzvan došao i tu ostao
doteći žica (Lu­ki­ja­nu, o ko­me ću ti pri­ča­ti, mo­gla je do­te­ći ži­ca od ka­lu­đe­ra Moj­si­ja.) – naslijeđena osobina, gen
doteturat(i) – doći na nesigurnim nogama, jedva stići
dovrvljet(i) (Glas da će pa­tri­jark do­ći u Pra­skvi­cu pu­kao kao ma­la pu­ška pa dovrvljeli voljeni i nevoljeni, zdravi i bolesni, mladi i stari…) – masovno se okupiti, radoznalo navalili na kakav skup
dožud, dožudnik – dočekan s radošću, dugo čekani potomak
dreto – direktno, pravo, bez skretanja i zastajkivanja
dreždat(i) – uporno čekati
drgol, drgolj ( Ono cimitorije osta da drgoli na guvnu.) – svađa, prepirka galama
drezga – ispreplijetano šiblje i trnje
dreždat(i) – uporno čekati s malo nade da se dočeka, stražariti, čuvati
drilo – gvozdena alatka za obradu kamena
drkalica – sitna intriga; prazan, besmislen razgovor
drkokur – nesimatičan čovjek, ljenština
drmolo – čeljade neharmoničnog kretanja
drlja – razroka žena
drljež – teren s puno šiblja i zapreka
drljit(i) se – poprijeko gledati
drljasit(i) – skočiti bunovan, naglo ustati, trgnuti se iz sna
drljež – neprohodan kamenit teren obrastao gustim rastinjem
drljit(i) se (Če­ka on da to što je čuo ne­ko dru­gi is­pri­ča, a on­da kad ču­je dr­lji se i ču­di ka­ko to mo­re bi­ti isti­na.) – ne vjerovati
drob – stomak, trbuh
drobno – sitno
drönja (Istopi se život da nema dronja na što stajati.) – dronjak, ritina
drškat(i) – nagovarati
drú­ga – žena koja je po bilo kojoj osobini slična nekoj drugoj, vršnjakinja, ispisnica
drügom – drugom prilikom, drugi put
držat(i) glavu kao da ima govno za kolan (Držali glavu kao da im je govno za kolan.) – biti uobražen, nikoga ne poznavati, s prezirom dići glavu da ne bi gledao okoliš
držat(i) za perčin – imati nekontrolisanu vlast
državljanin (Bolan, drmali su govori kao da je umro kakav državljanin.) – državnik
dubovina – pčelinja košnica od šupljeg hrastovog stable
dugonja – visok čovjek, dugajlija
dulanuti – brzo ustati i nestati, krenuti u nepoznatom pravcu
dulek – tikva
dumat(i) – misliti
dumindaća (Ta­ko je śer­na vu­na za­šti­ti­la pe­ći­nu od vla­ge i du­min­da­će.) – vlaga koja dolazi iz kućnih temelja
dunđer – stolar
dunjaluk – naselje, prostor, kraj
duplija – dukat
duplijer – svijeća
duplja – udubljenje u stablu drveta
durat(i) – boriti se s nevoljama, mučiti se
durbin – dvogled
duretan – dugotrajan, dobrog kvaliteta
durmit(i) – stajati na jednom mjestu i čekati
dušak – ispijanje čaše odjednom
dušanka – dio muške crnogorske narodne nošnje
duša u nosu – prevelik umor
dušit(i) – daviti
duv – duh
duvar – zid
duvandžija – onaj koji švercuje duvan ali i onaj koji mnogo puši
duzluk (Idi i stani na sred onoga duzluka i sve čekaj dok ne buši Mato Glušac…) – ravnica, ravan
duži osvanuti – umrijeti, crći preko noći
dvizica – dvogodišnja ovca ili koza
dvokana – lovačka puška, dvocijevka; dvojnice
dvorit(i) – boraviti pored pokojnika; stajati u prisustvu onih koji śede i služiti ih

DŽ

džaba – besplatno, uzaludno, nekorisno
džada – makadamski put
džagor – žagor, vriska, galama
džambas – čovjek koji mijenja konje
džandrljat(i) – besmisleno pričati
džangrlin – sitan novac
džanja – vrsta divlje voćke, poput šljive
džarakat(i) (Ču­je se da ne­što gvo­zde­no unu­tra zve­či i dža­ra­ka.) –
džavrandisat(i) se – pripremiti se
džebana – municija
džehenet – raj
dželat – profesionalni ubica, krvnik
dželep – krdo goveda
džemadan – čohani prsluk, dio crnogorske muške narodne nošnje
dženev – glib, blato, velika prljavština
dževap – odgovor, rješenje za neku ozbiljnu situaciju
dževeras(t) – šaren s diskretno naglašnim prugama, šarenkast
džeza – metalno, najčešće bakreno, lonče, džezva
džidža – drangulija, bižuterija
džombas(t) (put) – neravan, grub
džombosat(i) – provaliti, srušiti
džora (potonja) – matorka
džor­na­da – ishrana
džose – neprolazne stijene
džudžan – vrsta kunice
džujat(i) – dosađivati se u samoći
džulusa – svađa, nered, galama
džumbus – nered

Đ

đakonije –razna jela
đáma – gomila
Đaponez – Japanac
đaur – nevjernik
đavo ni ore ni kopa – radi samo o zlu, čini štetu
đavoli se žene (Ovo, velju ja njemu, nije vakat za ženidbu, kad se samo đavoli žene!) – izazivanje opšteg nereda i haosa, uglavnom se misli na izbijanje rata, na okupaciju države
đavolov – nestaško, vragolan, mangup
đavo odnio dušu (Đavo mi dušu odnio ako znam bili bolje bilo…) – trenutak nesugurnosti u tačnost onoga što se govori
đavo opuvao ručak – nemati ništa
đavo se usro – nered, haotično vrijeme, nagli preokret, dolazak zlih dana
đeisija – odijelo
đe kosovci sude – mjesto đe se ne može primijetiti radnja koja se tu dešava; mjesto bez svjedoka
đelo na viđelo – javno, neka svako vidi šta se radi i priča
đem – metalna prečaga na uzdi koja se stavlja konju u usta iznad jezika, žvale
đemija – morska lađa; naočita, otmena i stasita žena, ponosnog držanja
đeneral – general
đevenica – kobasica
đevenica (među noge) – muški polni organ
đeverovat(i) – pratiti nekoga kao što đever prati nevjestu na svadbi
đevojka kao đemija – rasna i ponosna đevojka
đilaknut(i), điliknut(i) – nasilno dignuti, oćerati koga s njegova mjesta; baciti
đilo, đile – muški prsluk
đipit(i) – brzo ustati i otići
đís – vrh brda
đisati – ići krupnim koracima
đovda (Bolan moraš imati đovdu i damar spram velikije brkova.) – muška snaga, skopost, mišićavost, spremnost
đugum – bakreni sud za vodu sa širokim grlićem
đugumaš (turski) – rajetin
đulat(i) (I on­da ona­ko s pre­vr­nu­tom ka­pom đu­la kroz na­rod!) – basati, tutati, ići bez cilja
đule – topovska granata, tane
đusto – tačno, podesno
đuturum – oronuli starac
đuveglija – mladoženja, muž
đuza, đuzina – nekvalitetan duvan

E

ećim – ljekar, vidar
ećimi i hećimi – značajni i još značajniji vidari
eglen – razgovor s raspoloženjem
ekrezit – dinamit
elendek – graja, izrugivanje uz smijeh i galamu
epitrahilj – dio svešteničke odežde koji se stavlja oko vrata i preko grudi se spušta do ispod koljena, navratnik
erđela – ergela, grupa konja
erezan (Mušović zapitaj, a erezni Nikšićani ospi kao iz topa.)– kivan, spreman na osvetu, osvetoljubiv, zavidan
espap – oprema, potrepštine, roba za prodaju
Eto ga Riječanima i đavolu! – misli se na nepoželjnog gosta, kakav je bio Mato Glušac, narod tim riječima odagnava zduavća od sebe, ne želi ga ni u svome društvu ni u svojoj kući
eveć – odviše
ëvkinja – strankinja, lukava žena, namiguša
evlad – narod

F

fakela – tirada, govor
fala – hvalisanje bez činjenica
faletat(i) – gatati, proricati sudbinu gledanjem u dlan ili pomoću graška ili karata
faletuša – žena koja faleta, gata
falake – sprava za mučenje
faličan – imati neki nedostatak od rođenja
feral – fenjer
ferman – sultanov ukaz, naredba, nalog, carska zapovijest
fertik – kraj, svršetak, nema više
fes – turska kupasta kapa, obično s kićankom, bez oboda
feta – tanko parče nečega
filanca – finansijska inspekcija
fildiša – slonova kost
fildžan – šoljica za crnu kavu
fiorin – novac koji je bio u upotrebi u Kraljevini Crnoj Gori
firanija – pusta prostorija
fircik – vrsta kocke kartama
fis – soj
fišek – metak
forca – brzina, preša; pritisak, sila
fortica – utvrđenje
fortuna – jesenje kiše s jakim vjetrom
frcunit(i) (brke) – ušiljiti im krajeve naviše
fureško – svježe
fukara – siromah
fuštit(i) se – naglo uskočiti u krevet

G

Gabelj – čergar, Ciganin
gabor – jadov
Gaće se na nju driješile. – nije više djevica
gadulja – gadura, nečista žena
gagrica – moljac
gairet – hrabrost, odvažnost
galijot – mangup
galjupi, galjupine – usta, čeljusti, žvale
gamaše – kamašne, naglavci od kože
gambat(i) – nesmajno hodati
gamenluk – polapnost
ganćat(i), ganđat(i) – gaziti veliki snijeg
ganutljivo – sažaljivo
ganjc (novo) – neupotrebljivano
garabin, garubin – karabin, vrsta puške
gatara – žena koja se bavi vračanjem, nadriljekarstvom, proricanjem sudbine
gatat(i) – vračati, predviđati, fantazirati, lagati
gatnjak – svitanjak kojim se pritežu gaće oko pojasa
gaveljat(i) – jedva hodati od starosti ili iznemoglosti
gavranov vijek (Ja se ne mo­gu odu­ži­ti te­be i tvo­joj stri­ni Zla­ta­ni pa da po­ži­vim ga­vra­nov vi­jek.) – dugovjekost
gäz – petrolej
gazap – veliki snijeg
gazija – silnik, pobjednik, junak koji vjeruje u svoju silu
gazibara – žena koja ne vodi računa o sebi, trapava i spora
gedžo – Srbijanac
gejak (Onaj gejak samo je mamipara i više ne zna od starosti šta trušti.) – siromah
gerelj – starac dobrog raspoloženja
gete – suknene dokoljenice svrh čakšira koje su nekada nosili odrasli muškarci, naglavci
gibenik – poginuli
gicljiv (konj) – plašljiv, nemiran, spreman da udari čivtom
gïda – merak, želja, volja, inspiracija, elan, spremnost, podsticaj
gigita(t)i (A va­zda gi­gi­će kad bla­nja šti­cu.) – pjevušiti, biti raspoložen, zadovoljan
glagoli(t)i – mnogo prićati
gilta(t)i – pisati opširno pismo
gingat(i) se – ljuljati se pri hodu
gladun – kicoš
glasovit, glasit – neko na glasu, poznat, čuven
glávār – prednji dio samara ili sedla
glavom i bradom – on lično
gledati u pleće – čitati sudbinu damoćina u pleću bravčeta koje je othranio
gledan – viđen, lijep, ljepotom se razlikuje od ostalih
glib – blato, prljavština, kaljuga
gliba, glibara – prljava, neuredna žena
glizav – ljigav
globa – kazna u smislu oduzimanja imovine od kažnjenika
gloginja – vrsta drveta s jakim trnjem
glomazit(i) (Ka­žem ne­ću ga tu­rat, no ne­ka glo­ma­zi po ima­nju.) – pasti oskudnu travu, preživljavati
gluvać – gluv čovjek
gljagoljat(i) – gnjavatorski pričati, daviti pričom
gnjati, gnjatovi – noge, cjevanice
gnjatilo – čovjek dugih cjevanica
gnjecopizda (Sama gnjecopizda Radoša Pekova potrošila bi tri crkve vode.) – izrazito neuredna, prljava žena
gnjijev – ljenost i prljavština
gnjoj – sekret iz zađubrene rane; stajsko đubrivo
goba – grba
gobav – grbav
gomila – grobnica od hrpe kamenja
guber – prekrivač od domaće vune
goć – god
godovi – praznici
godimenat – ugodnost
goga (Do­ba­vio iz Dal­ma­ci­je go­ge i maj­sto­re.) – radna snaga
gojnat – bujan, dobro odrastao
gojne vole i falake grozne – turske sprave za mučenje
gologuzi (Banjani) – goli, bez šume, izloženi vjetru i padavinama
goniti kao bog đavola – juriti do istrebljenja
gora – šuma
gornje riječi – zaobilaženje istine u razgovoru
gornja roba – odjeća izuzev veša, odijelo
göt – staklena čaša za piće
gov­na­i­sa­t(i) (Pu­ni­ša Ja­šov i Ra­mo Đo­lov va­zda su s ne­šta gov­na­i­sa­li i va­vi­jek čo­kljani­li oko mr­gi­nja.) – svađati se oko beznačajnih stvari
govnobalj (Okle bolan u onog govnobalja srce?) – izrazito negativna osoba, ništa čovjek
govno paśe – ništa
govordžija – pričalac, narodni govornik, zabavljač, kozer
gracija – radost, smijeh, veselje, milina
gračić – kameniti brežuljak, dem. od gradac
gradit(i) – oploditi ženu
gramatičan – pismen, obrazovan, rječit
granajlije (čarape) – vunene čarape ukrašene narodnim vezom
granica – ukršteni snopovi žita, krstina
Graovo – Grahovo
grašit(i) se – radovati se
gŕba – osoba sa grbom
grcnut(i) – povratiti, pobljuvati
grdilo – bruka, sramota; ružno čeljade
grdna pogibija – neslavan završetak
greben – prednji dio konjskih leđa
gréda – litica, okomita stijena
gredelj – gredica koja spaja prednji i zadnji dio ralice ili pluga
grez – grub, nedorađen; prljav
greza (radnik) – radnik za grube poslove
grežba (A za­teg­nu­to li­ce kao stru­na, od ka­kve gre­žbe ni po­zna­je.) – bore na licu, znaci starenja; čipka
grijalo ga sunce – doživio svaku sreću u životu
grijat(i) tabane – ići na kakav sprešan put
grinut(i) – nemoćno se spustiti na zemlju, starački śesti
grinja – moljac, gagrica, kaže se za lošeg čovjeka
grivna – gvozdena alka
grizina –progutana nesvarena hrana u životinjskom želucu
grke riječi – psovke
grljaušt – zahvat nečega skupljenim dlanovima i prstima, pregršt
grmačit(i) (Si­ro­ma Ma­za­li­ca gr­ma­či da lju­bi ono­ga što si­je­če ži­cu i ve­že ro­bo­ve.) – navaliti, kidisati
grmenje – zakržljalo rastinje
grmoljak (Tu ne­ma spa­sa no se i ta­kav ljuc­ki gr­mo­ljak za­bar­jak­ta­ri!) – sitni krompir; fizički i mentalno zakržljalo čeljade
grom (ga) ne promašio – ubio grom, doživio nesreću
grotinja – neprohodni, vrletni krševiti teren
grozničava (voda) – veoma hladna
grsti – pregršt, količina koja staje u sastavljene dlanove
gruda presukača – sir od punomasnog mijeka, iscijeđen, razliven kao list i onda presavijen
grudine – zidina
grun – grumen
grušavina – ovčje jesenje mlijego kuvano sa solju, specijalitet na domaćem jelovniku
gučica – zamotuljak
guba – vrtsta kožne bolesti; u narodu kompleks zbog nečije sreće, zavidnost, ilavost
guber – sukneni pokrivač, ćebe domaće izrade
gubice – usne
guja šarovita – opasna zmija
gulikoža – loš poslodavac, eksploator, zelenaš
gurabija – turski slatki suvi kolač
Gurbet – pripadnik romskog naroda, Ciganin, nomad, čergar
gurbetluk (I da vidiš, levor nije dao gurbetluku da baš naskroz osvoji Gavrila.) – gurbetske navike, način života
gust – gušt
gustijerna – cistijerna za vodu, čatrnja, vrsta bunara u koji se sliva kišnica
gutunar – konjska bolest
gužba – vrata tora napravljena od pruća
H

hazur – gotovo, spremno
hairli – korisno
harambaša – hajdučki četovođa
haramija – izgrednik, razbojnik
hafis – mladić koji je završio muslimanske bogoslovske nauke, naučio Kuran napamet
hećim – ljekar, vidar

I

ibaš – informbirovac, pristalica Informbiroa, savjetodavnog organa komunističkih partija nekih bivših socijalističkih zemalja
ibrišim – svileni fini konac
ičoglav, ičoglavast (Kao što bi­ja­še ne­ki ičo­gla­va­sti Ni­ko­la.) –visok muškarac male pameti
iftar – ramazanska večera u prvi sumrak, neposredno iza zalaska sunca
iguman – starješina manstira
ijo – jeo
ijedit(i) se – ljutiti se
iksan – osoba, lice
iktijar – onemoćao, iznemogao star čovjek, starac
ila – zavist, pakost
ilati – panjkati, oblajavati, podvaljivati
ilinštak – vrijeme najjačiih vrućina početkom avgusta, oko Ilinadne
imbret, ibret – rugoba, nagrđe; skandal, bruka, sramota
imati na priliku (Tu ga ob­la­že na­kav ka­lu­đer kao da ima ne­što na pri­li­ku s na­kvom žen­skom.) – navodno, otprilike, moglo i se reći
imati ped među oči (Svak ko­me ni­je ped me­đu oči znao je da je Jo­šo se­dep­nik …) – ne viđeti ono što svako vidi, praviti se lud, biti glup
imbret – rugoba; skandal, bruka, sramota
indat – pomoć
Indijan – Indijanac
indžijel – sveta knjiga
indžilijer – inženjer
ingleške – engleske
Inglez – Englez
inorija – nurija, župa, parohija, oblast, najbliži zavičaj
inšala – ako bog da, ako bude htio Alah
intrati se – zateći se, trefiti se, iznenada sresti
intravat(i) (Svu­da se Ma­to vi­đao i in­tra­vao.) – pojavljivati se bez najave
ïntivin – nejasno, bez cilja
ise – dio
iskakorit/i) (Od gr­di­la mo­ga i nje­go­vo­ga za­pam­tio sam či­ni mi se sva­ku ri­ječ ko­ju je ta­da is­ka­ko­rio.) – govoriti slično kokodakanju
iskandžijati – iscijepati na uske trake, iśeckati
iskasapit(i) – iśeći na sitne komade
iskojasit(i) se – iznenada se pojaviti na tijelu, uboj, modrica
iskopnik – onaj iza koga niko ne ostaje, bez nasljedstva
iskopana (kuća) – bez potomstva
iskovriježit(i) se – neregulisano se razviti, surovo se pokazati
iskrepavat(i) (Đe je bio te zime đavo sami zna, ma došao je živ o proljeću i donio nakvu paru što je iskrepavao svu zimu po Bosni.) – aditi uz velika odricanja i uz gladovanje, šteđeti
ispajan – opojen
isparučit(i) – izasuti
ispekljaj (kave) – količina kave za jedno posluženje
ispeti se – popeti se
ispisalo glavi (Nje­go­voj se gla­vi bi­lo is­pi­sa­lo, i tu ni­je dru­ga mo­gla bi­ti.) – došlo do kraja
ispiždrit(i) – zagledati se otvorenih očiju
isplašit(i) – išćerati, naćerati u bijeg
isplazit(i) jezik na jednu bandu – poginuti, umrijeti i najaviti nečiju smrt
isporavit(i) se – podići se, uspraviti se
isporaviti se na noge – ispraviti se, stati, prohodati
isprcat(i) –izjuriti nekoga navrat-nanos
ispotija – ispotaje
isprežat(i) – sačekati u zaśedi, zaskočiti
isprožimat(i) – isprebijati, premlatiti
ispunut(i) (Pomoga mu Bog te s noga ispunu.) – izdahnuti, umrijeti
ispušaj cigara – vrijeme dok se popuši cigareta
istolkovat(i) – napamet kazati, izdeklemovati
istoljagat(i) – izudarati toljagom
istopizdić – pašenog
istražiti se – nestati, ostati bez potomstva, iskorijeniti
istrčke – trčeći
istresat(i) gaće (Te privicnu da istresaju gaće kapetanu od careva grada!) – unerediti se od straha
istrijeskat(i) (Is­tri­je­ska­la ob­li­sta na ka­pu…) – ispucati, poderati, ohrapaviti
istumezat(i) – isprebijati, izudarati
isporavit(i) – uspraviti
isprtljat(i) – preseliti se za vrijeme ljeta u katune zbog ispaše stoke, izdići
ispúnut(i) – izdahnuti
isti mâ – istovremeno
iščangat(i) – izgrebati
išćeranik – onaj koji je išćeran, prognanik
išćićat(i) – izlapiti, postati sklerotičan
išćil (Ne bi Ba­trić od išći­la pli­je­nio vo­lo­ve iz bra­zde bra­tu Sr­bi­nu da ni­je bi­lo pu­sto­ga âra.) – volja iza koje ne stoji nikakva potreba, prohtjev, bijes
iščavit(i) (Đed u ži­vot iš­ča­vio, po­pu­štio mu vid i…) – izgubiti svježinu i zdravu boju u licu
iščibukat(i) – izudarati čibukom
itat(i) – hitati, žuriti
itoština – hitrost, brzina; nervozno, brzopleto odlučivanje
itra – hitra
izaći na dvor (Da oprostite, ni sedmi dan nijesam izlazio na dvor.) – vršiti nuždu, koristiti WC
izaći na crva (Po to­me se ga­ta­lo da će im po­li­ti­ka iza­ći na cr­va kao što je i iza­šla.) – završiti se s porazom, bez uspjega
izaći rasebe – imati kakvu fiziološku potrebu
izaći na šiljak – bivati sve gore, doživjeti neprijatnost i śekiranciju, dobro početi, pa se razočarati; skočiti na nos
izba – dio kuće u zemlji
izbrojit(i) konju muda – pasti s konja i dobro se ugruvati
izdig – katun
izdiglica – čovjek koji ljeti sa stokom izdiže na katun, katunar
izdoliti, izdoljeti (u život) – oslabiti, ostariti, onemoćati, malaksati
izdovatat(i) ženu – voditi ljubav
izdrljit(i) (oči) – izbečiti s čuđenjem
izdurat(i) – izdržati
izgaveljat(i) – jedva se popeti na neko izvišenje
izguzeljat(i) – izaći guzeljajući
iziječan – onaj koji dobro i puno jede
izjalovit(i) se– pobaciti mladunče
izjalovče – nedonošče ovce ili koze
izlinjat(i) (Sve što me vezivalo s Filipom izlinjali je kod partizanske vlasti.) – izgubiti dlaku, oćelaviti, ostariti, iznevjeriti, izblijeđeti, izgubiti
izljeći – izići
izmerat(i) – izudarati, isprebijati; smekšati
iznešen čečar – krševiti brežuljak
izništat(i) (Za­su­ka­la se ma­ve­na ča­pra oko ko­sti, sve iz­ni­šta­lo do dva oka u gla­vu.) – oslabiti, omršaviti, pretvoroti se u ništa
izništit(i) – ne priznati, poništiti
izmetak – zrno, tane
izor – davanje besplatno vola na uslugu
izublea – iznebuha, iznenada
izvanji – rod van uže porodice, nije direktni rod, dalji rođak
izvidat(i) – izliječiti
izvlješće – obavještenje
izvindat(i) – izrasti u visinu
izvujat(i) se (Jedna od kurava polako se izvuja iz kavene.) – nečujno se udaljiti
iž (Jedan đed s onom dalmatinskom kapom što iž nje visi crna kita niz pleći…) – iz
iždrvnjat(i) (Sve ovo što te­be pri­čam o na­ma Ba­nja­ni­ma kroz ze­ma­ne iždrv­njao sam i po­koj­no­me igu­ma­nu Bo­ri­su Ka­ža­ne­gri.) – ispričati bez zastoja; isbrbljati

J

jabana, jabanac – stranac, tuđinac, nepoznat gost
jáda – neradnik, ljenjivac, škrtica, kada se više mana pripisuje nekoj osobi
jad ga znao u perčin (Čuješ, jad ga znao u perčin, oće da nosi žrvnje u Ravnu Zemlju.) – kaže se za neznalicu, lakoumnog čovjeka
jadesta (Otac Lazara Đuričina dao mu je okrajak zemlje i jednu kolibu da uvede jadestu…) – neugledna nevjesta
jadi ga ubili – silan, sposoban, svaka mu čast
jaditi – raditi s mukom
jadojka – seoska đevojka neizvjesne sudbine, ona koja je pogriješila
jâč (A treba jači da se presekaju onolike lubine.) – snaga
jaglika – proljećni cvijet
jagmenik – otimač, onaj koji prvi dođe do plijena
jajećak, ja’ećak – jahaći konj
jajoš – pljačkaš, crnogorski kradljivac stoke po turskoj Hercegovini
jakanje – rvanje
jakati se – oprobavati se u fizičkoj snazi, rvati se
jaketa – ženski žaket, bluza od čohe ili nekog tvrđeg materijala
jaketun – muški kratki kaput, sako
jaknuti – ojačati
jakrep – škorpion
jaladža (A kad po­le­će uvi­sin­ke ti­ca še­vr­lju­ga, za­ša­re­nje­še se no­ći kao ja­la­dža!) – džamija u kojoj se jalaha, priziva bog upomoć (Jalah!)
jal – ili
jalov – besplodan
jälovicē – iznenadno
jalovi (oblak) – ne donosi kišu
jalovu kravu pomusti- vještinom uraditi i nemoguće
jamar – onaj koji bježi od poćere i skriva se u jamama
jamit(i) – zgrabiti, ukrasti, dokopati
jamoguz – ne može se najesti
jangijat(i) (Na ta­kvu va­tru ko­ja je jan­gi­ja­la iz ne­ba i ze­mlje.) – gorjeti kao požar
jamgin – bekrija, boem
jamit(i) – zgrabiti, uzeti
janjičar – pripadnik roda turske vojske koga je osnovao sultan Orhan 1328. godine
janjilo – ovčja staja
japalak – prijatelj
japija – drvena građa za krov
japrak – rukovet duvana
japundža – jarkocrvena boja
jarakača – žena koja se nameće svojim izgledom ili na neke druge načine
jarakat(i) (Ju­nač­ke Cu­ce ne mo­gu op­sta­ti ako ne kre­šu go­ve­di­ma gra­bo­vu brs i ako ne ja­ra­ka­ju za ko­za­ma!) – čuvati koze i vabiti ih
jaram – volujska zaprega
jaramaz – izgrednik, odmetnik, nevaljalac
jaranit(i) – prijateljevati, drugovati, družiti se
jaranica – prijateljica, drugarica, ljubavnica
jarcat(i) – svadljivo insistirati na nečemu, siktavo govoriti
jarina – jagnjeća vuna
jarlak – velika graja; dobro raspoloženje
jarmeni svrdo – svardao kojim se buše rupe za pričvršćivanje teljiga na jarmovima
jaslača – žena obilatih guzova
jatak – onaj koji pomaže i skriva hajduke i uopšte odmetnike od vlasti; postelja, ležaj
jatara – kućerak, potleuša
jatoran – sposoban, snažan, svjež, moćan, hrabar
javiti – organizovano ići bez zastajkivanja (kaže se obično za stoku)
javori (kokoška) – rakoli
jàvrīk – vriska
javrikura (Mlo­gu su ja­vri­ku­ru iz­mlje­re­ne vi­le i gra­bu­lje!) – ljubavnica
jazija – slova, rukopis, pismo
jazuk – šteta
jaža – kanal kojim voda ulazi u vodenicu
jebat(i) oca (nekome) – uništiti, unakaziti
jebat(i) oca očinskoga (Cr­no­gor­ci su šče­ka­li pa­šu Bu­ša­tli­ju na se­lo Kru­se i je­ba­li mu oca očin­sko­ga.) – uništiti ga, sravniti ga s zemljom da se pamti, tipična uzrečica u Crnoj Gori koja uglavnom zvuči bezazleno, tako se često đed obraća unuku
jebem mu oca – tvrdim ti da je istina ovo što pričam
jebiguz, guzojeb– homoseksualac, peder
ječam (Je­čam tr­če a kli­ku­je ver­mut ta­li­jan­ski.) – konji se nazobali ječma, a jahači napili alkohola
jed – otrov
jëda – jelo, jestivo
jedàmān – istovremeno
jedanak – odjednom
jedan mâ – odjednom, iznenada
jedan pojedan – izvrstan, jedinstven, samo takvi
jedek (Naj­po­tlje su se śe­ti­li ča­u­ša, za­gla­va­ri­li ga da upra­vlja s ko­mo­r­dži­ja­ma i da vo­di sva­tov­ske je­de­ke!) – tovar, komora, opskrba
jedit(i) se – ljutiti se
jednačit – podjednako
jednoman – iz jednog dijela
jednom jedinom – samo jednom
jednom nogom u grobu – već zakoračio u smrt
jednoničit(i) – jesti jedanput dnevno
jedžek – objed, ručak
jeđa – jelo
jeger – vojnik, pripadnik nekadašnje austro-ugarske vojske; ovđe je simbol mladosti i snage momačke i đevojačke
jeina, jejina – sova, buljina
jektika – turekoloza, plućna bolest
jemin – zakletva
jeminat(i) se – garantovati, sigurati, zakleti se
jenđa, jenđibula – pratilja mlade u svatovima, đeveruša
jeribasma – vrsta kruške
jetrva – đeverova supruga
jeverica – vjeverica
jezikovati – dogovoriti
ježnja – jeza
Jevropa – Evropa
jevtika – tuberkoloza
jezdit(i) – putovati na konju
jezerit(i) – plaviti
jezikovati – reći, saopštiti, pričati
jezik pregrabio pamet (Dodijale mu, bogme, muke Isusove te mu jezik pregrabio pamet.) – brži jezik od misli
jezuk – jazuk, šteta
jok –ne
joldaš – drug
jomuža – nekuvano mijeko provučeno kroz snijeg, time čobani gase žeđ
jopet – opet, ponovo
jordamli – stameno i zorno, ponosito, odvažno
jösnūt(i) (Josnu mnozina Banjana u četnike.)– masovno se opredijeliti za nešto, navaliti, jurnuti, nagrnuti
Jovo nanovo – ponavljanje neke radnje
junački ponat – muška junačka spremnost
juzbaša – kapetan turske vojske, zapovijednik buljuka

K

kaban – sukneni muški zimski kaput, kabanica
kabas(t) – krupan, nezgrapan
kabat(i) – habati, starati, trošiti
kabulica – drvena posuda
kabulit(i) – priznati, kazati pod prisilom
kačamalj (Grcnula im grizina, a ukočili im se oni kačamalji s tuđe muke.) – palica za miješanje kačamaka, kačamar, puromet, ovđe se misli na obilat muški polni organ
kačkin – mangup, veseljak, osoba koja se sprda na račun drugoga
kadiluk – kadijino područje
kadivica – cvijeće (Amaranthus angustifolius)
kad mu se napne – kad mu se prohtije
kaduna – gospođa kod muslimana
kajati se – priznati kakvo nedjelo i žaliti zbog toga
kaktat(i) (Konj bije bocima i kakće kao da će bti mrtav.) – stenjati, dahtati
kalabaluk – mnoštvo, puno, brojno
kalac – prva proljećna trava
kalanka – jevtino, tanko platno za ženke suknje
kalauz – putovođa, vodič
kalcete – bijele vunene čarape
kalčina – sukneni nazuvak preko čarapa
kalčinast (konj) – s bijelim detaljem na nozi, putalj
kale (Onaj tre­ći ka­le što je slu­šao raz­go­vor…) – kaluđer
kalijež – bruka, sprdnja, sramota, blamaža
kaloper – narcis, dokoljen
kalovito – blatnjavo
kaljav – blatnjav, prljav
kamara – soba, prostorija; rpa, gomila
kambrik, kamrik – tanko pamučno platno od koga se šiju košulje
kamenica – škrapa u kamenu u kojoj se nahvata kišnica
kamlijekat(i) – preklinjati, bogoraditi, kukumavčiti, moljakati, snisishodljivo tražiti
kamilavka – kaluđerska kapa
kam – kamen
kamen ljutac – teško obradiv kamen
kameni majstori – majstori za obradu kamena, zidari
kamenuša – vrsta neplodne zemlje, pjeskuša
kämi (Uljegla garevina u oči a vode kami u svakoga.) – malo
kämi majci (Ali kami majci da su pobjegli…) – da je bilo sreće
kamilavka – valjkasta kaluđerska i sveštenička kapa
kandiot – sapun za umivanje
kanija – korice noža, mača ili sablje
kanđurit(i) – štedljivo trošiti
kào – izoštrenost noža
kao ba­ja­gi, kao čine (Igu­man se kao či­ne pre­klo­ni ma­lo pred Pir­ci­ja i ru­kom po­ka­ži na sto­li­cu đe će po­či­nu­ti.) – (pripovijedno) pretvarajući se
kao ćuku tica (Ne bismo im ulećeli u kandže kao ćuku tica …) – iznenadna korist
kao govno na ćedilo – usamljen i posramljen
kao sojka u mertin – glasno i neozbiljno radovanje
kao Vla s koca (Veli da ga je dočekao predśednik opštine kao Vla s koca.) – najžešće psuje čovjek nabijen na kolac, provocira svoje dželate da ga što prije ubiju jer drugog izbora nema
kàpāc (A ka­pac sam da kro­čim ko­li­ko da sam ni­kao iz ze­mlje!) – sposoban, vrijedan, preduzimljiv, kadar da nešto uradi
kapidžibaša – počasni čin carskog dostojanstvenika u Turskoj, čuvar carskog ulaza
kapulat(i) – bježati spasa radi
kapunit(i) – površiti, biti gornji; pijevac kapuni koku
kapurica – glava
karabasilo – utvara
Karadag – Crna Gora
Karađorđevići (srpska i jugoslovenska kraljevska dinastija) –vladala Srbijom (s prekidima) od Đorđa, Karađorđa Petrovića, vođe Prvog srpskog ustanka, do njegovog čukununuka Petra, kralja Kraljevine Jugoslavije, koji je u Drugom svjetskom ratu s bogatstvom u zlatnim polugama pobjegao iz zemlje i kome su, odbranivši jugoslovensku zajedničku državu od fašista i njihovih domaćih pomagača i slugu (četnika, ustaša, belogardejaca, balista…), vlast preuzeli komunisti, i uspostavili stabilan socijalistički poredak u Jugoslaviji koji će početkom devedesetih godina XX vijeka završiti u opštem građanskom (vjersko-nacionalnom) krvavom haosu i ratu.Jugosvavija se raspala, republike su se osamostalile (Crna Gora referendumski 21. maja 2006)
karamluk, karamlučina – pomrčina
kâran –ljut, zabrinut
karakondžula – groteskna osoba
karamlučina – gusti mrak
kàrār (Če­ljad od re­da i ka­ra­ra iz­ma­kla se pa gle­da­ju.) – pribranost, moć samokontrole, umjerenost
karakolo (Stajalo u pazarišno karakalo graovsko trista i kusur svučenije ljudi.) – »crno kolo«, red ljudi koji čekaju smrt, krug
karan – ljut, neraspoložen
karar – način, mjera
karaulu kome čuvati – držati koga u svojoj vlasti
karitat (Domaće kuće davale mu za karirat koru hljeba.) – milosrđe
karta – hartija; malter na zidu
kartat(i) – maltati
karvan – karavan
kasapnica – pokolj, klanica
kastig – događaj za opričavanje, neprijatna tema, afera
kastigat(i) – grditi, ružiti, bručiti, najavljivati zlo i (božju) kaznu
kastigov, kastigulja – izazivači bruke, kastiga
kastiženije – nakaza, grdilo
kastugulja – ružna, prljava i neskladna žena, »dugog jezika«
kašet – sanduk
kašalj ispod repa – konjska brzina
kaštiženije – bruka, neprijatan prizor
kaštradina – suvo ovčje meso
kašun – kofer
katar – kijavica, kašalj
katavasija – duga priča s jasnom porukom ispričana u jednom dahu, pripovijedačka cjelina
katil (Još da ni­je bi­lo stri­ka Ste­va­na, či­ni mi se da bi stri­na Zla­ta­na bi­la ka­til se­be ili je­tr­va­ma.) – krvnik zločinac
kaul (A znao sam pod kaul da im se neće razminuti brez pogibije!)– sigurno
kauša – zatvorska ćelija
kavazbaša – komandir vojnih pratilaca, kurira
kavedo – kavana i prodavnica mješovite robe
kazalac – kozalac, rastinje
këdža – krezuba žena
kekerušit(i) se – opijati se, piti bez mjere
kempa – stupica, zamka, zapeta gvožđa, mišolovka
kenčiluk – lakrdijanje, mangupluk
kesimača – krava ili ovca koja se daje na gajenje po određenom dogovoru
kesit(i) se – nepristojno se smijati
kešeš – starac
keva – neugledna majka
kijak – trupac, balvan
kijamet – propast, strašni sud, sudnji dan, mećava, nevrijeme
kikirezina – ritina, dronjak
kikit – kikot, smijeh
klatina (Umlje­li su umlje­sto uči­nje­no­ga ži­ta da pod­met­nu ka­kvu kla­ti­nu i uro­di­cu.) – neprosijano žito
kiloser – neradan čovjek, ljenština, parazit
kiljan – međa, kamen na granici
kimak (A na­ždro­kao se vo­de pa se uoblio kao sit ki­mak.) – vâš
kinuti – pobjeći
kiridžija – onaj koji s konjima i kolima prevozi robu uz nagradu
kise – prase za tovljenje
kiśelìna – kiśelo mlijeko
kitina – snijeg na granama drveća
kizme – prase
klačina – krečana
klačunar – krečana
klak – kreč
klapit(i) (Ki­śe­li­na sa su­rut­ke kla­pi za oči.) – štipati za oči, nadraživati suzne žlijezde
klati – štipati za oči, peckati, klapiti
klatina (Umlje­li su umlje­sto uči­nje­no­ga ži­ta da pod­met­nu ka­kvu kla­ti­nu i uro­di­cu.) – neprosijano žito
klepalo – gvožđe u koje se udara da se rasplaše ptice
klepat(i) (gvožđe) – kaliti
kletav – proklestvo, anatema
kletvena denija – proklinjanje koga u crkvi uz pomoć sveštenika
klijenit (Že­na mu le­ži kli­je­ni­ta, a si­no­vi ne­će da se že­ne.) – oduzetih nogu, paralizovan
klip – vrsta momačkog isprobavanja snage
klipit(i) (Po­što po­pi­je ka­vu Omer se kli­pi na Pu­ta­lja.) – momački skočiti, uzjahati
klîs – šindra
klisnut(i) – šmugnuti, brzo pobjeći
klokočevina – vrsta drveta
klufko – klupko, klube
kljas(t) – sakat
kljunut(i) – kljucnuti
kmasto – tmasto, tamno, mrko
kmečat(i) – jadikovati, zvati u pomoć
kmet – seoska vlast
kmetovat(i) – presuditi, izreći posljednju riječ
kmetija – područje za koje je odgovoran kmet, selo
ko čine – kobajagi
koćeta – kolijevka, bešika
koevitez – zvanje u pomoć, zapomaganje
kojasit(i) se (Da nas ni­je­su bur­đe­ka­li Cr­no­gor­ci da se ko­ja­si­mo Tur­ci­ma.) – pojaviti se iznenada
kokotit(i) se – ponašati se siledžijski
kokoška mesa – mjera za naglo mršavljenje
kòkoškē (pasti) – u hrvanju pasti jedan pored drugoga, zavrišti nadmetanje neriješeno
kokot – pijetao
koktat(i) – stenjati, dahtati
kolan – široki pojas kojim se veže sedlo ispod konjskog trbuha
kolaš – revolver
koleč – viganj, panika, kuknjava
kolijer – kragna
kolut – obruč
koljedavit(i), koljedava (Ču­je se iz ku­će ka­ko se va­zda ne­što ko­lje­da­vi a ni­ko je ne slu­ša.) – pričati naprečito da izgleda kao svađa, sporiti se oko neke sitnice bez volje za pomirenjem
koljenović – potomak jake loze, uzorne porodice, sojević, plemić
komarica – komarac
kome opanci, kome obojci – ko šta dobije njegovo je, kako ko prođe, kako bude, ili – ili; izraz je davno nastao vjerovatno prilikom otimanja dvojice oko obuće
komita – odmetnik, buntovnik i borac protiv osvajača Crne Gore; bile su dvije vrste komita; oni koji su se borili protiv austro-ugarske i oni koji su se borili protiv srpske okupacije Crne Gore
komostre – verige, gvozdeni lanac kojim se veže sud iznad ognjišta
konagdžija – gost, konačar
konak – prenoćište
konata – plehana posuda za vodu, kanta
konštulja – duga crna zmija neotrovnica
kontati – računati, razmišljati, tražiti rješenje, smatrati
kontrakomiti – oni koji su se borili protiv komita
kontresat(i) – raspravljati, znatiželjno raznositi novosti, ogovarati, prepričavati, komentarisati s dozom sumnjičenja, tračati
konj prdi – to je bezvredno svakog pomena, priča koju niko ne sluša
konjima na repove (razapeti) – kazna vezanjem ruku i nogu žrtve za konjske repove i davanje znaka da jurnu svako na svoju stranu
konjski rogovi (E vi­đe li ti me­ne lu­da oko šta se za­ba­čih! Spo­mi­njem banj­ske pli­va­če i konj­ske ro­go­ve.) – ono čega nema
konjsera – spora i neradna žena
konju muda izbrojio – pao s konja prilikom jahanja
kopile – vanbračno dijte, kurvin sin; vragolan, nevaljalac, kopiljan
kopornut(i) – živnuti, fizički ojačati, preboljeti, smoći snage
korčat(i) – stvarati koru, lediti
korniž – kamena ograda oko bunara
korota – crna odjeća kao znak ožalošćenosti
korovina – vrsta korova pogodna za ishranu svinja
korubat(i) – kruniti, skidati koru
kosan (Njemu se nešto uzneorili volovi, pa bio kosan.) – ljut, nervozan
kòsit(i) – oštro opomenuti pogledom
kosovci sude – tamo đe nema svjedoka
kostret – koźa dlaka
košćela – vrsta listopadnog drveta
kotar – livada s koje se može ukositi stog sijena; ograda oko stoga sijena
kotarina – korpa za đubre
kotula – suknja
kozle – jare, mladunče od koze
kotrobant – duvan u listu (škija) za krijumčarenje
kotula – suknja
Ko umije njemu dvije. – narodna izreka koja ukazuje na čovjekovu sposbnost, onaj koji zna biolje prolazi u životu od neznalice
koviljit(i), kovrljit(i) – pasti u komu, onesvijestiti se, umrijeti
kovtisat(i) (Oni gov­no­ba­lji kov­ti­sa­li sa sva­ke ban­de kao pa­ščad.) – navaliti, napasti, kidisati
kozbaša – predvodnik grupe kosaca
koźetina – koźe mlijeko
krakat – dugih nogu
kračan – čovjek kratkih nogu
krakat(i) – koračati
krat (No taman i potaman za junaka i njegova ata krata!) – konj zelenko arapske pasmine
krcat(i) (Da siječem krstatu goru koja se krca u stranjske zemlje na prodaju) – izvoziti; masovno prolaziti
krčanik – makadamski put
krčat(i) – piskavo govoriti
krčumat(i) se – nadgotrnjavati se, svađati se
krecelj – divlji duvan
krečkas(t) – debeo a kratkonog
kremen cukra – kocka šećera
krepalica – mršava, loše hranjena stoka
krepać – masovna epidemija; bolestan; siromah bez dovoljno hrane
krijomice – kradom
krionica – ploča koja se u grobu stavlja iznad sanduka
kriti kao zmi­ja no­ge – da se ne vidi i da se ne čuje
krïva – bolest pasa
krivenik – osoba koja se krije
kriviti se (A on na­do­dao ru­ke iz­nad gla­ve i kri­vi se kao da ga asu­le.) – zapomagati, derati se, glasno plakati
krkača – pleća
kr­ka­la – konjski izmet
krkati – halapljivo jesti
krk jemin – ne priznati, tvrdoglavo se braniti od optužbi
krmaukanje (Oni što ne umuju dobro da pjevaju samo krmauču.) – slab glas za pjevanje, bez sluha; (Bi­ja­še ona glu­va ba­ba iz­mi­lje­la iz ku­će u avli­ju i ne­što kr­ma­u­če gr­đe no ikad pri­je.) – tankim glasom preklinjati, moliti, zapomagati
krmelji – sekret koji luče oči
krmetina – svinjeće meso
krnut(i) – snažno udariti nogom
krnjadine – krnjavi zubi
kročiti – koraknuti
krok – korak
kropilo – rastopljena so koja se strca po zelenom grmlju da bi se osolila jagnjad
krov na dvije vode – krov s koga se voda sliva na dvije strane
krpa – obična ženska marama
krpa resača – ženska marama s resama
krpat(i) (A i za­du­va ga je kr­pa­la kad je ma­glo­vi­to vri­je­me…) – kašljati, teško disati
Krst (Više se, duše mi, ide u kurve no da se gledaju ruševine što su zidane prije Krista.) – Hrist
kr­sta­ta go­ra – četinarska šuma
kruv – kruh, hljeb
krvavac – osoba željan krvi i klanja
krvave gaće – bježanje iz boja, znak ratnog kukavičluka
krvodužnik – onaj koji duguje krv, ubica kome se mora vratiti istom mjerom, krvnom osvetom
krvuština (Ma ne mogu uspreći krvuštinu…) – uzavrelu krv, damar
krznovita čapra – koža divljači koja se koristi u odjevne svrhe
kubura – kratka puška koja se nosi za pojasom
kučak – pas
kučara – kramp
kučka sa devet sisa – naglašeno lajava žena, jezikuša, jedna glava a devet jezika
kućára – pseća kolibica
kuća s crvenom lampom – javna kuća, kupleraj
kućić – koljenović, sojević
küćna – vrijedna u kućnim poslovima
kudret – snaga, mogućnost
kuisat(i) – pozivati vjernike s džamije na molitvu
kukanje – nešto malo, neznatno
kukavac – totalno neugledna osoba, jado, neko s bezbroj mana, osoba za žaljenje
kukavica svetoga Lazara – besprimjerni strašljivac, čovjek bez imalo hrabrosti
kukali ga jadi – za svaku pohvalu
kukotres – kod preživara žila između noge i bedrene kosti
kukrica – zakžljalo drveće, žbunje
kukuljica – kapuljača
kukurijek – biljka, vjesnik proljeća, ima otrovna svojstva (Helleborus niger L. ssp. macranthus)
kulak – imućan seljak kod komunista tretiran kao idejni neprijatelj
kulaš – konj sivo-pepeljaste boje
kuleta – futrola
kulja – stomak
kumbasit(i) – skočiti i pobjeći; zalećeti se i skočiti u vodu
kumbat(i) – prepirati se, svađati se
kumbulj – grupa bez bilo kakvog razvrstavanja, bez reda, gomila
kundački – udariti kundakom, kao toljagom
kundure – cipele
kuneta – jarak, kanal za slivanje kišnice
kupus i dijete – rađati svake godine po jedno dijete
kuraž – hrabrost, smjelost
kurčeva pljesma – seksualno izazovna žena
kurelj – muški polni organ
kurtalisat(i) se – spasiti se, osloboditi se
kurulov – predaleki predak
kurvin sin – snalažljivac
kuskum, kuskun – dio sedla koji se veže konju za rep
kusturica – mali nož, britvica
kušin – jastuk
kušnja – provjera
kuštrulja – visoka muškobanjsta žena
kuvet – snaga
kužanj – mlaz fekalija
kužina – kuhinja
kurelj – klin kojim se pričvršćuje gredelj na ralici
kutarisat(i) se – osloboditi se kakve nevolje, kurtalisati se
kvarat – četvrti dio nečega, četvrtina
kvartir – pansion
kvasac (Da je za sva zla ko­ja su se do­go­di­la u Drob­nja­ku on kva­sac od ne­sre­će.) – inicijator, ideolog, planer
kvasne mu gaće – kukavički se uplašio
kviknut(i) – kaže se za posljednji krik svinje pri klanju; krepati
kvintal – 100 kilograma
kvrčat(i) – kreštati u stilu vrane
kvrkut – glasovi krupnijih ptica

L

labrnja – njuška
labudina – šaša od kukuruza
laćamija (Ali ta­da to vi­še ni­je­su sva­to­vi no la­ća­mi­ja…) – neozbiljno društvo mlađih osoba, grupa pijanaca
ladnu vodu variti – živjeti siromaški, nemati ništa osim vode
lajat(i) – psovati, ogovarati
lajat(i) s koca – nabijen na kolac psuje dželate da ga što prije ubiju da se ne muči; kao Vla sa koca
laka mu zemlja – kaže se za pokojnika da nema problema na »onom svijetu«
laknut(i) – oporaviti se
lakomstvo – tvrdičluk
lakosan – lako se budi
lakośena osoba – prijatna osoba, blage naravi
lambekoša – jevtina, jaka i nečista rakija
lamušine – stare široke cipele
landarat(i) – klatiti se, mlatiti
lanut(i) – opsovati
lapis – olovka
lastra – pleh, lim
läta – kanta od pleha za nalijevanje bašte
lâv – lavež
lazina – prostor na kome je iśečena šuma, mjesto đe je neko poginuo
lažac – lažov
ledinjak – ledina, livada
leckat(i) se – plašiti se, strahovti, skloniti se
legat(i) – teško raditi, rintati, tegliti
legat(i) (iz knjige) – čitati, dugo pričati
lelujat(i) (Lelujali smo nogama kao da nijesu naše.) – drhtati
lektrika – električna struja
lelije – okomite stijene
lëma – memla, plijesan, miris vlage
lemat(i) – udarati, nemilosrdno tući
lencun – prekrivač, čaršav
lepirat(i) – (Ne­ma­ju đe­ce pa le­pi­ra oko Be­ga­na.) – obigravati, veselo se nečim baviti, raditi sa zadovoljstvom, veselo i lako ići
lepirica (ljeba) – vrlo tanko parče, kriška
levor – revolver
leziljebović – neradnik, ljenština
libit(i) se – stiđeti se
liberat(i) se – osloboditi se nečega
ličan – naočit, viđen, lijepog izgleda
lijać – ima jedan testis
lijavica – velika kiša
lijek (Po­pa­di­ja li­jek ko­por­nu u ži­vot i raz­ble­ši se.) – veoma malo, malčice, neznatno
lijenka – dugačko drvo koje služi za prostiranje veša
lijes – daska, štica za mrtvački sanduk
lima – turpija za metal
lima na andžar – udarile dvije nepokorne osobe jedna na drugu, sl. šilo na ognjilo
limpija (Iz onih limpija đe nema nikakve sreće do kamena.) – vrletan, krševit teren
linut(i) (Svako kome nijesu linule oči vidio je da je Desanka trudna. ) – proliti se
linja – strma kamena litica
lipsat(i) – uginuti, krepati
liptat(i) – ubrzano disati; neprestano curiti
listober – prostor sa koga je iśečen jedan lisnik; količina gore za jedan lisnik
lisobrk – razlišite boje brkova
lis(t), lisnik – odśečene lisnate grane za prehranu stoke
liše – osim, ne računajući
lizdup – poltron, ulizica, uvlačiguz
lizijerno – anemično, bolešljivo, lomljivo, slabašno
loćika – zelena salata
loćikast – bolešljiv, slaboga zdravlja, slabunjav
loga – mjesto za odmaranje, ležaj, boravište divljih životinja
loj ispod ovnujskijeh očiju – oblik nameta koji su na raju udarali turski napasnici; trebalo je klati ovnove dok se Turčin ne najede loja ispod očiju pečenih ovnujskih glava
lokum (cukra) – kocka šećera; ratluk
lopar (A odvalio uši kao dva lopara.) – lokvanjski list
lotinja – prljavština, vlažan i buđav zadah
ložnica – spavaća odaja
lubina – životinjsko tijelo bez udova i glave
lûč – ćepanica borova drveta koja služi za osvjetljenje ili potpalu vatre
lučnjak – vrtić, oskudno imanje tek toliko da se posadi leja luka
lućum – čep; kaže se za glupo čeljede, ćulum
ludura – jevtina rakija
lûg – pepeo
lûka – pitoma zaravan u planinskom ambijentu
lukšija – prokuvani pepeo, cijeđ (služi za pranje)
lumbarda – vrsta topa
lumbrelo – kišobran
lunarije – jesenje jake kiše s vjetrovima
lupeština – lopovluk, kradeno
lupež –lopov, kradljivac
lutor – neuredna osoba, peksin
lüza, luzalica – dvolična osoba koja ogovara druge, izaziva svađe i smutnje, čovjek koji širi neprovjerene priče, ogovara, tračari
luzat(i) (A čim je ze­mlja okop­nje­la pro­du­ži­li su da lu­za­ju je­dan o dru­go­me i da je­dan na dru­go­ga ke­ze zu­be.) – ogovarati, prepričavati, panjkatai
lužara – pepeljara

LJ

ljeljen – jelen
ljeljenak – jelenak (kukac)
ljepotu božju – prelijepo, sa srećom
ljesa – djelovi orgade napravljeni od dasaka ili pruća; skrama žabokrečine
ljestve – merdevine, stube
ljetoras (Gajo žitkim ljeskovim ljetorasom vošti mačku.) – mlad ljeskovi put
ljokač – drveni otarak kojim se odbijaju telad dok se muzu krave (uz uzvik: Ljoke!)
ljubikura – laka ženska
ljucka čutura – glava, lobanja
ljucka slota – ljudeskara, grmalj, snažan, razvijen čovjek
ljucki pas (Posve znam da su se Sočići i Šugote sortačili prije tri ljucka pasa i da im je ortakluk brez ikakve natrune s oca na sina.) – generacija
ljuštit(i) – padnuti
ljutac kamen – kamen koji nije pogodan za obradu zbog tvrdoće

M

mäca – teški gvozdeni malj za razbijanje kamena koji su ustaše za vrijeme Drugog svjetskog rata koristile za ubijanje ljudi udarcem u glavu i bacanjem u jamu
mäća – bolest bilja, plamenjača, nečistoća, otrov
maćija – maćeha
madžarija – dukat
Madžarska – Mađarska
magla na Velež (Iguman Boris veli da je sprema Cara Lazara latinski kralj iz Mletaka bio – magla na Velež.) – lako je oduvati, ne donosi kišu
ma jadan brate – ova sintagma ima smisla samo u direktnom razgovoru, skreće se pažnja sagovorniku radi boljeg razumijevanja priče, slično: moj prijatelju, moj druže, dragi moj itd.
majati (Pjevaju popovi i maju kadionicama …) – mahati
majka mu stara – (Ma, bogami, vidi se da je načitan i školovan čovjek, ali mislim, majka mu stara, i onaj ko je najpametniji treba da pušti i druge da nešto progovore.) – uzrečica za smirivanje tona priči i najava nekog drugačijeg razumnijeg mišljenja; govoreći pravo
majkat(i) – manjkati, nedostajati
majstor od drveta – stolar
majstor od gvožđa – kovač
majstor od kamena – kamenorezac, zidar kamenom
makanja – nejač, nejaka osoba, dijete
makarondžija – onaj koji jede mnogo makarona, misli se na Italijane i one koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata Italijani hranili sa svog kazana; izdajnik, okupatorski sluga
makuša (Ni­je­su vo­di­li ku­še i ma­ku­še.) – bilo ko, nebitan
mâl – domaća stoka
malìna – manjina, malo (u odnosu na mnozìna – većina, mnogo)
malorek – malo priča, negovorljiv, ćutljiv
maluš, maluša, malušina – buđ, plijesan, mahovina
maluštat(i) – buđaviti
maljav – dlakav, runjav
maljuga – mačuga, batina, toljaga
mäna (Kao da če­ka­ju mänu da im s ne­ba pa­ne!) – hrana
mandžarije – dukati
mândžija – onaj koji svakome nalazi manu
mandžukat(i) – mahati rukama
manina – narukvica
manisat(i) – nalaziti mane
maniti lik (Ni bi­nja­dži­ji ni ko­bi­li tan­koj be­de­vi­ji ni­je se pri­ka­zi­va­lo ko za nji­ma tr­či u ma­ni­ti lik!) – ludak, manitov
mantenj, mantenjati – služiti s posebnom pažnjom; snabdijevati, dobavljati
mantija – sveštenička odora
mârca (Sa­vić je uvla­čio u nju do dna ovo­šta­nu opu­tu da ni­za nju re­ve mar­ca i su­kr­vi­ca.) – sekret koji curi iz svježe rane
marifetluk – vještina, majstorija, dovitljivost
märit(i) – doživjeti neugodnost, imati štetu
màrva – stvar
maslo (Čen­gi­ću se, iz­gle­da, sve to pre­tvo­ri­lo da je ma­slo ce­tinj­sko­ga ka­lu­đe­ra.) – potajna zamisao, ideja, predlog, plan
maslom guzicom mazat(i) – razmetati se bogatstvom
mastika – rakija karakterističnog mirisa
mašala – izraz zadovoljstva i radosti
mašina – mahovina
mašnja – mašna, kravata
maštraci – prevare
maštrafa – čaša
Mato Glušac – prorok; rođen je u Koritima na razmeđi Crne Gore i Hercegovine, a umro je u Bjelopavlićima đe je sahranjen kod crkve Svete Ćekne; prema narodnim śećanjima, mnoga njegova proricanja su se ostvarila
matrak – ništa
mauna – mahuna
mavat(i) – mahati
maven – plav, modar
mavenjet(i) – pomodreti
mazbata – pismo, pisani dokument
mazgala – mali nezastakljen otvor na zidu
mazija – vrelo gvožđe
mazlun – naivko, onaj koji se lukavo umiljava da bi se dohvatio kakve sitne koristi
mažđet(i) – sipiti dugo i uporno (kao kiša)
mećaica, mećanica – drvena poluga kojom se izdvaja maslo u stapu, miješalica
mećan – bivak, mjesto stanovanja, stalno boravište
mećanit(i) se – naseliti se
mećanit(i) – živjeti, boraviti
medenica – zvonce za stoku
medižina, medežina – lijek, ljekarija
mednik – granični kamen između seoskih imanja
međa – granica, ograda oko imanja
megarija – vrsta rakije
meit – mrtvac, kaže se i za staro iznemoglo čeljade
mekšina – mekota
melaić – anđeo
melun, melunit(i) se – lukavo se umiljavati, maziti se, pretvarati se
meraja – ledina, neobrađivan prostor
merak – volja
metat(i) iz puške – pucati, gađati
mertin – kukuruz
mertinica – kukuruzni hljeb
merzer – dalekometni top
meteriz – šanac, rov, utvrda
metla i lopata – onaj koji radi sve i svašta, sluga
metnut(i) – postaviti,položiti sijeno stoci, nekoga unaprijediti u viši čin
metnuti na kosti – obući
metnuti pod kapus – ubiti koga, zakopati
Metoija – Gacko
metoš – skup loših ljudi, čeljad nesposobna za bilo kakav posao
mezulana – poštanska stanica
migat(i) – uplašeno mrdati ušima, kao zec, mahati rukama
mijeg – veliki, kuljav stomak
milet – narod, nacija, religija
militar – mnoštvo, mnogo
milit(i) (Ta­ko ja pi­štim i mi­lim onom dža­dom dok se iza me­ne ču na­kav ve­li­ki tu­tanj.) – polako, nečujno ići
milokura – seksualno nezajažljiva žena
mimo ljude (Vele da je bio prazovit Zaim-paša mimo ljude.) – po nekoj osobini neuporediv, van svake konkurencije u nečemu
minjistar – ministar
mïra – miris
miralaj – pukovnik turske vojske
mîr – miris
mirija – dacija, porez
mirita – zasluga za nešto, priznanje za rad
miritat(i) – brinuti se, imati nešto u nadležnosti, upravljati nečim; zaraditi, zaslužiti
mirski (Nije ovsem Mojsija Zečevića u svu Crnu Goru bilo ni mirskog ni crkovnog glavara…) – svjetovni
Misir – Egipat
misnulo mu se – prohtjelo mu sepoželjeti, imati volju za nešto, poželjeti
mišće – plac, prostor za podizanje građevine, kućni temelj
mišobrk – čovjek tankih i rijetkih brkova
miš u duvaru – znak nemaštine
mitarenje – mijenjanje perja
mititi – podmićivati, korumpirati
mižgar (U tri ona mižgara śedi po jedna ženska, a iza jednog banka s one druge strane stoji onaj te toči piće.) – posebna pregrada u štali za jagnjad ili telad, kotac; ovđe se radi o pregradama (separeima) u kupleraju
mjed – bakar, razni metali
mjeden – bakarni, metalni
mlaćenica – tećnost od mlijeka iz koga je izvučeno maslo
mlaćevina – ražana slama za krov kuće ili štale
mlâd – mladunčad: jagnjad, jarad…
mladačna (krava) – krava s teletom
mladit(i) se (Ne­ki što su se vr­nu­li pre­kre­pa­va­li su osta­tak vi­je­ka ka­šlju­ći i na­te­žu­ći se kao da se mla­de.) – teliti se, jagnjiti se, rađati mlade
mlatit(i) raž – odvajati zrnevlje od ražane slame
mlećanin (žuti) – mletački zlatnik
mlim – mislim
mlinoguza – žena naglašeno zaobljene zadnjice
mljerni čoek – odrastao čovjek
mlješte – umjesto
mnozìna, mlozina – veća grupa ljudi; većina,mnogo (u odnosu na malìna – manjina, malo)
moba – besplatna pomoć porodici bez radne snage, ali i kakva veća akcija na društvenim poslovima
mobilje –namještaj
moča – mokrina, dugotrajna južna kiša
mrknut(i) (E mrče mi svijes, te ja osuh na onu trojicu svašto što mi je na usta dodilo…) – smrtnuti
močiti – kvasiti, potapati u vodi
moći životom – biti sposoban za određeni naporan posao
modrača – plavo platno za proste čakšire
mojasil – ekcem, kožna bolest
mokro kumstvo – kršteno kumstvo
momačka polica – vrijeme za ženidbu
more – može
mor (dolama) – crna
mor­ska pr­ži­na – pijesak na plaži
moskovka – vrsta puške porijeklom iz Rusije
mosor (leda) – klip, ledenica
möt, mont – znak, upozorenje očima ili pokretom glave, signal, mig, gest
motljancija – nesređenost, opšti nered, gužva
mozolit(i) – progovoriti, nešto reći
mramor – obilježje mjesta đe je neko poginuo, obilježje smrti, nadgrobni kamen
mravlja noga (Žut je kao li­mu­no­va ko­ra, Ar­na­u­ti ga re­žu na mra­vlju no­gu, a mi­ri­še ljep­še no ra­ki­ja pe­ča­tli­ja.) – iśeckan duvan da sitnije ne može
mrc – mrtvac, slabić
mrcina – uginula životinja, strvina
mrčava – mračan prostor
mrčavit(i) – crnjeti
mrčipuškić – borac kome se ne može poreći da je učestvovao u ratu
mrcinluk – opšta zapuštenost
mrginj – granični kamen
mrežit(i) (oči) – slabo viđeti
mrk – crn
mrkit(i) se – ljutii se, gledati namršteno
mrlédat(i) – bolovati dugo a bezopasno
mrljanuti – pasti od iznemoglosti
mrljavče – mršavo jagnje
mrnđula – ukrasna kuglica, đinđuva u đerdanu
mrša – izmršavjelo bravče
mrš – marš
mrškat(i) – odagnati kao psa, uzvikom m(a)rš
mrtac – mrtvac, pokojnik
mrtva jesen – kasna jesen
muanat – prećerano ośetljiv na riječ, lako uvredljiv, prgav, teške naravi
muftija – muslimanski vjerski dostojanstvenik
muhur – pečat
muimat – imanje
mujezin – čovjek koji s džamije poziva na molitvu
mukaet – obzir, obraćanje pažnje, oprez
mulik, mulikovina – omorika
muljača (Do­će­ra­ne su dvi­je mu­lja­če od po pe­de­set ki­la.) – vrsta bureta
munar – minaret
munja (ga) opalila – da ga kazni bog
mûr – pečat
murisat(i) – pečatirati, udarati štamilj na dokumenat, zvanično potvrđivati
murtatin – izdajnik
murva – dud
murvovača – rakija od murve
musafir – gost, putnik-namjernik
mustra – uzorak, primjerak
mušavera – ljeporječivo skrivena prevara, podvala, zamka
mušebak – drvena rešetka na prozorima
muška mrčava – crne dlake na prisima muškarca
muška mustra – polni organ nešto većih dimenzija
muške gaće driješene – bilo seksa
mušketat(i) – strijeljati, izvršiti kaznu strijeljanjem
muški kudret – erotska moć muškarca
muškovat(i) – jačiti se, pokazivati mušku snagu
muštuluk – saopšatavenje radosne, dugo očekivane vijesti
muteselim – upravnik manje turske oblasti
mutvak – mračna i vlažna prostorija, ćošak

N

nabarjačit(i) – subjektivno isticati vlastitu važnost u odnosu na druge, kurčiti se
nabas – izvrsno, izuzetno
nabasrljat(i) – nesmotreno nalećeti na nešto prilikom hoda
nabiguzica, nabiguz, nabiguza – iźelica, poguzija, alavko, lakomac, žderonja
nablizurak – nablizu, bliže
nabrčat(i) – nalećeti na nešto oštro
nabrčiti – navaliti
na bre (Ta­mo ću, ve­li, ra­za­pe­ti svi­le­no ča­dor­je, baš ta­mo na bre Usko­ka.) – blizu, da svi vide
nàbreknut(i) – strogo podviknuti, zaprijetiti
na brote – masovno
nacicat(i) (Na­ci­ca­li su se strâ i pri­je no su se ro­di­li.) – nakupiti se
nacupat(i) – natući, nešto neprikladno obući ili obuti, nabiti kapu do ušiju
načetiti se – upadljivo i radoznalo posmatrati stojeći
načokešit(i) se – zauzeti smiješnu pozu
nadati (Iz­le­tio sam iz plja­ce, pre­tr­čao pro mo­sta na Bo­ja­ni i na­dao da tr­čim jed­nom ši­ro­kom dža­do.) – nastaviti bez odmora
nadgornjavat(i) se – nadmudrivati se, nadmetati se hvalisanjem
nadebljat(i) – praviti se važan, mudrovati o nečemu što je drugima mnogo bolje poznato
na deveto nebo – uživati u sreći
nadnut – otekao
nadošla (medovina) – prevrela
na dvije vode (Uvi­đe­li su br­zo oni da su Ja­kov i svi Gra­o­vlja­ni na dvi­je vo­de!) – biti lukav, diplomatski raditi za dva gospodara; inače može biti krov od kuće na dvije vode
nadžidžan – složen
nafundat(i) – nagovoriti s namjerom da se nagovoreni naljuti, napuniti
nafurijat(i) – podstaći nekoga na ljutnju, naoštriti
nagamiti – iz radoznalosti navaliti sa svih strana, kao gamad
nagan, nagat – vrsta pištolja
nagazit(i) – razboljeti se na mjestu koje treba zaobilaziti
nagao (dan) – davno prošlo podne
naget(i) se – nakriviti se
nagiltati (Isti je car nagiltao knjigu šarovitu.) – napisati pismo s posebnim zadovoljstvom, reći sve
nagobit(i) se – starački se pokučiti
ná­go­le (To su na­go­le bi­li čet­ni­ci…) – uglavnom, pretežmo
nagracat(i (para) – nepošteno zaraditi, steći imetak kriminalnim radom, steći sumnjivim poslovima
nagrđe – rugoba, fizička i moralna nakaza
nagušljat(i) (Ma vljeruj, kao da si joj nagušljao dva kušina u bluzu.) – smotati stvari bez reda, nabacati zbrda-zdola
naijediti se – naljutiti se
naindivid, naindivin (I to ne pred ogle­da­lom no ona­ko na­in­di­vid.) – otprilike, nasumice
naišćalit(i) se – zadovoljiti se preko mjere, nauživati se
naizus(t) – napamet
nafurijat(i) – naljutiti, naoštriti
najamlica – najamnica, sluškinja, kućna pomoćnica
najlak – polako, tiho
najorgat(i) – navaliti, narasti, nabujati, naplaviti
nakalje (Da­ni­le bio švap­ski špi­jun, te ilja­du dru­gih na­ka­lja i gr­di­la.) – ružne riječi o nekome kao nakazi i rugobi
nakastigat(i) – nagrditi
nakekerušen (Onako nakekerušen sjaša s kljuseta…) – pijan
nakititi (pismo) – napisati opširno pismo
nakomrdit(i) se – namrgoditi se, namrštiti se
nakošito (Na­mr­ki se Ane­ta, tr­že mu oglav iz ru­ke i re­če ne­što na­ko­ši­to.) – srdito, ljutito
nâko tàkô – samo tako, najbolje, primjerno na zadovoljstvo svih, perfektno, zapaženo, bolje ne može
nâkrič – oštro naređenje, poruka, opomena
nakričit(i) – narediti, poručiti, opomenuti
nakriviti (kapu) – proći odlično u nekom poslu, biti zadovoljan
nakudžat(i) (Zaj­ma Du­ma pa­re na ka­ma­tu, na­ku­dža­va du­go­ve.) – prikupljati, naplatiti
nakvo – nekakvo
nakvo kukanje (A kad nas Iguman zakanu kapljom pričesta, povrnusmo se nakvo kukanje.) – česta fraza u crnogosrkom jeziku koja znači malo, tek toliko, malo bolje, ali takođe jadno
nakošen, nakošit – prijek, impulsivan čovjek
nakvirit(i) – namoliti se, pojaviti se
nalbanta – kovač, potkivač konja
nalet – proklestvo
na­let ih bi­lo (Ta­ka im je vlje­ra, na­let ih bi­lo…) – prokleti bili
naložit(i) (Da sve ispriča igumanu Nikodimu kako je bilo i da zapamti što mu naloži.) – narediti, zapovijediti, predložiti
naljeći – naići
nâm (Se­dep na­še­ga nâma, knjaz Ni­ko­la je na­re­dio…) – afirmativano mišljenje o nekome, imati dobar glas, ugled
namenut(i) – pomenuti, podśetiti
namerat(i) – istući, izudarati, izmlatiti
namirit(i) – isplatiti dugove, odužiti se
namunjiti se – naljutiti se
namurat(i) – navaditi se na nešto, oslačati
nanebesit(i) se – nadnijeti se
naokrugalac – ukrug, uokolo
naoposlom – obaviti posao kako treba
na otvorene karte – iskreno, svako neka gleda, igrati otvorenih karata, bez prevara
naodvan – za jedan dan
naovdan – naobdan, za jedan dan
napaloka (Bi­li su na­pa­lo­ku će­me­ri, be­len­zu­ke, men­đu­še i đer­da­ni da ih bi­raš.) – sruke, nadohvat, izuzetna ponuda
näpamēt – izgleda, reklo bi se, navodno, priča se
na prešu – na brzinu
napodat(i) – nadodati, nastaviti
napokleku – bez oslonca, neigurno, nestabilno
na popiš – ići u toelet
naprcati – naćerati; dobro se najesti
napremase – s distance
naprešit – brze naravi; prgav
naprtljat(i) – svašta napričati; pripremiti se za prtljanje, preseljenje
naprtnjačit(i) – krenuti nekuda s tereretom; poći prepotentno bez jasnog cilja
napuljit(i) (oči) – jako otvoriti oči, izbečiti zbog velike muke
naputica – puteljak, staza
naredna za valjalište – žena voljna za seks
naruč – posuđena stvar za uslugu
nasatičke (Po­blje­ga­o­ci se iz­mi­ca­li naj­lak na­sa­tič­ke i gla­di­li oruž­je.) – ići unazad
náse (Do­se­li­lo se od­ne­kle iz Cr­ne Go­re na­se dvlje­sta i ku­sur go­di­na.) – ranije, prije; drukčije
nasekat(i) – dosta donijeti
naseirit(i) – s uživanjem se nagledati nekog prizora
nasočit(i) – uputiti na nekoga ili na nešto
nasovrljat(i) – nabaciti, nagomilati, natovariti nešto bez ikakvoga reda i plana
nastaći – postaviti kapu
nastup – padavica, epilepsija
nastavat(i) – biti podstanar
nasuljat(i) – naćerati, nagurati, nabiti
nasumice – bez reda i plana
nasvojit(i) – zajačati
našikat(i) se – napuniti se dimom, napiti se rakije, natočiti do vrha suda
naški (jezik) – crnogorski jezik; zbori naški – zbori da se razumijemo
naśetovat(i) – posavjetovati
naśevača – torba iz koje se sije žito
našprdat(i) se – narugati se nekome, seiriti
na štesrca – popit ili pojesti nešto na gladan stomak, ujutro
naśevača – torba za sijanje žita
natalacat(i) se – namazati se
natenane – polako
natestar – putar
natožuljat(i) – nemarno nazuti cipele
na treću – obrada zemlje s pogodbom da se gazdi daju dvije trećine prihoda
natruna – laž ili spletka koja se tajno plete oko nečijeg časnog imena
natra (Pri­ča­še po­koj­ni Triv­ko Zu­pljak da la­tin­ski po­po­vi iz Du­brov­ni­ka ne bi š nji­ho­vi­jem pi­to­mi­jem na­tra­ma i na­smi­ja­ni­jem ma­štra­ci­ma…) – lukavstvo, prepredenost, sitna prevara, marifetluk
natura (To je samo njegova odbrana od nature.) – vradžbina, gatka, zlo koje se tajno plete oko nečijeg časnog imena zlim pogledima i zavidnijem uzdasima
nauznačke – na leđa, ići u nazad
navaka – nafaka, sreća, korist, udoban život
navći – specijalni drveni sanduk s poklopcom u kome se mijesi hljeb
navćoguz (Pri­čao ne­ko ova­ko ili ona­ko nav­ćo­guz se jed­na­ko ke­si.) – osoba s velikom zadnjicom, u obliku naćvi
navardat(i) – nabacati
navardiš – nabacane stvari, nered
navezati na paśi rep – izgrditi, izbručiti
Navijork – Njujork
naviljak – mali plast sijena
navišćetit(i) se – jako se naljutiti
navorcat(i) – nabrziti, požuriti
navora – pričes, hljeb
nazima – nazeb
nazdirat(i) – jedva gledati
nazdrelice – hitro odstupiti
nažditi – jurnuti u bježanje, pobjeći s glavom bez obzira
naždrokat(i) se – napiti se
naživo – uživo
nažmikat(i) (Snjegove vode sproljeća nažmikale zemlju.) – dobro natopiti
neću reći – prećutaću iz skromnosti
nebesilo – veoma visok čovjek ali tanke pameti, neko što stalno gleda u nebo
ne bijeliti zuba – ništa ne pričati, čutati
ne bilo primijenjeno – daleko bilo, ne ponovilo se
nečis – prljavština, izmet
nedod – nepoznato mjesto
ne da izdušit(i) – ne da odmoriti
ne da mu se u čele – ne može da zametne uljanik pčela
nedoder – ne može se potrošiti, ostarati, izdrijeti
nedoodi – tamo đe niko voljno ne ide
nejač – ostarjela čeljad, đeca
nejakušica – slabić, tankolozović, pripadnik neugledne porodice
nekcija – injekcija
ne kvašeno obraza – nije bilo suza
nemati avaza – nemati dobre riječi za drugoga
nema zbora (Alipaša Stočević bi, zbora nema, nabio na kolac vojvodu Jakova…) – sigurno, bez alternative
nemrčipuška – kukavica, slab borac
nenadnja – iznenada, bez najave
nepočinstva (A kon­zul iz Du­brov­ni­ka vać­kao je ta tur­ska ne­po­čin­stva i br­žao da ih ja­vi u ze­mlju Ru­si­ju.) – nedjela, zločini
neposluk – neposlušnost
neratan – neraspoložen, zlovoljan
nesoj – slabog pedigrea, loš, nemoralan momak
nespraćen (Ma sve je u toj kući išlo redom i načinom, sem što odnekle stiže grijeh te Pero osta nespraćen, nalet ga bilo.) – osoba nedoličnog ponašanja, nesposobna za rad i red
nestati bijelog svijeta (I uze onome čovjeku gusle iz šaka. Nestade mi bijeloga svijeta! Ma ko to sad smije da prekida guslara kad me poduzela ona ljepota što će Princip da ubije paśega sina. )– zapanjiti se, iznenaditi se, uplašiti se, izgubiti orijentaciju
ne sušiti obraza – neprestano plakati, biti tužan i uplakan
netomilo – odbojno, nesimpatično
Ne turaj me – neću te turati! –Ne diraj me, neću ni ja tebe
ne ule­zi đa­vo­le, vraže – najava nemile scene, obrta u priči
ne uvatih – ne zapamtih, ne shvatih o čemu se radi
neuzvišit – niskog rasta
nezabulan (Vojin napisao svojeručno i u nezabulanu kovertu ostavio.) – nezalijepljen
ne­zdre­li­ce – (Pa sam ne­zdre­li­ce pro­pu­tio u Ja­vo­rak da si­je­čem kr­sta­tu go­ru o tan­koj džor­na­di) – ići u paničnom strahu, bez osvrtanja
ne zna se ni groba ni mramora – nema dokaza đe je i kada umro niti đe je sahranjen
neznaven – nepoznat; osoba s malo znanja
nevidovan – nevidljiv, nestvaran
neviđelica – mrak
niđe dozvat(i) – nekoga ko brzo napreduje u karijeri
Nije ničija do zore gorjela. – svemu dođe kraj
ni crni ni bijeli – ćuti
ni crno ti oko u glavi (Pra­vo re­ći ni­je imao ni raz­lo­ga da joj ka­že ni cr­no ti oko u gla­vu.) – bez bilo kakvih primjedbi
nikud majci nikud đeverima – ni tamo ni ovamo, bezizlazna situacija
nikogović – čovjek bez pedigrea i ličnih vrlina
nimet – hrana, hljeb
ni more do koljena – onome koji živi bezbrižno, sve mu je lako
ni oko prsta konca – ništa
ni pečen ni varen – nedefinisan, i onako i ovako, ni vino ni voda
ni pet ni šest – ne čekati, odmah reagovati
ni se ni bre (A mogla je čašćavati koga oće i š ćime oće da joj striko Stevan ne kaže ni se ni bre.) – ne reći ništa, ne kritikovati, davati podršku ćutanjem, odbiti svaki prigovor
niskoguz – čovjek spuštene zadnjice, kratkih nogu
Ni slatka ni grka voćka ne zrijeva za jednu noć. – sve ima svoj prirodni razvojni put bez obzira na njegova svojstva
niti crni ni bijeli – zbunjen, u šoku, ubeućen
nititi pjesmu – sastavljati, spjevavati pjesmu
ni u meko od uva – krajnja ravnodušnost prema nečemu, gluv za vapaje drugih
nòra – udubljenje u kamenu, škrip, rupa
no so i oči (A sva­ka po­se­bi­ce ni­je­su se mo­gle sa stri­nom Zla­ta­nom vi­še no so i oči.) – ne podnositi se
novaka – sreća
Novijork – Njujork
ni za mrtvu glavu – ne pristati ni na koju cijenu
nužda – potreba (mala i velika) za toaletom, WC –om
nužnik – zahod, klozet, WC

NJ

Njirit(i) (Šćaše za ovcama povazdan da njiri u ogledalo.)- zavirivati se, ogledati se
njemu se ne prepravlja – on je nepogrješiv, ima potonju riječ, diktator
njijova – njihova
njurit(i) (Šćaše za ovcama po vazdan da njuri u ogledalo, a ništa joj ne bi milije no da vata bubamare.) – uporno gledati
njutra – malopričljiva osoba
njuvat(i) (Se­dep to­ga što su se uva­ti­li za no­se­ve pa nju­va­ju.) – pričati kroz nos, gunđati

O

obabit(i) se – poroditi se
obadat(i) se – motati se, vrzmati (goveda se obadaju kad ih jure obadovi)
obagljivit(i) – oboljeti od bage, bolesti kopita, izgubiti snagu u nogama
obagnjaj – jedna nit u pletenju čarapa; obilazak, krug
obasukan – ograđen
obatljat(i) (U Vilice jezik ostudenio i obatljao.) – omlitaviti, preći u nesrazmjernost, igubiti vitkost, fizički se deformisati
obaška – ne računajući, za razliku, posebno
obaśest(i) – opśesti, obuzeti okolo
obéčit(i) (Milijarde zvijezda igrale su kolo oko mjeseca što je bio obečio kao ponoćno sunce.) – ogrijati, zasjati
ober – sami vrh nekog brda
obestrvit(i) se (Niko nije dokazao kad su se obestrvili.) – nestati bez traga, završiti bez groba i mramora
obeušiti – odśeći uvo, unakaziti
obeznanit(i) – pasti u nesvijest
obidovati – ručati; okusiti, probati jelo
obijeljena – okrečena
obirak – škart, otpadak, najgori u vrsti, ljudski kukolj
objutrit(i) – svanuti, obdaniti
obladat(i) (Prije nego su komunisti obladali zemljom Rusijom…) zavladali, preuzeti vlast
oblagat(i) – izmilisti lažnu priču o nekome, oklevetati
oblanjat(i) – obraditi, uglačati drvo blanjom
obličke – gutati nesažvakanu hranu
oblista – crno platno na tradicionalnoj crnogorskoj narodnoj kapi, deravija
oblizak – zalogaj
obliznit(i) se – roditi dvoje mladunčadi, bliznadi
obloguz – alavko, lakomac
oblomud – muškarac uočljive seksulnosti
obluk (O nji­ma vi­se ov­nuj­ski ob­lu­ko­vi, gužbe uža…) – drveni držač oko ovnujskog vrata za čaktar ili zvorno
oblutica – kamenica, oblutak
obljen – ofucan, otrcan
öbljenak – osmijeh, smješak
òbljenak – provednica, malo bljesnuće
obnemiljet(i) (Po­što sa­ra­ni­smo po­koj­nu Mi­li­cu, sve mi ob­ne­mi­lje.) – omrznuti, izgubiti volju za bilo šta
obojak – parče sukna koje se stavlja u opanak da ne bi žuljao nogu
obol – obod
obraditi o životu – izvršiti samoubistvo
obreći (Obreci pisarima platu na godinu.) – odrediti
obrečeno – dogovoreno uz zadatu riječ da će se dogovor poštovati, ugovoreno
obrekla muda – uobraženost, usiljenost
obrenuti se – malo povratiti raspoloženje
obresti se –iznenada se pojaviti, treviti se
obret(i) se (Po­ma­lo se ona­kih lju­di i ka­lu­đe­ra ra­đa­lo i obi­ra­lo u ova­mo­šnje kra­je­ve.) – treviti se, zateći se
obrezat(i) – pośeći se, raśeći
obrijat(i) popa – raščiniti sveštenika
obrljat(i) – uprljati
obrnut(i) – pustiti gutljaj tečnosti niz grlo, cugnuti
obršit(i) – doživjeti nevolju, proći kako ne treba, imati lošu sudbinu, imati vlastito neprijatno iskustvo
oburdat(i) – srušiti, razidati
obuvača – vrpca kojom se priteže opanak
ocampatit(i) – ostariti
ocedit(i) (Oce­di vi­lan­ca Pre­mra na mlje­sto, ma ni­je ni cik­nuo! ) – ubiti
ocu na glavnje ostati – za đevojku: ostala neudata u očevoj familiji
očarlije – naočare
oček (Zgođani, oček, oček, oček – ali nema Vratka…) – dugo čekanje
očenut(i) – očepiti, otkinuti, zakinuti
očinjak – otpadak od žita; najgori u vrsti
očitovat(i) (Prokletstvo kralja Vukašina očitovalo se i devestodvanaeste …) – potvrditi, ponoviti
očoplit(i) – oglodati s skosti meso
oćarito – svježe, osunčano
oćka – za seks raspoložena žena
od – hod
odanut(i) – odahnuti
odapet(i) pušku – pokazati muškost pri seksualnom činu
odasrat(i) ( Inglezi su ossrali kralja Petra i četnike.) – odbaciti prezrivo kao izmet
od bešike do motike – vrijeme sazrijevanja u domaćina kuće
odbila se râna – nemati apetita
odbijati sige – s uživanjem pušiti
Odbij se đavole od mene! – mimoiđi me nevoljo
od Bojane do zelena Lima – nadugo i naširoko
odbučit(i) – (Kako su žene odbučili od njega i kako su mu kazali ovo te ću ispričati ne znam ti ja.) – razdvojiti
odbljen – odlomljen
odboktat(i) – odbolovati batine, odrobijati
odboljekat(i) – glasno vikati da se rašćeraju vukovi; lelekati (pogrdno)
odbučit(i) (A toliko se bila u tu svoju čuvenost ugrizla da se od nje nije mogla odbučiti.) – otcijepiti, otkinuti, odvojiti
odbulat(i) – otpečatiti pismo, odlijepiti koverat
od devet đeda – imati u nasljdstvo od najstarijih predaka
o drvo i kami (Aleksije je nekako utekao te noći, te o drvo i kami…) – o drvlje i kamenje, spašavanje života bjekstvom u nepoznato
òdit(i) i hòdit(i) – ići da bi skrenuo pažnju na sebe
odiva – udata žena u odnosu na svoj rod i roditeljsku kuću
odjakat(i) – pobijediti svog rivala u rvanju
odlampat(i) – otrčati, odjuriti, brzo otići
odlučit(i) – odvojiti
odmet – snijeg koji nosi vjetar
odmjerit(i) od šake do lakta – savijanjem ruke u laktu pokazati da se ni u kom slučaju ne prihvata nečija ponuda
od načina – uredan, sve na svome mjestu
odnoktit(i) (Od­nok­tio sam ku­ći u Ba­nja­ne.) – sporo ići
odrina – porez kao oblik unižavanja turske raje
odriješit(i) (Za­sa­ka­la se u me­ku ze­mlju i ne odri­je­ši­la.) – odvezati, razvezati, osloboditi ruke, ovđe sa značenjem eksploditrati
odrina – porez kao oblik unižavanja raje
odrljačina – prevara, lopovluk
odrljačit(i) – prevarit, izmamiti, opljačkati
odapeti pušku – pokazati muškost pri seksualnom činu
odasrat(i) (In­gle­zi su oda­sra­li kra­lja Pe­tra u čet­ni­ke.) – odbaciti kao izmet
odlampat(i) – otići
od popasa do zaranka – od ranog podneva do kasnog popodneva
odrezana (plata) – određena, precizirana
odrijezat(i) (Re­ci da upra­vlja š nje­go­vim ple­me­nom ka­ko mu pa­met odri­je­že.) – određivati kako mu pamet zapovijeda
odrlja (Oke­sio ka­pak pa se odr­lja is­pod oka cr­ve­ni.) – ožiljak, oderotina, masnica
odrljačit(i) (Da oću, ka­že, da mu odr­lja­čim go­ve­da.) – oteti
odronut(i) (I od­ro­nuo od sva­ko­ga svo­ga na ove stra­ne.) – otuđiti se od najbliže rodbine, zaboraviti na svojštinu
odudarit(i) – vratiti udarac istom mjerom, suprotstaviti se
o duši visilo – sam ispaštao svoje grehove
odvicat(i) – odvikavati
od zla oca a od gore majke – kupljevina svega i svašta
odžak – ognjište, dimnjak, dvor, kula
odžaković – potomak neke uzorne, poznate porodice, od dobre kuće, koljenović, kućić, bogat čovjek
odža kroz guberine – besmislen posao
ođžina rika – odžina molitva u ušima inovjernika
ođe gluvo bilo – ne dogodilo se i o tome se ne pričalo
ođeven – lijepo obučen
ofraštit(i) – postići dobar seksualni snošaj
ofrlje – odoka, bez mjerenja
ojađelica, ojađelić – baksuznici
oglav – dio konjske opreme oko glave za koji se veže povodac
oglavina – koža s goveđe glave
oglobina, oglodina – oglodane kosti, ostaci hrane
ogorelina – ono što je djelimično nagorelo
ogracijat(i) – oveseliti se, oraspoložiti se
ograšit(i) – obradovati e, razvedriti
ogrizina – ostatak jela
ogrnjač – ogrtač, kabanica
oguglat(i) – navići se na nešto, izgubiti ośećaj za nešto, ne pridavati važnost
ognjilo i kremenica – pribor za dobijanje vatre za paljenje cigarete ili lule
ojađelik – jadnik
ojkat(i) – kukati, zapomagati
oka – nekadašnja mjera za težinu (1,282 kg); boca od litre i po
okat u četvoro – imati četvoro očiju
okedžit(i) – iskriviti usta, zinuti
okerosit(i) (I ne sa­mo da se ne ka­je, no oke­ro­si da bi slat­ko ga­đao i u Kra­lja Alek­san­dra) – oštro se suprotstaviti, reći u oči
okesit(i) – otrombiti, omlitaviti
okinut(i) se – ojesti se ipod pazuha ili između nogu od znoja i prljavštine
oklasina (Nalet ih bilo, svi odvalili one oklasine kao mertin.)– ovđe muški polni organ većih dimenzija
oklepiti – oboriti pogled, rastužiti se, oklempiti
oklijentit(i) (Ni­ti je Ta­na­si­je po­br­kao u pa­met ni­ti je okli­je­ni­tio.) – zbog bolesnih nogu pasti u postelju, biti nepokretan
okojasiti se – žustro, prgavo, svadljivo se usprotiviti
òkô – vojni logor
okojasit(i) – stati u zaštitu, suprotstaviti se
okolomatiti – ići oko nečega, kružiti, obilaziti
okoresiti – odlučno uzvratiti istom mjerom, hrabro iznijeti drugačiji stav
okorundat(i) (Pot­po­mog­ne ga s pa­rom dok se oko­run­da… ) – povratiti se u život poslije bolesti, omoćati
okoš – koščat, mršav
okrajina – okolina
okrćet(i) (Ja oja­đel ne­ka­ko okr­ćeh da se ri­je­šim na se­lid­bu on­da kad su agi­to­va­li da se ide.)– dvoumiti se, snadijevati se, oklijevati
okrenuti vljerom – promijeniti vjeru, izdati
okrijek – žabokrečina, zelena skrama na površini barske vode; izrazito zelena boja
okročit(i) (A na­mi­je­njen za se­dam kne­že­va da oko nje­ga okro­če kad su­de s ple­me­nom pa­štr­ov­ski­jem.) – śesti okolo okrugloga stola
okrojit(i) – udariti
okrs bi­je­lo­ga ba­šan­sko­ga svi­je­ta – unakrs cijele zemaljske kugle, na sve četiri strane
okrtit(i) (Ali ujutru nekako okrtismo te se ne vrnusmo na vakat) – odocniti, zadržati se, usporiti, ulaganiti
okrupina – šlajm, sluzna masa u disajnim putevima
okuljavit(i) – ugojiti se, odebljati, dobiti kulju
olediti se – prestraviti se; nesrećno se udati ili oženiti
oltara – slobodno bez ograničenja
omastiti konopac – umrijeti na vješalima
omeđina – ostaci zidova nekadašnje kuće
omica – mlada kobila
omicat(i) – umicati, bježati
omljerit(i) – odmjeriti, odbiti nešto s nipodaštavanjem, obično u izrazu »od šake do lakta«
omljeza (Po­zna­va se dav­na­šnja ljuc­ka omlje­za.) – ostatak starih kuća, omeđina
omrcinit(i) – lišiti života i uprljati
omrkao a ne osvanuo – o njemu niko ne zna ništa
omrknut(i) – ući u noć
onogošt – atribucija za starost grada Nikšića iza koje stoji nekadašnji grad Onogošt
ono ispod sebe – izmet
opadat(i) – ogovarati
opalič (Zovu se z brda na brdo maniti Crnogorci kao vuci na opalič.) – hladnoća s jakim vjetrom
opalila ga nebeska munja – ubio ga grom
opancat(i) – priznati
opanjatit(i) – ostariti
oparen – ljutit
opasala bi se jezikom – žena lajavica, svađalica
opasati (kobilu) – pastuv oplođava
kobilu
opatisat(i) se – oraspoložiti se
opepelit(i) – tek nešto reći, progovoriti
opijačit(i) – umrijeti
opijecat(i) se (A kiridžije naloži vatru pa se opijecaj, trenjivaj…) grijati se kod otvorenog ognjišta
opipat(i) – ošišati
opleće (No­si­la je us­tu­re­nu kr­pu re­sa­ču, brez ople­ća ni­je ni za sta­ti­ve śe­da­la.) – narodna šara na ženskoj košulji, ošvice
opiturat(i) – ofarbati masnom bojom, lakirati
opljuckivat(i) – gledati hranu ili piće koje niko ne nudi
opotit(i) se – oznojiti se
oprčit(i) – oploditi (kaže se za pijevca u odnosu na kokoš); izvikati se na nekog, izružiti
oprečanice – opanci napravljeni od goveđe neštavljene kože i opute
oprnuta čapra – oguljena koža, ožiljak od izgorijeli
oprnut(i) – nagorjeti
oprznit(i) – uprljati
opuč – veoma težak rad od koga se može dobiti opuč, kila
opuč – bruh, kila; survavanje s visine
opučit(i) se – dobiti bruh, iskilaviti se; otkinuti se i pasti u ambis
opuštit(i) ždreku – dati glasu na volju, najjače što se može viknuti
opunit – punačak
oputa – nit od ovčje ili koźe kože za izradu opanaka i druge domaće potrebe
orak –orah
oratisat(i), oratlisat(i) (Oratisali Turci i bljenuli u obraz.) – biti zadovoljan
ordija – armija u Turskoj Carevini, vojska
ordonos – ordonans
orfana – sluškinja
Orgoš – Horgoš, gradić u Vojvodini
orjat, horjat, horjatin – seljak, hulja, lopov, ugursuz
orkovina – orahovina
ornjat(i) se – grubo se očešati o nešto
ortak – poslovni drugar, partner
osaliti – nekontrolisano se ugojiti, udebljati se
osamles – osamnaest
oseirit(i) – glasno se veseliti
osijecat(i) se – izdirati se
osiroćel – ožalošćen zbog nečije smrti, u koroti
oslegnut(i) – odniziti
osmoguz – proždrljiv, lakom
osmuđen – opaljen
osoje – strana brda ili doline manje izložena suncu, suprotno je prisoje
osoljaj – količina soli dovoljna za jedan objed
osorljiva (rakija) – ljuta, jaka
osorljiv – svadljiv, prgav
osprijed – sprijeda
osvanuti duži – umrijeti preko noći
osvem – osim
osovrtljat(i) – nestručno oplesti džempet ili ozidati kuću
ostanuo širok trag – imati brojno potomstvo
ostraguša – vrsta puške koja se puni s vrha cijevi, preteča današnje puške
ostršak – ostatak
osuvoplećalo goveče – neuhranjeno goveče koje jedva hoda
osvem – osim
ošapiti – okupirati, preuzeti, obuhvatiti rukama
ošapiti drvo – obuhvatiti stablo objema rukama
ošišati na prvi lumer – ošišati do kože
oštrivo – śečivo
oštropiti se – uspraviti se, stati na noge, osloniti se
oštrivo – śečivo, nož, hladno oružje
oštropit(i) se – stati na noge poslije bolesti, postići stabilnost, uspraviti se
ošvena mlaćevina – skinuta slama s kojom je bio pokriven krov
ośeći se – podviknuti, obrecnuti se
ośetit(i) – naslutiti, predviđeti
otančala krv – izgubio se soj
otarak – toljaga, parče drveta
otava – trava nikla poslije kosidbe
otcavunjat(i) – umorno otići
otfikarit(i) – odrezati, ośeći parče, otkinuti
otegliti klipa – nadjačati u odmjeravanju snage zatežući klipa
oteljenica – oteljena krava
oteščat(i) – otežati
otići Bo­gu na isti­nu – umrijeti
otići od oči – stradati od urokljivih, zlih očiju
otijem – tim, tijem
otkako je gavran pocrnio – vazda, oduvijek
otke – idući, hodeći
otkrojit(i) (sudbinu) – odrediti
otkrmeukat(i) – vikati slabim i preplašenim glasom
otkuisat(i) – završiti pozivanje vjernika na molitvu
otljaz – sitno, zakržljao stvorenje, bogalj, nesoj, otpadak
otole – odatle
otpadit(i) se – otuđiti se
otpagavat(i) – zasluženo patiti, plaćati gjehove
otplit(i) – otploviti
otplivit(i) – otplivati, odseliti se
otponac – okidač na vatrenom oružju, obarač
otprcat(i) – oćerari, udaljiti
otprtljat(i) – odseliti, otputovati
otrbuljat(i) (Otr­bu­lja­tio pop i pro­gru­ša­la mu bra­da.) – dobiti stomak, fizički se promijeniti, ostariti
otrcat(i) – odreći se nečega
otrovan kao prišt –izuzetno i neprijatno ljut i prkosan
otrsit(i) – opremiti nekoga, otpratiti; započeti priču kojoj se kraj ne može nazreti; obaviti posao
otricavat(i) se (Ta­ko se i tur­ski car vi­še pu­ta otri­ca­vao ki­lja­na što su po­sta­vlje­ni kad je la­tin­ski kralj po­svo­jio Pa­štro­vi­će.) – odricati se, zanemariti, ne pridavati važnost
otrpunjat(i) – otići nevoljno pješke
otrsiti – ispratiti
otršak – ostatak
otšunjat(i) – tajno otići, izgubiti se
oturisat(i) – otovariti, odśesti, otaboriti, uhvatiti mjesto
otutašno – zamašito, poveliko
otrijeti usta (Nikad nijesam vidio Konavljanku da išta založi na pljaci osim što otre usta zrnom gvošđa, kao čela.) – osvježiti
otvoriš (Imanje pokojnog Perka Mirkova s Pokošljevače kao da je smišljeno za progone i otvoriš.) – pasište za stoku
ovamiljat(i) se – oženiti se, formirati porodicu, postati familijaran čovjek
ovijat(i) – razdvojiti pomoću vjetra žito od pljeve
ovlažile gaće – onome koji je od straha imao malu nuždu
ovnujina – meso od ovna
ovoštan – star, ved
ovrčno –umanjeno, oskudno
ovrežgolit(i) – postići polni snošaj, svršiti
ovsik – ovas, zob
ovzir – obzir
ozi­da­t(i) kao ša­rov niz gre­du – zasijati veseljem koje se ne cijeni
OZNA – (Odjeljenje za zaštitu naroda), komunistička tajna paravojna formacija koju je naslijedila UDBA ( Uprava bržavne bezbjednosti), zatim DB (Državna bezbjednost), danas ANB (Agencija za nacionalnu bezbjednost)
ozoviina – zova
ozidat(i) – napadno se razveseliti
ožičica – udubljenje ispod grudne kosti đe se razdvajaju rebra
ožitit(i) se – pojesti nešto od brašna prvi put poslije gladnih godina
oživat(i) – dojiti prazne sise
oždrlje (Oja­đe­li što­mak pri­ku­pi se do u oždr­lje.) – grlo, podgrlac
ožmirkat(i) – često treptati, žmirkati

P

paćan – čist, uredan, s urođenom otmenošću
paćnica – uredna žena, kod nje je sve na svome mjestu
pačat(i) se – miješati se u nešto bez poziva i velike potrebe, nametati se, uplitati se u tuđe rabote
pačariz (Mi­sir­ska go­di­na uči­nje­la je pa­ča­riz i od Ra­da Pa­vlo­va ž Džan­kov­ca.) – nered, zbrka
paček (E paček, paček, zaboravio sam da vi ispričam…) – pričekaj, stani malo…da ne zaboravim nešto vrlo važno za priču
padiša – paša
podrljak (Ranila se potlje trides godina onom jednom zdravom rukom i podrljakom desne.) – patljak, ostatak sakate ruke
pala – lopata
pala Crna Gora – okupirana od tuđina, izgubila slobodu i svoju vlast
palac – palata, dvorac kralja Nikole na Cetinju
pala gora – opalo lišće s drveća
pala muka na ožičicu – velika śekirancija
palošina – ravna široka sablja
palutina – polovina mesa od bravčeta
pametovat(i) – bistro misliti, znati komentarisati prošle događaje, ali znati i predviđati nastupajuće
pamrav – moždano oboljeli
pandrknut(i) – nestati, otpasti, umrijeti
pandurica – utvrđenje, stražara, policijsaka stanica
pandža – kandža, šapa
panjat – onemoćali starac
papati (Da pape talijanske makarone i kekeruše vermut.)– jesti
parapet – zid oko bunara
papaz (Nećeš me nadlukaviti cetinjski papaze, dina mi amana!) – pop, sveštenik; smjesa svega i svačega; kralj u kartama
paren kašu ladi (Ali, paren kašu ladi, nije pomagala ni sila ni vlas da se nađe Mato.) – onaj koji se čuva poslije neuspjeha
parjavit(i) (Ni­je Sto­ja par­ja­vi­la, no je odi­la jed­na­ko na ve­se­le alu­se i tu­žne oku­pe.) – izostajati, odustati
paprica (Čim ne­sta­ne zr­ne­vlja da ka­plje is­pod pa­pri­ce, on se pro­bu­di.) – dio milina kroz koji ce propušta zrnevnje pod točak
parićana kokoš – očerupana kokoš
parjavit(i) (Nije Stoja parjavila, no je odila jednako na vesele aluse i tužne okupe.) – istrajavati
parojak čelinji – neko pčelinje rojenje poslije prvjenca, prvog rojenja
pâs – generacija, pokoljenje; pojas
pasat(i) – proći, minuti
pasla se (kobila) – plodila se s konjem
pasovat(i) – uklopiti, pristajati po mjeri
pasti muka na ožičicu – velika śekirancija
pastrma – suvo meso za zimnicu
pastušas(t) – neuškopljen konj; potentan muškarac
pašinski biljeg – čin
paśi sin – kaže se ljudskom izrodu, pogani
patarica – sitni činovnik, predstavnik kakve niže vlasti, poslušnik, glavarčić koji se pravi važan
patisati – prestati s radom, odmarati, mirovati
pazuvo – pazuh
ped, pedo – mjera od ispruženog vrha palca do vrha prsta srednjaka
peča – snaga; truba sukna ili platna
pečatlija – zapečaćena industrijska rakija
pečene oči (Nijesu viđenijega Bečića imali u bratsvu ni pečenijih oči u plemenu.)– ima onaj koji se nikoga ne boji, neustrašiv
pëčiti – pecnuti
peći žeđ u se – trpjeti žeđ
pedenca – strmina
ped među oći – glupost
pegenca – strmina
peke – tako je
peksijan, peksin – prljav, ružan, odvratan, gadljiv
peksijanska (sila, vjera) – prljava, ružna, odnosi se na okupatore
pelcovanje – vakcinacija
pelud – fini žuti prašak u prašniku cvijeta
pendat(i) – ići sporo sitnim koracima
pendžer – prozor
pentar – kamenolom, majdan
penuti – ukrasti
perjanik – počasni gardista na dvoru crnogorskog gospodara
perčin – duga kosa puštena niz leđa
perivoj – park, cvjetna bašta
perjat(i) – plivati
pèro – ugao stolnjaka
pero za kapu – nebitno, nije važno
perper – crnogorski novac
perušina – perje
pésta (Stanoju bila velika pésta ako dâ Malinu za nekoga ko s nečim ne oskače od njih dvojice.) – uvreda na koju treba uzvratiti istom mjerom
pestokupljevina – trunje, ništavna osoba u svakom pogledu, i fizički i moralno
peš (od kabana) – skut
peškeš – dar, poklon
petama u guzicu (A kne­že­vi oto­le pe­ta­ma u gu­zi­cu da va­ta­ju mu­štu­luk Pa­štro­vi­ćima…) – znak bezbižnosti, radosti, slikovita konstatacija dobro obavljenog posla
petokolonaš – izdajnik rođene zemlje, saveznik neprijatelja; saradnik i plaćenik spoljnjih (neprijateljskih) sila koji radi protiv svoje zemlje – ne samo u vojnom i političkom nego i u ekonomskom i svakom drugom smislu
petroulje, petrolija – petrolej
Petrovići s Njeguša (crnogorska dinastija) – vladali više od dvjesta godina, s koljena na koljeno, suverenom državom Crnom Gorom: vladika Danilo – vladika Sava – vladika Vasilije – Petar I (Sveti Petar Cetinjski Čudotvorac ), – Petar II (Vladika Rade), knjaz Danilo – knjaz/kralj Nikola; svrgnuta s prijestola političkim igrama srpske dinastije Karađorđevića i tzv. bezuslovnim ujedinjenjem Srbije i Crne Gore na Podgoričkoj skupštini krajem novembra 1918. godine
picmajstor – zavodnik, švaler
picmilet – svaštočinja, pogan, nesoj
pičkoprež – čovjek koji hoće da se u svemu okoristi
pičkovina – miraz, ženino imanje koje je zet naslijedio od tasta
piće – krsna slava; ide na piće, ide na slavu
pijenut(i) – izdahnuti, umrijeti
pijez – pritisak, teret za pritiskanje nečega
pilati – šegati
pilež đece – puno sitne đece u jednoj porodici
piličnik (Je­dva je s Mlje­tič­ka ute­klo tur­skog pi­lič­ni­ka da ka­že ka­ko im je bi­lo.) – pojedinac
pilin – mladi pijevac
piljak – okrugao manji kamen
Pi, moga grdila! – najava nesreće, nemilog događaja, naći se u bezizlaznoj situaciji
pinjal – nož
pinjata – lonac s jednom drškom
pirnuti u čorbu – napraviti nekome veliku štetu
pirun – viljuška
pisak – glas koji poziva u pomoć
pisanica – pelcovanje od boginja
pítati se (Duka se pita s ona nekolika čovjeka i oni mu učinješe mljesto kod sebe.) – pozdraviti se, rukovati se
pïtati – hraniti dijete ili nemoćno čeljade
piti rednju – piti svaku čašu koja se ponudi
pitura – boja, lak, farba za drvo
pizati (On nije podizao brava da vidi koliko piza.) – mjeriti težinu, zategnuti na vagi
pizdoklek – ptica iz porodice sova; neugledan i podmukao, ćutljiv čovjek
pizdovođa – đever uz nevjestu
piždrit(i) – zagledati se s posebnim interesovanjem, uporno gledati
piždronja – visok, neprikladno građen čovjek
pjadela, pljadela – porculanska posuda za jelo
plákat(i) – ispirati
plamirat(i) – planirati
plamit(i) – mijenjati boju lica, crvenjeti se od stida
plandište – hladovina za stoku kad je velika vrućina
pläsa (ljudska) – krupan čovjek; obilat komad nečega
plastidba – skupljanje otkošenog sijena na livadi
plâšak – bojažljivost, pribojavanje, strahovanje, bojazan
platičast – tanak a dugačak, vitak, lijepo građen čovjek
platiti glavom – poginuti zbog nečega
platiti kao Marko majku – dobro platiti
plaovit – brz, ljut
plemenik – istaknuti pripadnik plemena
plesa ljucka – razvijen, lijepo građen čovjek
plesnut(i) se – napraviti gest nipodaštavanja; oćerati ženu
plesti sijede kose – posiđeti, ostati usiđelica
plêta – crnogorski novčić
plisirana kotula – suknja sa sitnim faltama
pločni krov – krov od kamenih ploča
plotunat(i) – gađati nogama, čiftati se
plovati se – igrati se plovke, ili plojke (dvojica ili više igrača kamenim pločama gađaju određenu metu), igra se na kakvom okrajku koji nije obradiv
pljacarski – gradski
pljaska – pjega koja se pojavljuje po licu kod žena u ranoj trudnoći
pljat – tanjir
pljezat(i) – mukotrpno hodati uz strminu
pljunuti otac – po svemu mu liči
pljuskalo – svađalica, pričalica
poara – šteta učinjena na livadi ili njivi
pobljeno ulište – postavljena košnica
poboravit(i) – zaboravljati
počakarila suša – spržila žega rastinje
počinut(i) – odmoriti
počis(t), počina (Nikad joj majka nije davala lijepu pređu no samo počinu i tušicu…) – vuna šišana u proljeće s ovčijeg stomaka i repa, slabog kvaliteta
počitovati – poštovati
počivalo – mir, odmor, mjesto na putu za odmaranje, krevet
počokljanit(i) (Ne­ka se La­ti­nin po­čo­klja­ni sa že­nom po­tr­ča­će pred nji­jo­vo­ga po­pa da se pre­ci­bri u obraz i is­po­vi­je­di.) – posvađati, sporečkati se
poočim – očuh, zauzeo mjesto oca
podburđekat(i) – nagovoriti
podezvijat(i) – poluđeti
podina – ledina, pod
poderina – staro, iznošeno
podezvijat(i), podizvijat(i) (Ti su ga razgovori održavali da ne podezvija od samštine.) – poluđeti, ispametiti
pôdi – prva pośeta odivi, pohodi
podizat(i) – brinuti o đeci do punoljetstva
podlanica – mjera za dužinu jednaka širini jednog dlana
pod led – kaže se za okoga koji materijalno propadne, bankrotira
podložan (Priznali ga za svoga gospodra kome će biti podložni.) vjeran, lojalan
podljepuša (Oće, ali ka­ko s oskud­na ima­nja i sa že­nom pod­lje­pu­šom!) – lijena i zapuštena žena, loša domaćica
podmaza – sredstvo za podmazivanje
podmetnut (konj) – uškopljen, kastriran
podrepit(i) – prevariti
podustajat(i) – naplaviti, natopiti vodom
podutorit(i) – ojačati, osnažiti, podrati
poduzeti – unaviđeti
pod zarok – u opkladu, govorim istinu
podotavit(i) – podmladiti se (za travu)
podraživat(i) – izazivati, nervirati
podrepaš – poltron
podrijetlo – porijeklo
podubica – mali hrast (dub)
podumijenta – temelj
podustat(i) – najesti se sit
podustat(i) – poplaviti polje
podutorit(i) – nahraniti, podmiriti stoku, ojačati, podržati, zadovoljiti
podvirep – špijun, poltron, osoba bez bilo kakvog otpora ma šta joj se skresalo u lice, nikakav drug, grebator, jadov, kukavica
pofermat(i) – potvrditi, odobriti, složiti se
pogan ljudska – maksimalno nemoralan čovjek, bez i jedne vrline, ništavilo
pogledat(i) niz nos (Oni što su za njom pljuskali dok je bila crnogorska vojska u Zgođenu pogledaše niz nos.) postiđeti se nekog svog ranijeg (ne)djela
pogovnat(i) se – posvađati se, napraviti nered
pogrešnica – đevojka koja je rodila vanbračno dijete
pogriješiti (Reci da s đevojka mora pitati s kim je pogriješila.) – zatrudnila, ostala u drugom stanju
poguzija – iźelica, alavko, nabiguzica
poitat(i) – požutiti
pojadu – po zlu
pojađel – nesretnik
pojagmiti se – takmičiti se ko će prije da zgrabi nešto što je džabe
pojakat(i) se – pohrvati se, isprobati fizičku snagu s odgovarjućim rivalom poštuijući određena pravima nadmetanja
pojamit(i) (Kad su se nakvi usprotivili, Tomo pojami da odriješi Garova s vlačega. )- krenuti
pojarit(i) se (Mi se po­ja­ri­smo, šća­še do­ći do gr­di­la, ali onaj La­ti­nin što je do­bro pi­smen brek­nu na one nji­jo­ve te svi šmug­nu­še u ba­ra­ku.) – uzbuniti se, uznemiriti se
pojata – štala
pojebljiv – sklon čestim seksualnim radnjama
pokaban – pohaban, izveščao, pocijepan
pokarabosit(i) se – pokvariti se
poklopnica – nadgrobna ploča
pokomadit(i) – žestoko se posvađati
pokonje – potonje
pokonjom po njijovu glavu – bilo im posljednje
pokopat(i) – shraniti
pokovrljat(i) – porvati se, tresnuti nekoga o ledinu;popadati po zemlji
pokrčumat(i) se – posvađati se i brzo preći na fizički obračun
pokriti se ušima – zaćutati, priznat sluganjsku ulogu
polapan – lakom, grabljiv, pohlepan
polenut(i) ( Prevrće onim zdravim okom kao da mu je polenulo.) – zadaviti se zalogajem hrane, zapeti u grlu
poleti kod zloga iksana – da uradi vradžbinu
polica – vrijeme za udaju
policman – policajac
polignjat – čukalj zadnje noge bravčeta
polijevonja – zapušten čovjek, jadov
polizati se – pokliznuti se
polojiti očima – ośećati se krivim i pogledom moliti za oproštaj
poljumača (U Šaja bijaše sve izništalo osvem muške poljumače.) – muški polnni organ
poljevačina – novčani dar koji mlada dobija od stvatova
pomamiti – poluđeti, izgubiti kontrolu nad sobom zbog ljutnje, raspaliti strasti
pomamljivat(i) – nekoga nagovarati na brzo reagovanje protiv neprijatelja
pomavenjet(i) – poplaviti, pomodreti
pojmiti – namjeriti, krenuti
pomidora – paradajz
pomojit(i) (Re­kao je na otvo­re­ne kar­te da je po­mo­jio Pa­štro­vi­će…) – blagosiljati, prisvojiti
pometina ljudska – ništavilo, ljudski otpadak, blam
pomlatit(i) – pobiti, masovno strijeljati
pomrkuša – ovca koja se mrče, oplođava
pomeđu – između
pomojiti – posvojiti
pomust(i) jalovu kravu – raditi uzaludan posao
pomuka – onaj koji ponavlja neku radnju; odnosi se na ovcu koja se u prvi mah ne omrče pa insistira na ponovnom priplodnom činu
pomutit(i) – poremetiti, posvađati
ponašaj – ponašanje, gest, manir
ponderak – policijski pendrek
ponese đavo – šteta koja se ne može nadoknaditi
ponešen za braćom – biti dobar, iskren brat, svojatan
poodnja kava – kafa koja se služi pred odlazak gostiju
poitat(i) – požuriti
pokonje – potonje
pont – habrost, kuražnost
pontat(i) – naglo krenuti, nasrnuti, nagrnuti, nameračiti, pokušati, navaliti na nešto, kidisati
pontura – jaka promaja, propuh kao uzrok prehlade
poočim – očug, koji je zauzeo očevo mjesto
popas – vrijeme za prijepodnevno napasanje stoke do odmora
popaštit(i) se – postarati se, preduzeti
popetljat(i) – zavezati
poperit(i) – postaviti na vidno mjeto
popetljat(i) (u lance) – povazati zarobljenicima ruke
popiš – uriniranje, mokrenje
popišmaniti se – promijeniti mišljenje, odustati od dogovora, prevariti
popit(i) trun (Drugi vele da je Milan poginuo, a da je Desanka popila trun sa nekim iz sela. ) – zagonetno ostati u drugom stanju, začeti, zatrudnjeti
poplav – poplava
poprdusit(i) se – uobraziti se, umisliti se u sopstvenu vrijednost
poprđet(i) po tragu – izgubiti
popriječit(i) se – suprotstaviti se
popruzi – kolani kojim se privezuju samar za konja, mazgu, magarca
popu kazat(i) – nije vrijedno pažnje
poputit(i) – svezati konju prednje noge, onesposobiti konja za trku
popuz – osoba slabog karaktera
poprešnica – vrijedna žena, ona koja sve na vrijeme uradi
potkaitit(i) – prihvatiti, podusloniti
porasan – zdrav
porevat(i) – poći (suze), zaplakati
porezat(i) se – prikupiti novac od više osoba, dobrovoljno uložiti za opštu stvar
porinta – beskorisno čeljade, toliko vrijedno koliko jede i stoji na nogama, iźelica
porjavit(i) – utišavati, slabiti, prestajati
portik – kućni hodnik
porubina – ivica
poronut(i) – potonuti, otisnuti se u ambis
portik – hodnik
posati – posisati, podojiti
posalidžan – popločan
posapina –komadina
posigur – sigurno
poslug – poslušnost
posmrče – dijete rođeno poslije očeve ili majčine smrti, siroče
posobac – mlađi sin
posobci sinovi – braća rođena jedan iza drugoga
posoksija, pososija – neorganizovana grupa, gungula, gužva, vika
posrane pete – znak za veliki strah, varijanta upozorenja: bješte pete posra vas guzica
posrat(i) tavnicu – izdržati zatvor, odležati kaznu
posropeta – neuredna žena
postaja – policijska stanica
postalica – ostarala đevojka, usiđelica
postrcat(i) – poprskati, poštrcati
posula đeca – veliki porod, često rađanje
posušje (Kad se zgo­ne bra­vi na po­su­š­je…) –proctor s vodom na koji se ljeti javi stoka iz bezvodnih krajeva
posve – sasvim
posvojit(i) – okupirati, prisvojiti
pošenut(i) – skrajnuti, pomjeriti
pošivat(i) – pokrivati krov na kući ili štali snopovima ražane slame
pošprdica (Visok i lijep momak zaludu, jer je mangup i pošprdica.) –neukusna šala, čovje koji se sprda
pošva – slamni krov
pośek; grad na pośek – strmina, grad podignut na strmini
pośest(i) – okupirati, osvojiti
pöt – znoj
poteci – požuri
potegnut(i) mačka za rep – doživjeti veliku nevolju, imati problema
potekar – apotekar
potes (Ono što je Na­sta­din po­tro­šio da se ne iz­gu­bi glas To­mo­ve ku­će i po­te­sa mo­glo ga je us­pre­ći …) – zemljište koje čini osnovu jednog domačinstva
potežit(i) se – pomučiti se, postarati se, zainteresovati se, stići
potkaitit(i) (Kralj po­teg­ne se­ten­ci­ju što je nje­gov pre­dak pot­ka­i­tio sa se­dam pa­štrov­ski­je kne­že­va…) –dogovoriti i potpisati dogovor
potkočila slezena – ośećaj straha i štete
potkoviljit(i) – sagnuti glavu, spustiti glavu na prsi, priznati poraz
potleušit(i) se – primiriti se, postiđeti se, prićutati se
potlje – poslije
potpetit(i) – oštetiti
potprežnjak – uličar, gradska lutalica
potprištiti tabane – umoriti se hodajući
potoč – poćera
potplać obuće – dio obuće na koji se gazi
potpršit(i) (Smail-aga se bio potpršio da s nešta velikoga prišije za pašu.) – planirati zanešeno, naći momenat za dokazivanje
potra – šteta
potragljiv za ženskijm – vazda mu je na umu zavođenje i udvaranje, ženskaroš
potrč – poćera
potrebnik (Ista je za­kon­ska ured­ba na­ređi­va­la da onaj po­treb­nik ko­ji vr­će ze­mlju…) – veliki siromah
potrevit(i) – pogoditi
potrk – trka
potrkać – potrčko, poslušnik, trčkaralo
potrpežnjaci – oni koji gledaju samo da se džabe najedu, grebatori, gladnovi
poturica – opšti naziv za one koji su dolaskom Turaka na ove prostore primili islam
povermat(i) – potvrditi, posvjedočiti
poveščat(i) – izgubiti svježinu, ostarati
povlačat(i) – poravnati oranicu, podrljati
povlačit(i) guzicom (Do­pri­ča­no mu je sto­ti­nu pu­ta da je z gu­zi­com po­vla­čio svak ko je s La­ti­ni­ma orao.) – raditi veoma neprijatne poslovenastradati u poslu za nekoga
površivat(i) – pritiskivati
povtorit(i) – ponoviti
Pozdravi Aliju i vojsku! – gotovo, kraj, razlaz, ratni gubitnik mora ići svome glavnom vojskovođi da mu saopšti vojnički poraz
poznaja (A za­teg­nu­to li­ce kao stru­na, od ka­kve gre­žbe ni po­zna­je.) – trag, dokaz
pozorit(i) se – ponositi se, dičiti se
požmirep – pridvorica, čovjek slabog karaktera
prâm – pramen
pranut(i) – poželjeti, misnuti se; doći na misao, naglo riješiti
praška (brašna) – najmanja moguća količina brašna koja bi mogla spasiti čovjeka od gladi
pratljača – drvena lopatica za pranje veša
prâz – priplodni ovan ili jarac; muškarac jake seksualne želje
praznoruk –bez posla
praznov – siromah
prazovit – spreman za oplodnju, potentan, prčovit
prcanj (Stao ga prcanj kroz onu drljež, a onaj čovjek nado se za njim.)– tutanj, panika, jurnjava
prcat(i) – panično jahati, lomiti se
prčovit – potentan, uglavnom se kaže za ovna spremnog za oplodnju
prdekana – zatvor, tamnica
prdež u gaće – puštanje vazduha koroz čmar, prdnjava
prebiskat(i) – detaljno pretražiti
precibrit(i) se – skunjiti se, izgubiti veselost, presamititi se, lukavo tražiti samilost
precijeđena vlas – najbolja runska vuna
prečetverit(i) – jedva preći
prećetat(i) – ostariti, osušiti se
predaci – preci
predat(i) školu – završiti školu
predručak – doručak
predušit(i) – predahnuti, kratko se odmoriti
pređa – vunena nit dobijena iz kuđelje na vretno
pregašivat(i) – nekakva vrsta vradžbine u kojoj se koriste ugarci
pregnut(i) – poduhvatiti se kakvog posla
preguljenik – čovjek premoren teškim radom, s dušom u nosu
prekotarit(i) (Prekotarila bi imovinu da joj otac Mijajlo nije pomogao.) – sasvim uništiti
prekratiri – presuditi
prekucat(i) bolesnika – pregledati, vizitati
prekurlat(i) (Svi su pretekli i prekurlali španjolicu.) – ostati živ, spasiti se, preboljeti, prebroditi krizu
prekusturit(i) (Pero uljezi, upitaj se s vamiljom, pa se precibri i prekusturi kao da je sve pokopao.) – naglo izmršaviti, usukati se; ulukaviti se, ukurviti se
premajkat(i) – manjkati
premetnut(i) se (Ja sam ti obr­šio kao onaj iz pri­če što je stio da se pro­met­ne, pa se pre­met­no!) – pasti, preturiti se
premicat(i) (Tako mi baksuzno čeljade nije prag premicalo.) – preći, prekročiti
prenemoći se – pasti u nesvijest
prênka (Tur­ci bi­li za­śe­li z dvi­je ban­de, a Cr­na Go­ra tu od­ma pro pren­ke!) –malo uzvišenje, brdašce, najbliža linija horizonta
prepočet(i) – preuzeti, kopirati, preuzeti mustru
preporijecat(i) – negirati, polemisati
preprcat(i) (Ma­lo po­pri­je po­gi­bi­je pokojno­ga kra­lja Alek­san­dra na­či­ni Uroš Ste­pe­tić di­je­te u ne­ku Ne­ve­nu Ba­tor što joj je ta­da bi­lo pre­pr­ca­lo tri­des go­di­na.)–preći, više od; prećerati, pregnati; pasti s visine i ozlijediti se, poginuti od pada
preprtnjača (torba) – nosi se viseći o ramena na leđima, kao ruksak
prerivljat(i) – preliti
preserepit(i) – mlatnuti štapom po leđima
preserepit(i) se (Zavri, napregni se i preserepi se, ali sve ti je džaba.) – jako se poviti, nagnuti nad kakvom dubinom
presijek – lumbago, diskus
preslačka – poslastica
pre­ska­kat(i) je­dan pro dru­go­ga (Ne­ka su pu­kle tri pu­ške par­ti­zan­ske, čet­ni­ci su pre­ska­ka­li je­dan pro dru­go­ga.) – panično se razbježati, spašavati živu glavu
presočavat(i) – dojavljivati, špijati
prestaviti (Tu je ka­mi­lav­ku na­ba­vio i po­ka­bao tre­ći po re­du igu­man Pra­skvi­ce ko­ji se pre­sta­vio, u istu ka­mi­lav­ku…) – umrijeti
presvisnut(i) – umrijeti od kakve śekirancije
preša – brzina; hitna potreba
prešinuta (krsta) – oboljela leđa koja onemogućavaju normalno kretanje
preśenak – zalazak sunca
prešlica – preslica, sprava za ručnu preradu vune
preštinuta u pas – tankog struka
preśek (u krstima) – bolesna kičma, diksus hernija
preśenak – zalazak sunca
pretabat(i) (I ono što je znala roditelji su stukli s glave, a sestre je pretabale.) – zapostaviti, potcjenjivati
pretio – debeo
pretkazat(i) – nagovijestiti, predviđeti
pretulit(i) (vatru) – ugasiti
pretvarat(i) se – priviđati se, halucinirati
previći – priviknuti se
prevalit(i) – (Ma bilo je prevalilo podne…) – proći,. minuti
prevatit(i) – ujarmiti vola u pogrešnu stranu; prihvatiti, prikopčati
preveremit(i) – prepatiti
previknut(i) (Ja se ne mogu previći na ovu novu modu…) – naviknuti se
prevrela medovina – medovina prešla u alkoholno piće
prevrnuo se svijet – znak velikog iznenađenja, zaprepašćenje koje izaziva vrtoglavicu
prevrnut(i) svijest –poluđeti, skrenuti s pameti
prežati – čekati da se nešto ščepa; posmatrati iz prikrajka;pratiti nekoga s ciljem da mu se postavi zaśeda
prežvat(i) – sažvakati
pribirat(i) (Pribirali su me i oni Čevljani koji su bili za partizansku struju.) – cijeniti, prihvatiti, uvažavati, pomagati
priblaznjit(i) – pripitomiti, prvući
pribran – cijenjen, poštovan; smiren, odmjeren
pricapit(i) – čvrsto stegnuti
pričalo – pričalica
pridirečit(i) – svezati za direk
priječanje – konjski brzi hod
prijestolje – presto
prlina – pjeskovit teren
primrcanje – dolazak noći
prinčat(i) – primaći
pribran među narod – poštovan, poželjan
pricapit(i) – čvrsto uhvatiti, pribiti se uz tijelo, prionuti
pricvrljet(i) (Ne znam što mu je pri­cvr­lje­lo da že­ni si­na…) – dotužiti, dojaditi
pričala (Ja se sa­mo ije­dim na dr­ka­li­ce što ih pri­ča­la iz­mi­šlja­ju od be­le­ca.) – pričalice, tračeri
pričalica – pričljivo čeljade čija priča nema cijenu
priček – pozajmoca novca na čekanje, veresija
pridalo se dijete – rodilo se
pridruga – muški polni organ
priganica – krofna
priguzit(i) – stidljivo śesti, priśesti za trenutak
priječat(i) – brzo hodati, jak konj priječa; praviti opanke
pri­je­śe­d čela – košnica pčela starija od jedne godine
prijesnac (Ma kunu se da su mu se bile nabućile prsi kao prijesnac.) – nabujali mrsni kukuruzni hljeb
prikumak – kum šišanog kumstva
prilikom (Prilikom, dobri im voltovi, pa se iz njih ne može nikako pobjeći.) – navodno, priča se, tako tvrde, otprilike
primaći se ženi – imati polni odnos sa ženom, seks
primaljaj Boga – pozvati u pomoć
prinčat(i) – približiti se
prnjat(i) – veselo jahati
pripirit(i) (Pripirio sveti Ilija njegovom zvijezdom…) – dobro ugrijati
priporac (Na­či­sto me pro­bo s oni­jem vla­ški­jem pri­por­cem.) – ovđe: muški polni organ; inače: strmen, uzbrdo
priprto – strmo
prisluga (Svi Pu­sto­po­lja­ni sla­ve Sve­to­ga Pan­ta­li­ju, to im je pri­slu­ga.) – sporedna krsna slava, prislava
prisoje – osunčana strana brda
prispjet(i) – stasati za ženidbu, đevojka za udaju
prišit(i) biljegu – dobiti unapređenje u viši vojnički čin
pritandarit(i) – privezati bilo kako
pritisnuti ženu – obljubiti
pritucat(i) – činiti erotske pokrete prilikom polnog odnosa
prituliti se – primiriti se, prikriti se, prićutati se
pritužilo mu da klanja – ośetio obavezu da se moli bogu za spas vlastitog života
pripučit(i) – privezati
privicnut(i) – s elanom započeti neki posao, nešto iskreno prihvatiti
prkno – čmar
pŕlo – strmina
prlina – pjeskovito tle
prljo (sir) – tvrdi sir bez masnoće
prnut(i) u šišu – propasti, bankrotirati
prnjat(i) – mrgoditi se
prizajmit(i) – poćerati
(A mla­đi knez jor­da­mli pr­nja dru­go­ga ata kra­ta.) – uobraženo, nesojski jahati konja
pro – preko
probrcnuti se – iznevjeriti očekivanja, pokvariti se
procakćeti – doživjeti uspjeh i sreću, procvjetati
procavunjati – nezapaženo proživjeti život
prociknuti (Te se zbo­ri­lo da su svi­jem Pod­go­ri­ča­ni­ma pro­cik­nu­le uši od Mar­ko­va ava­za.) – zaglušiti, probiti uši jakim glasom
pročetveriti – ići uz pomoć ruku
proćepača – erotski iskusna žena
proćerati zadnje mimo prve – naćerati u bježanje s glavom bez obzira
pródan – danju, preko dana
prodati vjeru za večeru – primiti drugu religiju da bi bolje živio; u Crnoj Gori uobičajen komentar za one koji promijene političku opciju, uopšten naziv za izdajnika koji se prodao neke koridti radi
prodo – dugačka uvala
produmati – porazmisliti
profekt – savršeno, perfektno
profumati (Ne­ma Ba­nja­ni­na ko­ji ni­je pro­fu­mao ne­ke ci­ga­re što ih na­zi­vlju po­pu­la­re.) – popušiti
progaveljati – nečujno proći
progledali laktovi i konjena –slika velikog siromaštva, iscijepano odijelo
progon – uzani prolaz između dva imanja
progoniti se – napadno mijenjati modu
progovoran – zna lijepo da priča, dobar poričalac
progrušana (kosa) – djelimično sijeda
prohesapiti (Sad se morete lako domisliti kako je prohesapio Smail-ga.) – promisliti i domisliti se, sebi razjasniti neki problem
prokriviti se – zavrištati
prokvrčati – javiti se kao ptica
proliti se – dobiti dijareju, proliv
prolonga – vrijeme za čekanje
proložiti – proputiti
promaći se – dobiti proliv
prometnuti (Ja sam ti obr­šio kao onaj iz pri­če što je stio da se pro­met­ne, pa se pre­met­no!) – preobratiti namjeru u nešto drugo, odustati od plan
promozoliti – progovoriti tek toliko da se čuje glas
propištalo majčino mlijeko (A pod Austrijom nam je propištalo majčino mlijeko.) – muke da čeljade zažali što se rađalo i zbog toga proklinje vlastitu majku
propirljaj vatre – toliko koliko je potrebno za nalaganje nove vatre
propirati – steći, profitirati
pröpito (Ma propito se svi kurče sa štapom.) – sigurno, sasvim, potpuno
propust – tunel
prorevati – proteći
prorijez – uśekotina
prorokovati – predviđati budućnost, odgonetati nečiju sudbinu
proropitati (Onaj đed jopet proropita…) – ječati, jaukati od bolova
proskupsti – raščupati
prosočavati (Ba­nja­ni su bi­li vlje­šti pa su pro­so­ča­va­li Cr­no­gor­ci­ma đe ima do­bra šiće­ra niz Er­ce­go­vi­nu.) – odavati, dojavljivati, špijati
prôspa (Na svu tu nje­zi­nu prôspu
Na­stra­din odža je pi­to­mo upi­tao.) – detaljni i opširni iskaz
prospa s neba – padavine
Prosto ti bilo! – neka je optošteno, dato bez uzvraćanja, sretno
prosti dan – radni dan
prosundati (Kad iza­đe mu­šte­ri­ja, ja se jo­pet pro­sun­daj is­pred vra­ta…) – proći koracima bez ritma
prosut u mošnje – opučen, kilav, ima bruh
prošarica ( A prve prošarice s prolječa proćetaju na ugrenovsko pasište.) – mjesto đe okopni snijeg
protalamariti – proći bez cilja, prolutati
protočiti – udariti nemilice kamenom; dobiti proliv; probušiti
provati – probati, provjeriti, degustirati, okusiti
proviđavati – planirati
provirati – nositi se s nekim problemom godinama
provojgora – žena labavog morala
provrsti – uđenuti (konac u iglu)
prozuko – daleka svojta, izvanji rođak
prozumbati – probušiti zmubom, prošupljiti
proždro guku (Pri­li­kom da je Sve­to­zar pro­ždro gu­ku i pre­šu­tio.) – s mukom otćutati neki nemio događaj
prožeti – snažno udariti
prsak – erotsko usijanje, klimaks
prslina – vagina, ženski polni organ
prs obraza – imati bar malo poštenja
prstenati se – igradi se igre »prstena«
prtenice – donje gaće dugih nogavica
prtište – rublje, veš, odjeća koja nije od sukna; platno koje nije od domaće tkanine (pređe) izatkane od vune, sukništa
prilikom (A i on, pri­li­kom, ni­je bio po­ne­šen za bra­ćom i ro­di­te­lji­ma.) – navodno, o tome ima činjenica
prodan – preko dana
propito – potpuno, sasvim
proropitati – početi teško disati
prosut – ima bruh, kilav
protočiti s kamenom – pogoditi kamenom
provariti se – mlijeko se provari kad se progruša
provati – probati
provojgora – žena slobodnog ponašanja
provrsti – provući kroz uši, dati do znanja
prozuklo mijeko – pokvareno mijeko
prozuko – daleki rođak
proždrijeti – progutati
prtina – staza kroz snijeg
prtljati – seliti
ptruptukača (Ove naše ptrupukače zabiju nos u ledinu kad kraču, a valjaju korakom koliko dobar kozbaša.) – (prema uzviku ptru! kojim se gone konji); žena koja se ne dovaja od stoke
pruga – autobuska linija, autobus
pružina – mala koliba za prenoćište čobana
prvi kokoti – najraniji jutarnji poj pijevaca
prvomračje – suton
prvljenac – prvjenac, svat koji prvi dolazi do đevojčine kuće; prvorođeni sin
przniti – prljati, štetiti
pržeć – zainteresovan, amiciozan, vrijedan, uporan, brz
pržibaba – sitni pljačkaš i razbojnik
pržina (morska) – pijesak
ptruptrukača – žena koja se ne odvaja od stoke (prema uzviku kojim se gone konji)
pucivo – vatreno oružje, municija
puče slom (Puče nam slom te se zarati četeres i prve.) – nastupi nevolja
püći – otvoriti se od ljutnje, ući u fazu velike nervoze
pug – šimski pacov
pujavica – čirčić
pukla pogibija (Aleksiju je pukla pogibija kad je nestalo kralja.) – nema spasa, nesavladiva životna kriza, zla sudbina
puko slom ( Vrnuće se kralj Patar, Titu i njegovim komunistima puknuće slom.) – totalni poraz, nestanak
püla (Ne­ko joj bio ukrao pu­le pa od­vr­lja­la da ga tra­ži.) – dugme
puljka – tačkica
pumparice – gaće vezane na dnu
punac – tast, ženin otac
puna šaka brade i odviše brci – zadovoljstvo zbog ostvarene velike koristi, ima čak i viška
punica – tašta, ženina majka
punje (slavsko) – potrepštine za krsnu slavu pravoslavnih vjernika
pupavac – šarena ptica što iz čmara izbacuje smrdljivu tečnost, kraljev kokot
pura – kačamak, veoma popularno narodno jelo
puromet (No izdrlji oči i samo škripi zubima kad je koji od onih naših ždrijebonja podupre s koljena onim purometom.) – specijalno obrađena drvena palica za miješanje kačamaka dok se kuva, kačamalj; ovđe oslikava muškost i napetost muškog polnog orana
pursula – pisana potvrda
pusnik, pusnica – nesrećnici, nevoljnici, siromasi
pustećija – podmetač pod sedlom
pustekati – što glasnije noću vikati na vukove pored tora
pusnik, pusnica – osobe loše sreće, nevoljnici
pustarija – pustara, zapuštenost
pustolovina – pusto, nenaseljeno područje
pušara – straćara, pušnica, šupa
puškognjatast – tankih i dugih nogu, krakat
puštanje čela – rojenje
puštenica – raspuštenica
puštiti u gaće – uplašiti se toliko da dođe do male ili velike nužde i nemati kada tu obavezu oposliti kako valja puštenica – razvedena žena; tanka grana na putu kroz šumu koja može da se zategne i pusti
puštiti se – rojiti se (za pčelu)
puštiti u gaće – od straha nekontrolisano odraditi nuždu
puštati vodu – mokriti
puštenica – raspuštenica
puštiti muku (Bi­ja­hu kal­ce­te pro­fekt bi­je­le, pa se za­žu­će­še je­na­či­to kad Be­gan pu­šta mu­ku niz gnja­to­ve.) – unerediti se, nekontrolisano izvršiti nuždu u gaće; takav čin se smatra kukavičlukom prve vrste
puštiti prôspu – početi temu za ogovaranje
pùta – bijela pruga iznad konjskog kopita, po kojoj se konj naziva putaljem
putalj – konj s bijelim detaljem na nozi iznad kopita
putilo – konop kojim se pute konji
putijer – luksuzna čaša
putovati u nedoode – umirati
putura – drvena čaša za vodu
puvati – duvati
puvati u prazne šake – trljati ruke, ostati bez išta
puzdra (Sva im je mu­ška že­sti­na oti­šla niz pu­zdru) – životinjski polni organ

R

račve – mjesto đe se račvaju noge iz karličnog pojasa
rahmetlija – pokojnik
raja – nemuslimanski podanici u Turskoj Carevini, svjetina, rulja; danas u Sandžaku i Bosni i Hercegovini simpatičan naziv za običnog građanina bez obzira na naciju i religiju, prijateljski naklonjenog i druželjubivog
rajevina (Sa­đe banj­ski ob­lo­mud u ko­na­vljan­sku ra­je­vi­nu, na­ždro­ka se pi­ća i na­zo­blje vo­ća, on­da mu se na­dig­ne mu­ški po­nat.) – raj, mjesto za uživanje
rajtozne (čakčire) –pantalone čije se nogavice od koljena naniže sužavaju
rakita – vrsta vrbe
râna – hrana, jelo
räna – ozljeda
ranit(i) (Svatovi treba da rane pošto naovdan dovode đevojku.) – podraniti, uraniti
ramat(i) – hramati, cotati
ramatiz – reumatizam
ranjevina – nisko rastinje koje rado jede stoka u proljeće, ranjevina je žilava, teško se cijepa
rapa – dubodolina, jama, rupa
rasebe – koristiti se WC-om
raskarvaniti – početi posao naveliko
raskiśeljeno – natopljeno vodom
raskrivit(i) se – glasno zajecati
raskročit(i) – raskoračiti
raspaćat(i) se – razbježati se
raspirjanit(i) – postaviti bogatu trpezu
rasplastit(i) – iśeći na tanke fete
raspuvat(i) – razduvati
rastegljaj – dužinska mjera koliko se mogu ruke raširiti
rastljeniti se – razbistriti se pred očima, jasnije viđeti
rastolmačit(i) – razjasniti, objasniti
rastrijezi (Vi­sok u ras­tri­je­zi, ši­ro­ki­je ra­me­na, kru­pan mu glas …) – dugačke noge
rastegljaj – rastojanje između raširenih ruku, koristi se za mjerenje
rastrcat(i) se – raubježati se, rasuti
raščalapat(i) – rastrgnuti zubima, razvući
rašpa – turpija za drvo
raśelina (u kamenu) – pukotina, procijep
ratarica – ptica koja se hrani tek posijanim žitaricama
rátan – zadovoljan u svakom pogledu, radostan; optimista
ratiti – ratovati
rátluk – mir, spokojstvo, bezbrižnost, komocija, veselje
ratnici koji se plješke sijeku – pješadija u vojsci
räve – raf, polica za posuđe u kuhinji ili ostavi
Ravna Zemlja – Vojvodina
razbludit(i) – razmaziti
razbučit(i) – rasporiti
razdedijati (Da je Sto­ja raz­ma­zi­la Ru­da­na, da ga je raz­vu­kla, raz­blu­đe­la i raz­de­di­ja­la, jes …) – razmaziti
razgaljivat(i) – podsticati na sumnju
razgrajat(i) – razglasiti, raspričati
razgulit(i) – pobjeći glavom bez obzira, ponijeti se kukavički
razminut(i) sam sa sobom – poluđeti
razminjivat(i) – obilaziti, mimoilaziti
razmljerna pokrajina – široka oblast
razurit(i) – razoriti
razuznavat(i) – razlikovati
razvaljen (u pamet) – blesav, budala
razvezala stidnu maramu (A za kojom su se prosule riječi da je razvezala stidnu maramu…) – kao đevojka imla polne odnose, što se nekada u Crnoj Gori smatralo opštim nemoralom; mladoženje su u principu tražile nevine, čedne đevojke
razvrljit – razbacan, raštrkan
razvući (dijete) – razmaziti, dati mu na volju
raźangijat(i), razognjat(i) – rasplamsati vatru, raspaliti, razgorjeti
raźagnat(i) – zasijati, blještati
razgulit(i) (Raz­gu­li kao da okri­la­ti…) – bježati za spas glave na ramenima
rbat – kičma, leđa
rbat(i) – fizički naporno raditi, osloniti se samo na fizičku snagu; Um caruje, snaga klade valja.
rekvizicija – oduzimanje imovine privatnih lica ili preduzeća u ratne svhe (vrši ga država)
repa sijanica – repa iz bašte, koja se uzgaja
resača – marama s ukrasnim resama
esina – resica
reušit(i) (Kako si stricu istinu kazao, onako ti se čojstvo reušilo.)– napredovati u svemu
revat(i) – teći, točiti (iz nosa), izvirati; oglašavati se (magare)
rïda (Kad opu­čiš ka­me­nu ri­du u ja­mu, ču­ješ ka­ko joj ne­sta­je tut­nja…I) – poveći kamen
riđilo – jarac riđe boje; snažan čovjek riđe kose
rigat(i) – povraćati
rijez – niz zuba
rikat(i) (Sedam odža rikalo je u isti mâ.) – držati molitvu, kuisati
rimat(i) (Po­čeo je da ri­ma na Sve­to­ga Jo­va­na uve­če.) – obilato sniježiti
rinut(i) – gurnuti, udariti
rišćat(i) (Ne prepani se no rišćaj te se sa mlom poljubi.) – rizikovati
riškat(i)- riti, roviti
riza – dio odjeće
rizikat(i) – odlučiti se ba rizičan potez
rkati – hrkati
rke – iznošena i pocijepana odjeća
rktat(i) – frkati na nos
rnjaga (Viđelo se da je bila povelika rnjaga blaga ležećega.) – gomila, hrpa
rnjat(i) – grepsti se, grubo se šešati
rnjažit(i) – gomilati
röba – odijelo
röčka – izbušena okrugla pločica na vrhu mećaice
rodila ga majka – neko s izrazitim talentom za nešto
rogoša – vještica
rokela – kalem za konac
rokljiv (Ne znaš je li ro­klji­vi­ja u se­lo ili u ku­ću) – svadljiv, čangrizav
roktača – krmača
romača – mjera za dužinu, raspon od vrha palca do kažiprsta, nešto manje od pedi (rastojanje od palca do prsta srednjaka)
romica – hromica
romindžat(i), romindat(i) (Švap­ske su­di­je za­vi­ru­ju u za­kon­ske knji­ge i ro­min­dža­ju ne­što na­ški, a ne­što nji­jov­ski.– govoriti nerazumljivo, mrmljati
rondat(i) – gunđati, mnogo pričati, glasno se buniti, dobacivati
ropitalica – roptanje, gušenje
ropitat(i) – glasno i usporeno disati
rotka – žena koja često rađa
rovine – mjesto đe se ugazi snijeg da se postavi sijeno ovcama i kozama
rozga – drveni podupirač
rtenica, rtenjača – kičma; dio samara koji je oslonjen na hrbat kljuseta
rtenik – seoski bogataš
rubac – maramica
rubetina – stara iznošena košulja
ručnik šugoman – frotirski peškir
rüda – meka ovčja vuna za najfinije pletivo
rudišnica – zmija
rugalica – onaj koji se svakome ruga
rujevina – biljka od koje se dobija crvena boja za farbanje tkanina
rukat – majstor od zanata umješan u svim poslovima
rumat(i) – hrskati zubima (bombone); žvakati neko suvo jelo da se čuje
runja – dlake na stidnim mjestima
runjav – kosmat, dlakav, maljav
rûs – bokor, kita
rusovat(i) – veseliti se bez mjere
rušpa – dukat
rutina – pohabana roba, ritina, ostaci starog platna
ruvo – ruho đevojačko; odijelo
rvajl(i) (Ka­ću­šić đi­pi na no­ge, za­tu­ri gla­vu a uobli glas rvaj­li kao odža ž dže­mi­je.) – predstaviti nekoga bez greške, imitirati
rvat(i) – lajati
rz – inat, ponos
ržano – ražano

S

sabah – zora, jutro
sabran – staložen, razložan, smiren
säč – poklopac ispod kojega se peče hljeb, saksija
sadljivo (kljuse) – na leđima nažuljano od samara
sadno – rana na leđima konja, uboj od sedla ili samara
sagnjet(i), sagnjijevat(i) – venuti, truliti
saibija, sahibija – vlasnik, gospodar, domaćin, muž
saija, sahija – glasnik, poruka
saklat(i) se – posvađati se
saksija – sač
saktijan – fina štavljena koža za obuću
salauka – oluja, jak vjetar
salidža – pločnik, kaldrma
salidžani (sokak) – popločana ulica, kaldrma
samaštenije – utvara, plod bujne mašte
sami Bog zna – ono što ćovjek ne može ni da nasluti
samotreći – biti u društvu s dvojicim, ukupno trojica
sampas – boravak stoke za vrijeme ljeta na planini bez čobana; slobodno, bez ikakvih obaveza
samština – usamljenost
sanćat(i) – neumjereno jesti
sandrugi – sa još jednim
sandruga – trudna žena, u drgom stanju
sandžija – jaka prehlada s probodima kroz tijelo
sansulja – nesmajna žena
santalet – privlačna stvar
santoz – najbolja brazilska kava
sapača – krupna, korpulentna žena, jaka u kukovima
saplak – drvena posuda za mijeko
saprlo ga kumstvo (No mu ne dade kum Mirsad, saprlo ga kumstvo.) – zlom mu se kumstvo vratilo
saraj – dvor, palača, salon, gospodske odaje
sarana – sahrana
satarit(i) – upropastiti
satljat(i) (Kad je Sto­ja na­či­sto sa­tlja­la da ne mo­re pre­če­tve­ri­ti pro pra­ga.) – onemoćati, izgubiti snagu
satvar – stvar
savardak – kuća od daske, brvana i slame, vrsta kolibe
savaot – bog
savit(i) – smotati cugaretu
savir (Mislili su da je Mato savir lud kad more da tako nešto priča…) – sasvim, skroz, sto posto, potpuno
s crnom kapom u žalosnu ruku – poražen napustiti kakvo muško nadmetanje, ośećati se jadno, izgubljeno, bespomoćno
scibrit(i) – zgusnuti
sećija – kanabe, otoman
sedep – zbog, uzrok
sedepnik (Omer je bio sedepnik što sam napuštio bivole i goveda a ne Selim.) – vinovnik
sedlenik – jahaći konj
segentat(i) – raditi teške poslove po tuđoj naredbi, argatovati
segnut(i) (Seg­nuh ja s ob­lje­ma ru­ka­ma te iz­vu­koh…) – snažno povući, trgnuti uložiti mnogo snage u jedan pokret
seirit(i) – uživati u kakvom događaju, promatrati, razgledati, zabavljati se
seiz – konjušar, sluga
sekat(i) se – nositi se s kakvim teškim životnim problemom
seksen – debeo nezgrapan čovjek
sejmen – pripadnik jednog roda janjičarske pješadije
selam – muslimanski pozdrav
selamet – pozdravljanje; korist
sent, senat (Ta­ko je oti­šla pri­ča o Ane­ti is­ti­jem oni­jem sen­tom ko­ji­jem je išla i pri­ča o Sto­ji.) – pravac, kraj, orijentir, smjer
seoske dére – uobraženjaci, izvještačena gospoda, seoski snobovi
seratlija – krajišnik, graničar
serašćer – vojni zapovijednik u bitkama, vrhovni komandant
serbez – lako, sigurno, bez problema, komotno, slobodno
serdar – glavar, starješina, vojskovođa
serdžada – prostirač, ćilimče na kojem muslimani klanjaju namaz
sert – opor, grub, nedićeran, ružan, žestok
serto (Nikad niko Perka nije vidio da on što opošljava po sertu vremenu.) – loš, grub, nepravičan, drzak
setencija – pisani ugovor
sëv – zabuna, greška
sevap (Učini ga ti i eto ti dosta poštenja i sevapa zanavijek.) – humano djelo koje zaslužuje božju nagradu, nagrada za dobročinstvo
sibljan, sibijan – sirotinja, roblje, raja, nejač
sičan – otrov
sičija – śekirancija, muka, tegoba, tuga, velika nervoza
sičijati – bolovati od sičije, tugovati
sidža – paklena ljetnja vrućina, žega,
jako sunce
si­dži­li­t(i) (Par­ti­zan­ska vlas nas si­dži­li­la što od po­blje­glog čet­ni­ka pri­ma­mo zer­ze­va­te.) – optuživati, kažnjavati, teretiti, okrivljivati, isljeđivati
sidžim – teški masivni lanac
siga (Ka­pe­tan śe­di na âru, od­bi­ja si­ge i slu­ša.) – duvanski dim
sijeldžija – učesnik posijela
sijelit(i) – okupiti se na posijelu
sijevalica – sijevanje munja koje najavljuju nevrijeme; reumatično protiskivanje kroz tijelo
sikter – m(a)rš
sikterisat(i) – m(r)šnuti nekoga kao što se ćera pseto; poćerati iz društva
sijermuša – trava koja se koristi kao ljudsko jelo
sila Boga ne moli – onaj koji osili ne poznaje boga ni molitvu, njemu je glavni argument sila; uglavnom se kaže za ljude na vlasti
sila peksijanska – turska vojska
silesija božja i snopom i snagom – u svakom pogledu dobar čovjek, viđen i jak
silet – šamar
siljat(i) – lutati bez svrhe, zamorno hodati, srljati
silobadan – grubo nametljiv, nesimpatičan, uobraženko bez razloga
simsija – lula srebrom okovana
sindovilje – livadsko mirisno cvijeće
sindžir – lanac
sindžirlija – vrsta puške čiji metak ima dva ili tri zrna sundžirom (lancom) povezana
sipati na vrat – mnogo piti
sipnja – zaduva, astma, jak kašalj
sirjak – puki siromah, siroče koje još nije stasalo da se samo o sebi brine
siromaš – sirotinja
sirotinjska majka – humanista, onaj koji uočava ljudske nesreće i nalazi načina da ih ublaži
s istih opanaka – uraditi odmah, bez zastajanja
site (vreće) – pune da mogu stajati uspravno
sitnež – ako se odnosi na čovjeka on je slab u svakom pogledu, ljudski škart; mnoštvo maloljetne đece u jednoj porodici
skälāt(i) (du­ži­nu) (Kao što znaš, dan o me­đu­dne­vi­ci skälā du­ži­nu…) – skratiti, svući se
skalin – stepenik
skalin(i) – stepenište
skalupat(i), skalupit(i) – složiti, spakovati
skanjivat(i) se – oklijevati
skapat(i) (od gladi) – umrijeti
skapulat(i) – pobjeći, spasiti se
skašit(i) – uništiti, poraziti, eliminisati
skevrit(i) se (Pero Junčić bijaše se skevrio grđe no ja danas, a bio je tada komad mlađi od mene sadašnjega.) – pogrbiti se, ostarati, smanjiti se
s koca i konopca – skup ljudi sa svih strana sakupljen bez izbora i kritrijuma, rulja, svjetina
skočanjit(i) se – uvenuti, osušiti se
skočiti na nos – doživjeti veliku neprijatnost
skontat(i) – proračunati, sabrati i oduzeti, razmisliti
skopost – snaga, mogućnost, sposobnost
skopiju vatati – imati nekoga u šaci
skorčat(i) se – osušiti se, skoreti se
skorice – skoro, odnedavno
skorovečernjak – skorojević
skrasit(i) se – naći boravište, smiriti se na jednom mjestu, prestati s lutanjem
skrata (Zla­ta­na Vr­džu­ni­ca iz Za­gu­lja mlje­ri­la mi skra­tu.) – vrsta bolesti s znacima bezvoljnosti i onemoćalosti; gatare su vračanjem navodno liječile »mjerile skratu«
skrinja – kofer
skrkat(i) – zbiti, stijesniti
skrkle se gore – gust šumski čestar
skrklo se – sraslo
skrknut(i) se – masovno se skupiti na jedno mjesto
skrndat(i) se – previše se ugojiti, dobiti na težini
skrpat(i) – poniziti
skupst(i) – čupati
skudžat(i) – prikupiti dugove
skukotresit(i) – nabrzinu obljubiti, imati polni odnos
skunjatorit(i) se (I oni drugi su se skunjatorili ko na konjsku pustećiju, ko ovako ko onako.) – smjestiti se neđe u kraj, da nikom ne smeta
slačac u guzicu – koitus, svršavanje
slačac u turinu – seksualni nagon kod muškarca
sládit(i) se (Znao je narod da su đevojke iz Zamuglina svakakve, nalet ih bilo, pa je svak vljerovao sladiće se Nikola, odbiće se od nesreće.– smiriti se, urazumiti se
sladit(i) se – uživati u tuđoj nesreći
slanica – ženska pletena torba koja se nosi u ruci
slatkopičac – ljubitelj žena, ženskaroš
slauka – nevrijeme, kiša s jakim jesenjim ili proljećnim vjetrom
slava mu i miilos(t) – riječi visokog poštovanja kad se pomene ime nekog sveca u Crnoj Gori, prvenstveno Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca
slebutat(i) – skupiti se pred polijetanje; slećeti
slepršat(i) (barjak) – saviti
slezen – mlitav muškarac
slezena potkočila – bol u stomaku od nervoze
slijepa vrata – ona koja se ne otvaraju
slimit(i) – skinuti
sliti – sastaviti, spojiti, saliti
sliti škip – obraditi mlijeko u karlici; kupiti skorup ili sir
slizak (sapuna) – skoro izlizan, potrošen komadić sapuna
slizat(i) se (Pri­ča­ju da si se sli­zao s onim bra­da­tim še­i­ta­nom s Ce­ti­nja.) – udružiti se, isto misliti
slom – propast, pogibija
slota – snaga, krupan čovjek
slumbijat(i) (Ni­je Dok­nić ri­ječ uči­ni­jo za­to što se sve s ob­lje stra­ne slum­bi­ja­lo jed­no z dru­gi­jem.) – objediniti, sakupiti, usaglasiti; izglačati turpijom
smaknut(i) – uništiti
smanđijat(i) – zbunjivati, pridobijati ljude prevarama
smandrljat(i) – uraditi nešto traljavo, kako ne valja
smandrljat(i) se – pasti
smenđelit(i) – uhvatiti kao u mengele
smerat(i) – isprebijati, pretući
smest(i) – omesti
smetenjak među noge – muški polni organ slabe potencije
smet(i) se – uplašiti se
smetnut(i) (s uma) – zaboraviti; poluđeti
smetlar – čistač ulica
smijes – zajedništvo, savez, ortakluk
smjerit(i) – ugledati
smljet(i) – smjeti
smijuljit(i) se – zlurado se smijati na nečiji račun
smiran – tih, miran, radan, staložen
smišljen (Ma smišljeno plandište, kao što ga je birao Mašut Turov.) – prelijep, idealan
smlatit(i) – ubiti, uništiti, poraziti
smoničan – gnjio, natruo
smoždit(i) – mučki udariti u glavu, raznijeti, smrviti
smrdljiv sir (Sad niko ne gleda na Radojicu više non na smrdljiv sir.) – kaže za totalno za neinteresantnu osobu, koju svako zaobilazi
smrsak – gužva
smrsit(i) – reći nešto nerazumljivo
smrsiti konce – nekome namjerno napraviti problem
smućen – zbunjen, prestrašen
smuta – zavađa nastala spletkarenjima; smutljivac, spletkar
sna – snaha
snaodan, snaodžija – snalažljiv u svakoj prilici
sneruke – nemati podršku
snijet (Planinštaci koji umiju da po pčelinjem snijetu potreve čelu…) – let
sniježnica – voda dobijena otapanjem snijega
snitit(i) – sastaviti pjesmu; spojiti
snokta – odmah
snös – dokaz bogatstva i gazdinluka, u izobiilju; nanos
snovat(i) (Vladika je snovao da namami krvnika u Drobnjak.) – planirati
snozit(i) (Dok se upitaj s vamiljom i prezuj čarape, snozi se noć i ne vidi se prst pred okom.) – smračiti se; naoblačiti se
soblit(i) – zaobliti
sobrazan (Aneta je bila sobrazna ženska…) – pošten
sofa – trijem, uzdignuti prostor pred džamijom na kome se klanja ako nema dovoljno mjesta u džamiji
soj – rod, pleme, porijeklo, vrsta, sorta, koljeno
sojević, sojli – plemenit po rođenju, od dobrog soja, iz poznate, ugledne porodice
sojka – kreja
sokolit(i) – hrabriti
soldat – vojnik
solad – novčić
soliljebit(i) – živjeti zajedno i složno
somić – gornji dio zida bočne strane kuće
somun – hljeb
söva nebeska – misli se na planinski vrh koji je toliko visok da izgleda kao da drži nebo
sovat(i) – psovati
spača (Či­nje­li su im spa­ču na raz­ne na­či­ne i ovi i oni…) – spremište
spajdašiti se – udružiti se, povezati se
spanuti u život – oslabiti, onemoćati
spapunjat(i) – brzo sasvim izgorjeti
s pasa na pas – s konjena na koljeno, od generacije do generacije
spediškat(i) – potrošiti
splaka – uhvaćena kišnica
splov – prostor sa koga se voda sliva u cistijernu, sliv; strmina
spodbit(i) – poduhvatiti se
sporednik (Mi bi­smo ti š nji­ma u smi­jes pro­šli kao spo­red­ni­ci na iz­di­gu.) – ravnopravan
spraćat(i) – zatvarati stoku u štalu
spravan – namjeran, spreman
sprcati (Dru­gi se ro­dio po­pri­je no je na­rod spr­can u za­dru­ge.) – naćerati ućerati na silu
sprcat(i) se – pasti s visine, poginuti od pada
spremit(i) – poslati, otpraviti
sprešno – nešto što ne može da čeka
sprnut(i) – sitno slagati
sprva – u početku
spučit(i) – odmah krenuti na put pješke ne čekajući prevoz; zakopčati
sputit(i) – svezati noge
spuzat(i) – skliznuti
spužalina – puž
srčali – stakleni, svjetlucavi
srčanik – biljka za liječenje srca
sreća – porod, đeca
srdoboljni kužanj – dijareja, proliv
sredonja – neopredijeljen čovjek, izbjegava krajnosti u političkim aktivnostima
srensla (Ur­lov do­đe do u bli­zi­nu sto­ga pa śe­de is­pod jed­ne sren­sle da ple­te lje­su.) – divlja trešnja
srenslovina – drvo od divlje trešnje
sretnjikati – čestitati
srezak – odrezak, komad
srezati japiju – podizati krov na kuću
srikat(i) se – uznemiriti se od nečega, goveda se uznemire kad ośete miris krvi
srma – srebro
srubit(i) – sve pośeći
s ruke – imati podršku
stabati – poništiti, pokoriti, stući
staja – štala, pojata
stala voda – bolest bubrega koja onemogućava mokrenje
stap – dugačka drvena posuda za pravljenje masla
stapna mećaica – miješalica za miješanje masla
stâr – mjera za žito
stara šestica – osoba poznata po svemu
stariji – značajniji, duži, važniji
stariji (A oko kule dizao se zid s puškarnicama stariji od ljudske visine.) – viši
stati u stopu – uzeti kome sreću
stečan domaćin – vrijedan, bogat, zna da stiče
stejatorit(i) – odglumiti, predstaviti
stepen (Imao sam ja do­sta sna­ge u ži­vot: i u ste­pe­nu i u ru­ke i u no­ge.) – grudni koš, torzo
stetivit(i) (Igro dočuj, stetivi pravo kod Ilije, dopani muse Putalj, lako se pogodi, potegni pare i plati.) – sastaviti nišan i mušicu, snišaniti, imati pun pogodak; odabrati bez dileme
stevenit(i) (Ra­di­la je kao naj­zdra­vi­ja i ste­ve­ni­la oko po­pa.) – ispoljavati prema nekome osobitu pažnju, usluživati ga; vrijedno i pažljivo raditi kućne poslove, prijateljski služiti
steven – počast, usluživanje s poštovanjem
stidan gost – ciijenjeni gost
stidan put – odlazak kod nekoga ko se veoma cijeni
stiječnica – vrijedna žena
stima – doček, čast, poštovanje, prijem
stimač – procjenjivač od oka
stimanica – dobra, gostoprimna domaćica
stimat(i) – ukazati nekome veliku čast; procijeniti od oka
stimavat(i) – procjenjivati težinu od oka
stio – htio
stisnuti petlju (Lukijan stisnu petlju pa spuči na Cetinja.) – smoći hrabrosti, rizikovati
stojser – visoki snijeg; čovjek iz planinaskih krajeva
stolovač – drvena stolica s okruglim naslonom za ruke i leđa
stožina – stožer, dugački kolac oko koga se sadijeva stog sijena
stradavenije – stradanje
stravedenije – strašilo, pojava koja izaziva strah, užas
stramac – dušek
straoba – strahota, jeza
strcati – prestrašeno izlijetati; liti suze
strecljiv – plašljiv
strelica – munja
stremen – kaiš
stresti grizinu – savladati
streviti (Kad španjolica strevi čeljade…) – pogoditi, potreviti
strigna – žena oštrog jezika
strijela – munja
striješ – smrznuta slana
strkotina – iver, otpadak; riječ koja može baciti sjenku na nečiji ugled; uvreda, šteta
strmonja – nezgrapan, visok, snažan čovjek
strnuti – maći, pomesti na brzinu
strš – stršljen
struna (Rudan onako s obješenijem ramenima i s plačnom strunom u glasu…) – boja glasa
stropoštat(i) – survati, srušiti
struga – uzan prolaz, ograda u kojoj se muzu ovce da bi prolazile pored muzilje kroz uska vrata
strugnut(i) – pobjeći bez svjedoka
struka – sukneni ogrtač bez rukava
struna – mučnina u stomaku
struna – dlaka s konjskog repa koja se koristi za gusle; mučnina u stomaku
strv, strvina – ostaci leša; trag, znak
strževina – vrsta hrasta
stublina – minaret na džamiji
stubliti – stajati duže na jednom mjestu, dubiti
stuknut(i) (I ono što je znala roditelji su stukli s glave, a sestre je pretabale.) – zatucati
stuliti – ugasiti
stulit(i) se, stuljivati se (Pop ti se pro­dan stu­lji­vao u onaj mu­tvak.) – umiriti se, prigućiti se, ućutati
stupa – naprava za valjanje sukna
stupit(i) – startovati na nekom važnom poslu
sudrnut – plašljiv, gicljiv konj
suđenica – supruga, žena, stopanica
sugreb – mjesto koje su psi zagrebali
Turci sudili (Kad je to bi­lo ni­ko ne zna, mo­re bi­ti da ni­je­su još Tur­ci su­di­li.) – vladali
sujma – sumnja
sûd – jedno pčelinje društvo
sukerica – nesoj, džukela, ulizica, poltron
sukno – domaće platno od ovčje vune
sukurilo – predaleki predak
suložnici – psi od iste kučke; osobe koje dijele ležaj
sultan – car, vladar
sultanija – sultanova žena; uvažena gospođa
suljat(i) – puzati, vući se
suminut(i), suminjivati – razminjivati
sumovat(i) – namjeravati, planirati
sumpreš – pegla
sundat(i) – kružiti, brzo promaći, ići tamo-amo
sunećak – osunećeni, obrezani muški polni organ
sunetlija – onaj koji obrezuje muslimansku mušku đecu
sunut(i) (kroz narod) – bježati nasumice
surgun – progonstvo
surgunisat(i) – uništiti, upropastiti
susud – crkvena posuda
sutuka (Od sva­šta je taj sret­ni do­ma­ćin znao su­tu­ku.) – usudnost; radnja koja štiti od uroka, zlih očiju
sutura – glava, čutura
s uva na uvo (Ma spavao sam s uva na uvo kao da sam ženjenik.) – spavati slatko, ne buditi se prije svanuća
suvo kumstvo – vjenčano kumstvo
suvomud – jalov, neplodan muškarac
suvomeđa – zid bez maltera
suvrst – vrsta, istog godišta, ljudi sličnih sudbina, odgovarajući, istovjetan
stuljivat(i) – gasiti
sumavat(i) (Sumavale smo da u nečiju mo…) – pomisliti, planirati, namjeravati
svakome vljetru na ometu – usamljenost bez zaštite; svakoj vreći zakrpa
svatit(i) – dohvatiti, pogoditi
sva­koj zo­ri oči iz­va­di­ti – podraniti prije svitanja
svedno – svejedno
sveosve (No otko sam sveosve oslabio u život ne mogu ni to.) – sasvim
svetac – svetitelj, onaj koga je crkva poslije smrti proglasila svetim zbog njegovih zasluga za vjeru; krsna slava, dan nekog sveca u crkvenom kalendaru
Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac – Stojan Jovanović ( Popovo Polje 1610. – Ostrog 1671) svetac uz čiji pomen vjernici obavezno dodaju: »Slava mu i milost!«. Mošti Svetog Vasilija smještene su u Ostrogu, u hramu Vavedenja Presvete Bogorodice. Ostrog je glavno svetilište slovenskog juga svih konfesija
Svezat(i) u pamet – opametiti se
sviđat(i) (La­ti­ni ti ośe­ti da Pa­štro­vi­ći svo­ju svi­đa­ju.) – samostalno, planski raditi
svijetnjak – svitac
svirnjača (Da okre­nem svir­nja­ču u sun­ce da is­pi­ja si­dža ne­be­ska ma­ću iz bo­ni­je kr­sti.) – zadnjicu, leđa
svitan – svečan
svitlat(i) – obrlatiti
svitno ođelo – prteno odijelo za svečane prilike
svlještit(i) – naučiti, znati, upamtiti
svojan – ośećajan, nježan prema svojti
svojtluk – njegovanje rodbinskih odnosa, rodbina
svoltat(i) – svesti volat, svod
svraštiti – pojesti u slast
svrdlogleda – žena opasna pogleda
svrdlooka – žena neprijatna pogleda
svrdlovi (Śedeći zaspem, ali čim se prevalim šinu me svrdlovi kroz slijepe oči te se probudim.) – probodi, žigovi, fiskovi
svrnuti s pameti – poluđeti
svrstovat(i) (Ali za njim ni­je svr­sto­va­la ni ne­đe­lju da­na.)- živjeti
svrzigaća – čovjek kome ni gaće čvrsto ne stoje, jado, nemarna, neugledna osoba

Š

š (Ja mislim da se špija i lupeština ne uče, no se ražaju š čeljadetom.) – s
šajka – lađa, veći rječni čamac na vesla
šajk – vrsta sukna
šaka jada – kaže se za fizički slabo čeljede, zakržljalo u rastu
šala maškara – razonoda, vic
šalpa – šal
šandrcat(i) – avetati, ludovati
šapaćke – stisnutih prstiju
šapurati –nerazgovijetno pričati, šaputati
šargan – zmija šarka
šareno – nejasno, sumnjivo
šarkija – vrsta tambure
šarovita knjiga – pismo
šarov niz gredu – znaci veselja koje ne izaziva poštovanje
šašina – kukuruzovina
šašoljit(i) (Vo mi­ran i li­je­po vi­đu da mu je mi­lo što se ša­šo­ljim po nje­mu.) – nježno se pomjerati, okretati
šavnica – pritka za pošivanje kuća, dugački prut
ščekat(i) – dočekati, iznenaditi iz zaśede
ščoktat(i) se – stvrdnuti se
šćapat(i) – ščepati
šćemeren – svoltan
šćukat(i) se – okupiti se kao što kokoška okuplja piliće ćukanjem, tijesno se sakupiti
šćulit(i) (Šću­li se ja uz ono si­je­no i kon­tam.) – ućutati se
šega – testera
šegara – pilana
šegar – šegač, testerač
šehit – onaj koji mučenički pogine za vjeru
šenluk – veselje
šeitan, šejtan – đavo
šeledat(i) (Ja­na za­še­le­da na no­ge pa se pre­va­li na­u­znač­ke.)– cotati, hramati,
nesigurno koračati
šenica – pšenica
še­ni­šno (No i po no­ći se še­ni­šno pre­vr­ćem u kre­vet z ban­de na ban­du kao da le­žim na ja­ja.) – oprezno se pomjerati i namještati na kakavom neisgurnom prostoru; pšenično brašno
šenuti se – pomaknuti se, pomjeriti se s puta
šenuti (u pamet) – poluđeti
šeremetan – privlačan, simpatičan čovjek, ali pomalo čudak
šervanit(i) – skakutati, poigravati se, ne śedati, biti u stalnom pokretu
šes(t)an – lijep, skladan, elegantan, primamljiv, doćeran, uredan, stasit, otmen
šestina – čestorica
šibikanje – kazna na šibikanje, udarcima šipkom po golom tijelu
šićar – dobitak, korist, plijen
šićkara, šiškara – veća šivaća igla za sukno
šikati – navoditi roj pčela da uđe u košnicu
šikucija – progon
šiljak (izaći na šiljak) – dobro početi a loše završiti
šilježe – jednogodišnje jagnje
šimi – moderno
šimija – visoka i uobražena žena
šimšir – biljka Buxus sompervivens
šinuti – ukrasti, zdipiti, penuti
šipun (Ne­ma u Vojvodini na­pre­ši­ta plju­ska i onih ši­pu­no­va kao u nas, no sa­mo ona­ko bä­lī i mä­ždī.) – mlaz kiše
široki trag – srećno, brojno i zdravo potomsvo
šiša – staklena boca od pola litra
šišakinja – podšišana žena, bez pletenica, ona koja njeguje modernu frizuru
šišano kumstvo – musliman se zove da kumuje tako što ošiša hrišćansko dijete
šišati (na prvi lumer) – odśeći svu kosu
šišmiš – slijepi miš
šišnut(i) – ukrasti
šišnjar – sitni kradljivac
škampat(i) – pobjeći, umaći
škanj – mala niska stolica
škanjat(i) – ubosti nožem
škarpa – strmina
škija – duvan
škip – drvena karlica za razlijevanje mlijeka
šklapikura – ćapikura, žena laka morala, prostitutka
šklapnut(i), šklapit(i) – uzeti s prevarom, oteti, ukrasti
škljukat(i) – utopiti
škrabija – fijoka
škrbiti – zalamati
škri­pa­ri­ – bjegunci od vlasti koji se kriju po pećinama i škripovima
škrknut(i) –iznenada se dogoditi
škrobutina – vrsta lijana, puzavica
škrokati (Škro­kaj pu­ška, a Tur­ci sa­śe­ci s an­dža­ri­ma po­pa Ra­da An­dro­vi­ća.) – zatajiti, zakazati
škudela – poveća limena čaša
šliper –grede ispod željezničkih šina
šljeme – śecište krovnih površina
šljevorit(i) – labavo sastaviti
šljunut(i) – srušiti se od umora, splasnuti, prizemljiti se, leći u bolesnički krevet
šljuštit(i) – oguliti
šmaljak, šmanjak (od čoeka) – sitan krompir; obirak ljudski, izrod
šmreka – smreka
šmrkljiv – slinav, prehlađen
šmrknut(i) – nestati, pobjeći, umaći, izvući se iz nekog posla
šmugnut(i) – brzo umaći, nestati u tami
šnjajder – krojač
šobonjit(i) – žuboriti
šoder – tucani kamen, tucanik
šokać – veliko blato, bljuzgavica
šover – vozač, šofer
špag – džep
španjolica – španska groznica, opasna bolest koja je u svijetu harala 1917. godine i od koje je umrlo više miliona ljudi
šparat(i) – šteđeti
špija – špijunaža
špag – džep
špoka – sprdnja, izrugivanje, neukusna šala
špokat(i) se – rugati se, praviti s nekim sprdačinu
šprdalo – šaljivčina
šprdat(i) se – sprdati se
špure – jagnje ili kozle od veoma mlade ovce ili koze, rođeno prijevremeno
štenac – mladunče psa
štesrca – popiti nešto ujutro na prazan stomak
štëta – pohara livade
štetivat(i) – štetovati, uzgubiti
štica – daska
što je rijek – što bi se reklo, kako se kaže
štomak – stomak
štrapac – blato koje strica ispod konjskih kopita
štreka – željeznićka pruga
štrika – traka, pantljika, oznaka ožalošćenosti
štrik – uže, konopac
štrk – čovjek dugih nogu
štrmaknuti, štrmuknuti (Ja sam ti štrmuknuo kroz onu žicu i pobljegao…) – provući se, umaći, šmugnuti, hitro proći, klisnuti
štroka – prljavština
štruc – vrsta tkanine
štrucovani brci – brci koji se drže na jednu mjeru
štuc – puška kratke cijevi
štüra – prostirka od slame ili mekog pruća
šućur – hvala, zahvalnica upućena bogu
šúga – šupljina,veoma uzan tunel
šugoman (Me­ki šu­go­man ko­li­ko stru­ka i ča­ra­pe gra­naj­li­je.) – peškir od frotira
šukurlija – šala, izmotavanje
šupalj na vr glave – govor mu pređe u viku
šupalj nos do oči – ne vidi ono što svako vidi, ostati u manjini
šupljica – otvor, šupljina
šurkat(i) – ponešto raditi
šurovat(i) – sarađiivati u sumnjivim rabotama
šurup – sirup
šušta – kopča
šutav (ovan) – bez rogova
šuveli (Ne bi ona­ko me­ko zbo­rio da ima što šu­ve­li.) – sumnjiv
šužbina – osušeno lišće
švapski rat – Prvi svjetski rat
švica – pritka za pokrivanje kuće slamom
Švabo –Nijemac
Švapski rat – Prvi svjetski rat

Ś

śaknut(i) (Ni­ko ni­je čuo Per­ka da je oso­vao če­lja­de u ku­ću ja­li śak­nuo če­lja­de iz ku­će.) – ljutito reagovati, preśeći priču, opsovati
śečivo – oštrivo, nož, britva
śe­do­k – svjedok
śeka – sjeka, sorta, vrsta loših ljudi
śekirljiv- rzdražljiv, ośetljiv
śekna – opasna ženska na jeziku
śeknut(i) (Pogledala odžinica pa śeknula ko Vla s koca.) – oštro reagovati, opsovati bez imalo ustezanja
śen crkovni – prostor koji pripada crkvi
śera – masne naslage u neopranoj ovčjoj vuni
śerna (vuna) – neoprana
śeromaš –sirotinja
śet – savjet
śetovat(i) – savjetovati
śutri – naredni, sljedeći (dan, noć…)

T

tabaka – tacna, poslužavnik, list papira
taban – donja strana stopala
tabanit(i) – pješačiti
tabat(i) – ponižavati
tabija – mjesto na gradskim bedemima odakle su gađali topovi i đe su isticane, na kolac nataknute, odśečene glave
tabijat – propis, uredba
tajin, tain – obrok, vojnički hljeb, hrana
taksirat – nesreća kao posljedica nekog nepoštenog postupka, ispaštanje grjehova, neočekivana šteta, baksuzluk
tako nesretni (Nije on, tako nesretni, bio u Ćikagu i Alackoj i u onijem mjestima okle su mlogi blago donijeli, no neđe u nekoj pustinji.)- samo tako loše životne sudbine
takulin – novčanik
talamarit(i) – kojekako raditi, besciljno hodati, lunjati
talično – srećno
talija – sreća
talik – sreća
tancovat(i) – igrati
tandara, tantara – sitnica, besposlica; često ide uz mandara (tandara-mandara), zbrdazdola, priča bez veze i smisla, posao bez bilo kakvog reda, opšta zbrka
tankolozović – čovjek slabog soja
tanko bratstvo – familija koja nije imala značajnih pojedinaca
tankovina – bez pedigree, tankolozović
tančat(i) – tanjiti
tanušica – vrsta neplodne zemlje
tarnut(i) – dirnuti, taknuti
taslak – poluobrađeni drveni predmet
tavaja – prekrivač, stolnjak
tavan – potkrovlje; pod od sobe
tavnica – tamnica, zatvor, apsana, ćuza
tavno – tužno
tavnovat(i) – boraviti u tavnici
tavrit(i) – galamiti
tavulin – trpezarijski sto
teća – šerpa
teći imovonu – sticati
teći se – priploditi se, koza se teče
teglit(i) klipa – takmićiti se u snazi; dva momka čučnu jedan prema drugome, obuhvate rukama čvrsto motku i iz takvog položaja pokušavaju da jedan drugog podignu i prebace preko sebe
tegliti platu na prvoga – primati uredno platu svakog mjeseca bez obzira na uloženi rad
tejator – teator, šaljiv prizor, predstava, glumac, zabavljač
tejatorit(i) – glumiti
teka – sveska
teke (Te­ke ti je Ko­so­ri­ći­ma imo­vi­na vi­ša osvi­ta­la no je omr­ca­la.) – eto tako
teknuti – predośetiti opasnost, naslutiti ishod neke radnje telal – glasnik, obavještač
telal – glasnik, obavještač
telalit(i) – oglašavati
teler – okvir za prozore i okno
telut (Te­lut od na­slo­na va­ta ti do iz­nad bu­bre­ga.) – ivica
teljig – dio jarma koji stoji volu oko glave
teljigat(i) – pričati gluposti, lupetati
temeru(t) – onaj koji ništa ne radi a voli da jede
temezat(i) – udarati
tenac – vampir
tepat(i) – ne izgovarati pravilno sve glasove prilikom govora
tepav – onaj koji ima govornu manu, mucav
tetošit(i) –maziti, njegovati, stati u zaštiitu
tëtura – specifična pripovijedačka forma nejasnog porijekla kojom se označava snažna doživljenost onog što se saopštava
terđaj – stolarski sto
terkije – zavežljaj konjanikove opreme koji se kaiševima privezuje za zadnji dio sedla
terzija, terazija – krojač koji pravi nošnju od čohe
Teško mjestu kuda vojska prođe – narodna izreka o zloj ljudskoj subini koja se uglavnom odnosi na rat i ratne pljačkaše
tetošit(i) – ugađati, ispunjavati želje, maziti
tevabija – pratnja, pristalice, družina
tevsija – tepsija
tevter – tefter, bilježnica, registar, dokumenat
tevtiš – poćera
têž – težina, tovar
tica – ptica
tica ševrljuga (A kad po­le­će uvi­sin­ke ti­ca še­vr­lju­ga, za­ša­re­nje­še se no­ći kao ja­la­dža!) – sojka
tičije mlijeko – čega nema a vezano je za hedoniste i razmažene osobe, luksuz
tiještit(i) (ženu) – obljubiti je
tiket – vozna karta
tilišit(i) (No je po­va­zdan ti­li­šio onu ra­sa­đe­nu ku­ča­ru i na­sa­đe­nu lo­pa­tu.) – glancati, doćerivati
tilsum – vradžbina, talisman
tipa – zakrpa
tipa na tipu – krpa na krpu gusto isprošivane

tipatnik ???
tirac – škopac konja
tirintika, tirinta – komadići, iver
tisa – četinarsko drvo koje narod smatra svetim
tisnut(i) prst u uvo – čini se kad treba glasno zapjevati ili zakukati
tišler – stolar, majsor za drvenariju
tituz – škrtica
tljajat(i) (Vi­še tlja­je no što za­spi­va.) – drijemati
tljena – skrama, tanka opna, mrena na očima
tmurevina – slaba svjetlost
tmuša – mrak
tolkovat(i) – komentarisati, pričati
tolmačit(i) – tumačiti, objašnjavati
toljačke – udariti nekoga toljagom ili kao toljagom
tönja – težak neprijatan zadah kome je teško odrediti otkuda dolazi
topac – utopljenik
to­pal z dvi­je ban­de (U rat sam bio to­pal z dvi­je ban­de.) – utopljen, ovđe znači imati političku zaštitu s obje strane
top baljemez – najveći top
toprak – kućni prag, kuća i baština
torni (pas) – pas koji čuva ovce kod tora, obora
to samo jaki Bog zna – zapravo, to ne zna niko
toska – sitnež
tovarenje – ruženje
tovarina – uže kojim se priteže tovar za samar
trabunit(i) (Cvi­le di­ple i tam­bura, arač­li­je tra­bu­ne uskoč­ke ne­vlje­ste.) – glasno sanjati; uživati u ambijentu
trag – potomstvo
tragat(i) – dolaziti, obnavljati, nasljeđivati
tragati od – voditi porijeklo
tragati se – množiti se, ostaviti potomstvo
trajat(i) (Nije Alipaša trajao no potegao sablju i glavu mu s jednim zamahom odśekao.) – čekati, kasniti
trambulas – svileni pojas, porijeklom iz Tripolisa; interesantan detalj crnogorske muške narodne nošnje
trandat(i) – prljati
trancip – tranzit, tranzitna trgovina
tranje – ritine, iznošena roba
trap- osatva za zimnicu u zemlji
trapovijes(t) – nesvjestica, između sna i jave, stanje straha
tražbina – porijeklo
trcoljak – komadić
trdžuman, trdžoman – prevodilac, tumač
trećepreodnik – ovan od četiri godine
trećom – treći put
trećoteljak – vo od tri godine
trenut(i) – skočiti na noge brzo
trenjiv – dremovan
trepnut(i) (Mo­gao bih ti se trep­nu­ti na ći­vot Sve­to­ga Va­si­li­ja Ostro­ško­ga…) – zakleti se jakom riječju
treti – harati, činiti štetu
trëv – momenat, događaj, slučaj
tri lika – mahnitost
trojanit(i) – rađati trojke, trojčiti se
Triješće – Trst
trpeza prva, druga – rang ugleda pojedinca određuje se po tome śeda li za prvu ili drugu postavu trpeze na nekom javnom skupu; naravno, prvo se posluži glavni gost
trpunjat(i) – hodati iznemoglo i sirotinjski
trsiti (Ako li svi tr­si­mo – ne­ka osta­nu ze­mlji dok sa­me is­pli­va­ju.) – stradati
trtljat(i) – pričati bez veze
trtoguz – brbljivac
trû (A dru­gi te trû kao tur­sku ra­ju i za­va­lje­ni­ke.) – ekploatišu, izrabljuju
trunje ljudsko – ljudska ništarija, otpadak, škart
truplje – leševi
truštit(i) – reći nešto nerikladno za društvo, lupiti, lupetati, pričati bez ikakvog smisla
truljat(i) – nekontrolisano jesti
tu čuj tu vidi – kaže se za nešto što se traži, znaš đe je bilo, a tog momenta ga nema
tugovi – pašinski znakovi u vidu konjskog repa
tušica (u vuni) – najbolji dio vune
truštat(i) – opričavati, ogovarati, tračati, pričati koješta
trzina – staro uže, povodac
trzunče – jagnje sisavče mlađe od ostale jagnjadi, prije nego što počne da pase
tufegdžija – puškar, zanatlija koji popravlja puške
tüka i màndžuka – sve i svašta, nepoznato i neobično, zlo i gore; stranci čiji se govor ne prepoznaje i porijeklo ne zna
tukat(i) se (Tu­ka­smo se ja i pop Mi­loš pred otel »Cr­nu Go­ru« u Ti­to­gra­du.) – sretsi se neplanirano
tuknut(i) – širiti neprijatan miris
tulija – batine
tulit(i) – gasiti
tuluz (Ni­ko ni­je vlje­ro­vo da se bož­ji tuluz pro­do­brio.) – jadov, škrtica, ljudska ništarija
tumbin – tunel
tumezat(i) (Ne valja ženu mlatiti i tumezati.) – jako tući
tuminjat(i) – tinjati, sporo gorjeti bez jakog plamena
tunjel – tunel
tura – ukras, kita
tura zlatna (Jer je pri se­bi imao pi­smo Ru­sko­ga Ca­ra sa zlat­nom tu­rom.) – sultanovski carski grb
turat(i), turnut(i) (Za oni­je se­da­mles da­na ni­ko ni­je tu­rao po­pa­di­ju De­san­ku i ma­lo­ga Da­ni­la.) – dirati, uznemriravati, zadirkivati
Turci sudili (Kad je to bilo niko ne zna, more biti da nijesu još Turci sudili.) – vladali
Turčin – pripadnik turske nacije
turčin – islamski vjernik, musliman
tur, turina – prošireni dio pantalona (čakšira) koji pokriva zadnjicu i međunožje; mošnje
turban – čalma, saruk
turkovina – specifičan miris kojim su se koristili Turci
tušica (Nikad joj majka nije davala lijepu pređu no samo počinu i tušicu…) – slabo predivo, jevtina ovčja vuna
tutuknut(i), tutukat(i) – nagovoriti
tutuniti – pušiti
tutuš, tutušica – mala, slaba, jado, neugledna, zbunjena osoba, mutavko
tužilica – tužilja, narikača, žena koja uz tužne pjesme oplakuje pokojnika, pjesme su tužbalice
tužjet(i) – naricati, oplakivati pokojnika
tužjeti uz nosila – glasno kukati uz mrtvački kovčeg na putu do groblja
tvorilo – drveni obruč, kalup, za uobličavanje grude sira; gruda sira
tvrđa – kamenjar, litica

U

uasulit(i) – uškopiti, ustrojiti, kastrirati mužjaka preživara
ubaćit(i) – naširoko se iskazati
ubastat(i) – odlučno riješiti
ubažđet(i) – usmrđeti
ubeutit(i) se – zagledati se nestremice. umiriti se i posmatrati
ubiti se umom po pameti – priznati krivicu, svjesno se korigovati
ublaga – blagost
ublagnica – mirna, razumna žena
ubroždit(i) (No ubroždi da se žene i vamiljaju.) – istrajavati u nekom poslu, navići se
ubrojen (Bio je svuda ubrojen i priznat.) – uvažen, prihvaćen u društvu, poštovan
ubo – ubao, bunar
ubućit(i) se – isprsiti se
ucipit(i), ucipliti – utvrditi, precizirati, dogovoriti se do tančina, zakleti se, potpisati dogovor
ucipljen (red) – disciplinovan
učepriljit(i) (Od­ma mi je no­va vlas uče­pr­lji­la da sam ro­đak na­rod­no­ga ne­pri­ja­te­lja ko­ga ni­je sti­gla za­slu­že­na ka­zna.) – grubo se suprotstaviti, drsko zatvrdoglaviti
učkopiljan – lukavac i snalažljivac, prevarant
ûče zvona – zvonjava s crkvenog zvonika
učkur – gatnjak, svitanjak kojim se pritežu gaće oko pojasa
ućerivanje zečje vune ( u guzicu) – ugonjenje straha u protivnika
ućešit(i) se – zadovoljiti se
ućustečit(i) se – napeti se, uzdići se, ukrutiti se
udadbenica –đevojka spremna za udaju, udavača
udariti na obraz –označiti nekoga nepoštenim
udariti nase (Oni se radnici uhvatiše za nos, pa udariše nase, ali Vaso ne šće da blježi. ) – odustati od namjere
udariti se umom po pameti – opovrgnuti namjeru, naknadna odluka
udendečit(i) se (Zeć čučnuo do mene pa se on gazdinski udendečio.) – ukrutiti se, usprvaiti se stojeći na jednom mjestu
u devet jama – ne može se pronaći, dobro sakriveno
udinut(i) – udahnuti
udit(i) – škoditi
udomazetit(i) se – živjeti od ženinog miraza, naseliti tazbinsko imanje
udovat(i) – živjeti kao udovica
udugulj – uzduž
udut – seosko područje, atar
uđeverit(i) – stalno nekoga pratiti, dvojica đeveruju jednoga
ufundat(i) se – toplo se obući
ugaipit(i) se, ugajipit(i) se – iznenada nestati, izgubiti se, otići bez pozdrava
ugar – paljevina
ugarast – crnomanjast
ugaveljat(i) – jedva ući u kuću
ugič – ovan
uglava – dogovor o oganizaciji svadbe
ugojgolit(i) – prepustitiu se uživanju, podati se
ugrantat(i) – nepozvano ući
ugrentat(i) – ući, uskočiti, ugaziti, uči u nešto
ugriješit(i) – izgubiti se, ovca ugriješi kad se udalji od stada
ugrist(i) se – predate se nečemu
ugristi se za jezik – pokajati se zbog izrečene riječi i zaćutati
ugrušata (kosa, brada) – jednačito prosijeđela kosa
ugrušata (Eno sad kroz Ko­na­vle ugru­ša­la se na­ša pre­zi­me­na – i Mi­lja­ni­ći i Ko­pri­vi­ce i Og­nje­no­vi­ći i Mi­lo­vi­ći…) – masovna, česta
uguzičit(i) se – od dugog śednika proširiti zadnjicu
u isti dim – uzvratiti bez okolišenja, istom mjerom
uja (Ako imaš kakve uje u ime toga, onda ti lijepo dreto u Travnik…) – ljutnja zbog ośećanja nepravde
ujdurisat(i) – potpuno opremiti, urediti, nabaviti, doćerati
ujkat(i) – praznoglavo se glaskati
u kamen zatucat(i) – proklinjati bez odmora, prizivati sve svece
ukantarit(i) se – ukočiti se
ukapulat(i) – umaći, spsiti se bježanjem
ukarareno – sve na svom mjestu kako treba, uređeno
ukinut(i) – pasti od umora, uplašiti se
ukletva – izrod, osoba zle subine od rođenja, prokletinja
uklin – prokletstvo
ukokotit(i) se (Tur­či­na pod­u­ze­la žes pa uko­ko­tio u ne­vlje­stu.) – zagledati se, buljiti netremice, blenuti
ukoljica – čovjek koji nikome i ništa ne prašta
ukop – sahrana
ukuvit(i) – uvenuti
ukresalo mu oružje – postigao erekciju i odradio polni snošaj
ukresat(i) dijete – napraviti dijete
ukrkačit(i) – zametnuti preko ramena i ponijeti više nego se ima snage
ukrmit(i) – voditi računa samo o sebi, egoistički uporno ćutati, zaprasiti
u krušcu – debeo, okrugao
ukurčiti se – ukrutiti se od uobraženosti
ukuvljet(i), ukuvit(i) – smršati, onemoćati, uvenuti, oslabiti
ulak – kurir, povjerenik, glasnik
ulište – pčelinja košnica
ultima – naposljetku
ultima, ultina – kraj, svršetak
uljanik – pčelinjak
uljeći – ući
Um – Hum
umaliti – smanjiti, umanjiti
umalovenocrven – ljubičastocrven
umelunit(i) se – prikazati se drkčijim nego što jeste, umiriti se, odglumiti mirnoću
umalušan – ubuđan
umetati se (Da­li ono­me što se ume­će u sud­sko­ga pi­sa­ra ko­ji bi­lje­ži ono što mu re­ku su­di­je.) – glumiti, imitirati, preuzimati tuđu ulogu
uminuti – proći, otići iz vidokruga
umrčiti – zabilježiti
umro bi joj na prag od gladi – kod žene škrtice
unačiniti – dogovoriti
unča – mjera od širine jednog palca
unačinjen – urađen po planu
unaviđet(i) – osumljičiti
unijeti glavu – spasiti se
uobručat(i) – opkoliti
upaćit(i) – urediti, držati čisto
upipalaj – doslovno sve, potpuno
upiždrit(i) – netremice posmatrati, fiksirati pogledom, zagledati se
upret – ognjište, domaćinstvo
ura – vrijeme, sat
urakljit(i) (Svi rade isti posao u zadruzi, pa nemaju oko šta da se nadgornjavaju no urakljili Prodana da se sprdaju.) – uhvatiti u raklje, izdvojiti, naznačiti, stegnuti
urdovit(i) (Jadan ne bio, ne moreš ovoj našoj miliciji ništa prepraviti, a svaki se urdovio jer nema šta da čini.) – ugojiti se, sdebljati se
urijez –pośekotina
urijezan – ljut na nekoga
urisit(i) (Da se jed­na uri­si, ne bi od gre­šni­ka ni­šta osta­lo na ovo­me ni na ono­me svi­je­tu.) – ostvariti, odraditi planirano
urisovat(i) – ucrtati, naslikati
urivak – konop, uže
urjak (Si­ma­na je di­je­te ka­za­la na jed­no­ga ur­ja­ka iz se­la.) – goljo, jadov, siromah
urlača – krmača
urmetin – kukuruz
urodica (Umlje­li su umlje­sto uči­nje­no­ga ži­ta da pod­met­nu ka­kvu kla­ti­nu i uro­di­cu.) – kukolj
urvina – provalija
usamoprdit(i) (Ba­nja­ni bi­ja­hu usa­mo­pr­di­li pod Ta­li­ja­ne bo­lje no da su š nji­ma ujed­no za­vla­da­la oba kra­lja.) – praviti se važan, uobraziti se, zasvojeglaviti
usekat(i) se (Ugrabi prokleti kum Mirsad pa se useka između nas.) – namjerno se nekome nametnuti, nepozvan ući u društvo, smjestiti se u nečije krilo
usekat(i) – ući ili unijeti nešto s naporom i tjeskobom
usekat(i) se (Ma da što reče, ma da me bar pogleda, – no se useka pa mi śede na krilo i sklopi mi obje ruke oko vrata.) – mazno se uz nekoga priviti, naći najpogodniji položaj, lijepo se smjestiti
usiđelica – neudavana đevojka
usirćetit(i) se (On ti se na Vladiku Rada mnogo usirćeti…) – naljutiti se
Uskoci – crnogorsko pleme na prostoru između Morače i Drobnjaka
uskojasit(i) – osiliti
usojit(i) – obdariti, učiniti koga sojem
uskopištit(i) – zainatiti se, tvrdoglavo i prgavo zastupati svoj stav
uskosit(i) se – nervoziti se
uskosu otići (Do­čuj da je Usko­ke uzeo Vlad­ika pod svo­je kri­lo i taj mu glas oti­đi v­o­ma us­ko­su.) – čuti nemilu priču, naljutiti se, poneko kaže uznos
usopćen – umoran
usovan – svadljiv i napasan
usov – lavina
uspertat(i) – radovati se
uspreći – kontrolisati
usrkljaj – gutljaj tečnosti
ustan – vrijedan, ranoranilac, ne ostavlja poslove za śutra
u stepenu – u snazi
ustidna – stidljiva
usrnut(i) – zalajati, navaliti
uspertat(i) – radovati se
uspreći se (Pa ga poduzme muška žes da je ne mogu uspreći.) – uzdržati se, smiriti živce
usticat(i) (Ra­ni­ji igu­ma­ni us­ti­ca­li su Ar­se­ni­je­vu ka­mi­lav­ku i pod njom či­ta­li slu­žbu na Bo­go­ja­vlje­nje…) – stavljati kapu na glavu
ustidna – stidljiva, sramežljiva, čedna
ustobočit(i) se (Dok la­ju dru­gi psi, on se us­to­bo­či kao ga­zda i sa­mo po­ne­kad na­glas zi­jev­ne.) – gledati s visine, uobraženo, prepotentno se uzidići, usturiti se u stolici, praviti se važan
usukanik – mršav, usukan čovjek
usuta zemlja na obraz – pokojniku prilikom sahrane
ûš – vaš
ušavan (Ane­ti je bi­lo za­jad kad je vi­đe­la da Ru­dan ni­je uša­van ni u mu­ške ni u do­ma­ćin­ske po­slo­ve .) – razuman
uščivtat(i) – gicnuti, praviti nogama nemirne pokrete
ušćepat(i) se – uzvrćeti se, uznemiriti se
ušeničiti – glumiti umiljatost
ušikat(i) – uhvatiti pčelinje društvo koje se rojilo i smjestiti ga u košnicu
ušinut(i) (u krsta) – povrijediti kičmu
ušipiti, ušipljeti – onemoćati, izmršaviti, izgubiti prirodnu boju lica
uši pod kiriju – baviti se špijanjem
uškopit(i) – kastrirati
ušmrkljaj – gutljaj pića koji za kavanskim tavulinom očekuju pijanice grebatori
ušodrit(i) – pretvoriti u sitno kamenje, šoder
uštinut – (Božju zeru su visočiji i jatorniji no im ženske, samo nijesu onako uštinuti pro pasa.) – uzak, sužen, tanak
uštrojit(i) – kastrirati
uštva – sitničava osoba
utalumit(i) – smiriti, ukrotiti, pripitomiti, zaćutati, shvatiti
utićit(i) – ukorijeniti se, namnožiti se, imati dobro potomstvo
utontat(i) – uvezati da je teško odvezati, zamrsiti, svezati zarobljenika
utrandat(i) – uprljati
utrešelj – antrešelj, sredina konjskog tovara koji se stavlja na vrh samara
utrkmit(i) (Utrk­mi­smo ih ja i Me­ho da se ne bi­ju…) – umiriti, pomiriti
utrobica – džigerica
utuviti – zapamtiti za sva vremena
utrandat(i) se (Bi­la je od bi­je­lo­ga va­lja­no­ga suk­na,ali se po­ja­du utran­da­la.) – uprljati se
utrobica – utroba, džigerica
utrpunjat(i) (Ja pre­sla­gah na­kve ser­dža­de kad utr­pu­nja u ku­ću ovaj pek­si­jan bož­ji. ) – nepozvan ući u kuću
utuviti (Bio sam dosta utivio, ali davno je to bilo pa sam ojađel…) – zapamtiti, razumjeti, shvatiti, umisliti
utva zalatokrila – divlja patka lijepog perja koja odlično pliva
uvandžat(i) se (Ne mo­ga si­ro­ma da sti­sne pe­tlju, no se uvan­dža pa mu se strâ sci­je­di u ča­ra­pe.) – unerediti se, nemati kontrolu nad prolivom, pustiti izmet u gaće
uvarčit(i) (Kad uvar­čiš ka­ko ti s ne­čim oči za­ma­štra­ka­va…)– shvatiti, naučiti, prepoznati nečiju namjeru, saznati, zapaziti i zapamiti
uvatio Boga za muda – osilio toliko da ne zna kud udara, stida nema, ljude ne poznaje, a boga se ne boji
uvatiti lad poda se – uživati
uvatiti logu – lijepo se namjestiti
uvatiti na pasamac – obrlatiti, potčiniti
uveremit(i) (Uveremio mladi Ljubović od ljubavi i sramote.) – oboljeti
uvirat(i) – uticati
uvisinske – uvis
uvotka – jalova trogodišnja ovca ili koza, dvizica
uvraz – sramota
uvrijet(i) (Da je Ta­na­si­je živ, uvro u de­ve­de­se­tu, ali još vi­di s oči­ma i ču­je na uši.) – gurati na silu, insitirati, ući, navaliti
uvrst(i) – uđenuti, uvući
uvrsti travu – napraviti dijete
uvršat – prepun, pun puncat
uvršatit(i) – napuniti do vrha
uzao, uzo – čvor
uzblešit(i) se ( U toliko dođe Mihailo vas se uzblešio.) – uznemiriti se, uzvrćeti se predośećajući opasnost
uzdan – pouzdan, siguran
uzdrio – zrio
uzdržat(i) jezik za zube – zaćutati
uzgor – uspravno; Prazna vreća uzgor ne stoji (narodna poslovica)
uzgracijat(i) – radovati se, gracijati
uzeti oči u paščeta – pobezobraziti, bezgarnično se nekome ili nečemu sprdati uzmak – povlačenje, predaja
uzigrat(i) – veseliti se, biti opušten, bezbriž
uzneorit(i) se (Uz­ne­o­ri­li se na­kvi bo­le­sni­ci pa gra­ju na one te su ih do­ve­li,) – uznemiriti se, unervoziti se
uzočas – u zao čas, vrijeme kad se dogodila nesreća
izvindat(i) – porasti u visinu
uzvištat(i) – ukiśeliti se, uzljućeti
uzvod – vrsta fine tkanine
uz prkno mu dolina – neka se nosi dođavola
uzvindat(i) – uzrasti
užapit(i) se – uplašiti se, prestraviti se
uždit(i) – zapaliti
užešćen (pas) – krvločan, spreman da napadne nepoznatog gosta
užica – mjera
užimat(i) se (Ni­šta se ne uži­maj pred Igu­ma­na no mu pri­čaj kao pro­sto­me se­lja­ni­nu.) –ustezati se, uzdržavati se, ponašati se stidljivo, dvoumiti se, ustručavati se
užižkat(i) se –ukoliko se ne čuva u odgovarajućim uslovima žito napadne odgovarajući insekt i ono se užiška

V

vabit(i) – dozivati domaću stoku
vacada – zid od fino obrađenog kamena
vadit(i) mast ispod uši – primoravati, iživljavati se u zapovijedanju
vadžola – pasulj
vađevina (Pare im zajmala i davala na kamate, a so i zerzevate na priček i vađevinu.) – veresija
vagan – drvana posuda za skupno ručavanje
vainja – rasa, soj
vajda – fajda, korist, dobit
vakat – vrijeme, doba
vaketan – bolestan, invalidan, hendikepriran
vakmajstor – istaknuti majstor
vakten – stat
vaktile – nekada davno
väla – uvala, ulegnuće između strana
valenca – mana, nedostatak
valetar – gatar, narodni ljekar, travar
valetat(i) – vračati, gatati; žena koja se time bavi je valetara, muškarac valetar
valida – invalidnina
valutica (A Vemija niti kuka kao prije, niti ga gađa valuticama.) –
kamenica
valjalica – stupa za valjanje sukna
valjatan – valjan, vrijedan, dobar
valjenik – onaj koga hvale
vamilja – porodica, familija
vamiljat(i) – formirati porodicu
vancati (Raźangaj vatru pa one puste džigarice navaljuj na žar dok im je vancalo.) – preostati, prejesti se dok ne preostane
vanculet, venculeta – marama ubradača
vandžirat(i) – steći dobro mjesto u društvu, avanzovati, napredovati u službi
vanjela – džemper od grube vune
väo – manji kameniti brijeg
vaosan – bolestan, invalidan, hendikepiran
vapor – brod
varakat(i) se – držati nekoga na oku, mjeriti svoj oprez prema njegovom oprezu
varevina (Ali naučili oni da alaču, koji su ih doveli, da uveče vataju ljude kad oni od umora žvaću i varevinu.) – varenika, mlijeko; žvakati varevuni – biti umoran do iznemoglosti
varopek – žega, velika vrućina
vas – sav
vaspostavit(i) – utvrditi, odrediti
vaša – tanki a dugi komadi slanine
väška – pseto
vatan – teritorija, omeđeni prostor kojim neko upravlja
vatati glavu u šake – nervozno razmišljati, tražiti spasonosno rješenje
vatati skopiju (A po­tlje im va­ta­li sko­pi­ju na raz­li­či­te na­či­ne.) – ucjenjivati
vavijek – odvajkada, oduvijek, uvijek
vavolit(i) – bezubo žvatati
vazbijeli – vascijeli
vazdići se – uobraziti se
vâž – tegla, boca
vëd – star, iznošen, dotrajao
vedenička čova – prvoklasna čoha
vedo – staro, pohabano
vedriola – debela, masna slanina
vegara –čeljade koje prati tuđe poslove, tračara; pseto lutalica
vegat(i) – lajati
vel – veo
Velemlje – Velimlje
velenca – sukneno ćebe tkano na domaćem razboju u dvije pole
velud – somot
veljadina – najbolja runska vuna
veljat(i) se – prstiti se
veljepričit(i) se (Sad su počeli da idu i u Tursku, pa nakvi usamoprdili što su bili u Stambolu, i s time se veljeprče kao da ih je, bogami, zvao sultan na divan.) – nesojski se uzdizati, hvalisati se
Venedik –Venecija, Mleci
vegara – čovjek lošeg karaktera, ogovarač
verđija – dažbina, porez, dacija
vègara – stara kučka, kuja
verem – sičija, ljubomora
veremiti – patiti za nekim ko je odsutan, brinuti, bolovati od kakve duševne bolesti
veretizan (Ve­re­ti­zni su oti­šli Bo­gu na isti­nu.) – slabog zdravlja, sklon bolestima
veridžak, verižak – bakrena brnjica koja se stavlja svinji na njušku da ne bi rovila zemlju
verijade – gvozdene šipke na prozorima
veseli (Ni­je ve­se­li Akim do­če­kao da po­mr­či­na sva­ti sva ne­be­sa.) – uzrečica za nekog od sažanjenja
veselnik – nevoljnik, baksuznik
vesnut(i) se – prepustiti se raspoloženju
vetmat(i) (Ka­me­na im je utje­ha bi­la to što im je pa­me­tar vet­mao o bla­gu.) – nabacivati se pričom
vezitka – igla za vezenje i šivenje fine tkanine
vezir – najviša titula u državnoj hijerarhiji Turske Carevine, ministar, guverner, upravnik vilajeta (pokrajine, provincije)
vezirski rep – sultanovo unapređenje za pašu
vežegrebica (Ona ve­že­gre­bi­ca ne šće ni da me sa­slu­ša, no do­ra­ni kao Vla s ko­ca…) – zagrižljivo i svadljivo čeljade
vicmija – namiguša, lukava koketa
vićara – seoska kuća pod slamom
vidovni – vidljivi
viđelica – lampa na petrolej, svjetiljka
viđeli ih jadi – doživjeli nesreću koja se nije mogla izbježi
viđen (Obučen narod iako nije viđen kao naš…) – prepoznatljiv po ljudskim osobinama, gledan
viđelica – svjetiljka, lampa
vìgānj – glasni plač, lelek
vïganj (Kad ispune šišti kao iz vignja i sve mu se razlivaju brci.) – kovački mijeh
viganjat(i) – glasno plakatiati, zapomagati, kukati, paničiti
vijar – jak vjetar, vihor
vijar ( u guzicu) – strah, bježati glavom bez obzira
vijarac – biljeg s posebnim rasporedom dlake
vijenac na glavi – nose nevjeste
vijes – avet
vilanca (A za­sve pro­čuo se kao šver­cer s ro­bom ko­ju va­ta­ju džan­da­ri i vi­lan­ce.) – finansijska policija
vildžan – fildžan, šoljica za crnu kavu bez drške
vilen – vidovit, vidovnjak
vindat(i) – naglo rasti
vinjaga – nastrešica
viripizd – šunjalo, svaštoviđelko, osoba s niskim pobudama, sitni špijun
vïš (Da viš ljepote božje: meka, bolan, stolica kao stramac…) – vidiš
vîš – oštra trava što raste u kamenijem raśelinama
vitezat(i) – dozivati u pomoć, zapomagati, najlasnije što se može
vitica – zlatna burma, tanki prsten
vitiljat(i) (Kad pre­sta sni­jeg da vi­ti­lja…) – sniježiti krupnim pahuljicama
vitlit(i) – (Ali ne vitle Konavljanke s kim će se povatati kao varoške ćapikure, no rade od ždraka do mraka. ) – osvrtati se, vrćeti se, zavirivati; pratiti tuđa posla
vižita – pośeta, ljekarski pregled
vižitat(i) – pregledati bolesnika, regrutovati
vižle – lovački pas
vižlov – mangupčić spreman za sprdanje
vilen – vilovit, imati nadljudske osobine slične onima koje imaju vile i zmajevi
vitezanje – zapomaganje, pozivanje u pomoć
vitliti – vrćeti se, osvrtati se, pratiti tuđa posla
vižlov – mangupčić, obješenjak
vječita kuća – grob
vlačeg – lanac krupnih debelih karika
Vlah – Srbin
vlas – vlast
vlasac – živac, korijen
vljera – vjera
vodac – voditelj
voda mu otišla na usta – misnulo mu se, uzbudio se od želje
vodci – vodiči
vodijer – futrola za beleđiju kojom se oštri kosa
vojni stan – vojni rok
volat – kameni svod
volovodnica – jurnjava bikova za kravom koja se vodi
volujska žila – kamdžija izrađena od volujskog penisa
völj, volja– list, papir
voma – veoma, mnogo, previše
voma uskosu (I taj mu glas otiđi voma uskosu) – neprijatna vijest kojoj se ne nadaš i koja izaziva ljutnju
vorit(i) – gladovati, preživljavati uz oskudnu hranu
vozdići se – uobraziti se
vozno zumbalo – kondukter
vr – vrh
vradža – gatara
vran – crn, mrk
vranica – kobila tamne boje; ženski polni organ
vranza – sifilis
vranzav (Bio je, kao što znaš kume, kupleraj u Trebinju, što se zvao Kod crvene lampe, ali ja nijesam išao tamo đe se vranzaju ljudi.) – sifilitičan, krastav
vražda (No ne­ka su­de pa­štrov­ske vra­žde i mr­gi­nje.) – svađa
varatiša (Ni platiša ni vratiša) – onaj koji vraća pozajmljeno
vrbopuc – rano proljeće
vrcnut(i) – skrenuti, naglo promijeniti pravac, iznevjeriti
vrčmanice –pleteni di opanka
vrgolit(i) – udvarati se, umiljavati se, ulagivati se, ljeporečiti, obigradati oko nekoga radi kakve lične koristi
vresat(i) – mučki udariti
vrezat(i) – udarati, tući šibom ili štapom
vrnda mu rog – sve mu ide od ruke, u svemu napreduje
vrndat(i) – rasti na zamjerke
vrni đavole repom – iznenadni zaokret
vrlja, vrljan – razroka osoba
vrljav – razrok, razrok
vrndat(i) – brzo i na zamjerke rasti
vrndžat(i) se – kovrdžati se
vrnut(i) – vratiti
vrsnik između noga – muški polni organ
vrsnik, vrsnica – iste godine rođeni, često se misli na genitalije i polne organe
vruće kruške iz pušaka – puščani plotun
vruće zrno za uvo – velika śekirancija; neprijatno podśećanje, kajanje
vruća guka – uvreda, muka; u Crnoj Gori se kaže i “vruć krompir” kao simbol prebacivanja lične odgovornosti na nekoga drugoga
vučac – zatrovana rana od vučjeg zuba
vučarljivo – vrijemme kada mogu nalećeti vuci
vúći – imati određenu nasljednu osobinu, nalikovati na koga pretka
vuk izio magarca – nikakva šteta, zaboravi na sve
vukovi bucaju – vuci rastržu ovce, naćerao se mnogo jači na slabijeg
vurda – životinjske iznutrice
vurdup – velika rupa na dolini ili livadi, provalija, ponor
vušćija – konjsko đubrivo

Z

z (U rat sam bio to­pal z dvi­je ban­de.) – s
zâ (Znao je to Čupor pa je odnio nakvu crkavicu, zâ nešto prodao, zâ uzeo nešto što je žena čuvala za šćersku prćiju.) – zar
zaarlaukat(i) – zagalamiti, zavikati
zaašavat(i) (Ali za ljuc­ki go­vor ni­je za­a­ša­va­la.) – reagovati, obazirati se, primjećivati, obraćati pažnju
zaaušavat(i) – slušati
zabačit(i) – preći u priči s jedne teme na drugu, napraviti digresiju
zabaluši(t) – zabalaviti od mnogo pričanja
zabanit(i) se – ustoličiti se, uživati u vlasti
zabatljalo (Ne­što mu jed­nu pred­nju no­gu ne­kad lo­mi­lo pa do­bro za­ba­tlja­la is­pod ko­lje­na.) – odebljalo povrijeđeno mjesto na tijelu
zabašurivat(i) – kriti
zabavit(i) o jadu – imati mnogo problema
zabečiti – zagledati se
zabit – starješina, pretpostavljeni, komandant, oficir
zablagodarit(i) – zahvaljivati se
zablešen – zanesen, zbunjen, preplašen
zabobrljat(i) – umiješati se u tuđ posao i izazvati podsmjeh i nipodaštavanje okoline; pričati bez veze
zaboljekat(i) (Dok utoliko zaboljeka odža s džamije.) – glasno se javiti
zabrljoštit(i) – ošamariti, udariti po licu
zabubat(i) se – mnogo pričati
zabulat(i) – zapečatiti, zalijepiti
zabuljit(i) (Nešto te dolje vuče a ne znaš u što si se zabuljio!) – zagledati se širom otvorenih očiju
zá­bun(Ali potlje aperacije na neđelju dana bio sam mnogo zábun.) – mršav, slab, nemoćan, bolestan, polusvjestan
zabušit(i) – duge se zadržati da bi izbjegao kakav posao
zacenut(i) se – zasmijati se do suza, izgubiti dah od plača
zaciliktat(i) (Još je kmet stio da zbori, ali ko jadan – zagraja i zacilikta s svake bande.) – smijeh, graja, dovikivanje
zacijepit(i) – odvojiti
zacmolit(i) (Pa mu se zacmolile trepaice jedna uz drugu.) – dobro sastaviti trepavice, zažmuriti
zaćanut(i) – zapahnuti jakim mirisom ili smradom
zaćelepirit(i) (On ti za­će­le­pi­ri vo­lo­ve is­pod jed­no­ga Švor­ca­na.) – oteti i pobjeći, zaplijeniti, prisvojiti, zgrabiti
začečeknut(i) – čvrsto se uhvatiti za nešo, zakačiti se, pritvrditi
začedit(i) – začeti, zatrudljeti
začečeknut(i) (Začečeknula me nogama i sile nema da se kutarišem.) – čvrsto se uhvatiti za nešo, zakačiti se
začepiti kunicu – napraviti kamenu stupicu za kunicu
zadlanit(i) – ošamariti
zaduva – astma
zagalancat(i) kotulu – povući suknju da se vidi zadnjica kao znak potcjenjivanja i uvrede
zagaraste masti – tamnoput
zagarit(i) – počeli da rastu brada i brkovi; zagarila mrka nausnica (brci)
zagavrilit(i) – dati nekome ime Gavrilo
zagelit(i) – zagrliti
zagnjirit(i) se – zagledati se pažljivo
zagondžija – ćovjek uvijek spreman za isprobavanje junaštva i na kavgu
zagrcat(i) (Zagrcao Vaso Savović pa ne da izdušiti.) – zapričati se
zagrentat(i) – zagaziti u dubok snijeg
zagrljapit(i) – zahvatiti
zagrmačit(i) – zgrabiti, gramzivo pružiti ruke za nečim
zagroktat(i) – rafalno zapucati
za­gri­st(i) (političku ja­bu­ku) – izazvati razdor (jabuka je otkad je svijeta predmet sporenja jer svak misli da je on lično zaslužuje),
zaintačit(i) – inistirati na svome stavu, zainatiti se
zaira – hrana
zaiskat(i) – zatražiti
zajad (Zna on, ma mi je za­jad što ne znam ja.) – teško, problematično
zajaglunit(i) – osvježiti se
zajaračit(i) – tvrdoglavo se držati svoga stava, zainatiti se
zajavorila koka – kokodakanjem traži gnijezdo da snese jaje
zajosat(i) – krenuti bez zastajanja; zatalasati, nagrnuti
zajužit(i) (Znao je da ovca ako se ispeče ljeti na suncu, zajuži s proljeća i spasa joj nema.) – razboljeti se; ovce zajuže kad ometiljaju
zakandžan – posvađan
zakanut(i) – pokapati
zakanjivat(i) – davati bolensiku kap po kap tečnosti
zaklat(i) – ujesti, ubosti; ujedi insekta ili gmizavca
zakoljedavit(i) – zakukati, panično zavikati
zakopištit(i) – zainatiti se, čak i na vlastitu štetu
zakovrnut(i) – uvrnuti, zasukati; teško se razboljeti
zakopitit(i) – učvrstiti svoj položaj
zakrcat(i) – krenuti vozom ili autobusom, ukrcati se u prevozno sredstvo
zalamat(i) (Oči­ni­ći su za­la­ma­li Lju­šti­će u što–u sva­što.) – nanositi štetu
zališit(i) – zaštititi, izuzeti, izdvojiti, zamijeniti koga na teškom poslu
zaloga – ugled
založit(i) – staviti zalogaj u usta
zaljuštit(i) – zagrcnuti se od kašlja
zamaći se – objesiti se
zamaknut(i) se – objesiti se, izvršiti samoubistvo vješanjem
zamanice – zaredom, uzastopice
zamašit – veliki, krupan
zamašljen (kupus) – dobro osmočen maslom, jelo oko koga se grabe
zamaštrakat(i) (oči) – prevariti, zamazati oči nekome kao mađioničarskim trikom, vješto obmanuti, dovoditi u zabludu
zametan – zaboravan
zametnut(i) – stavuii tovar na ramena
zametljiv –teško izgovorljiv
zamiritat(i9 – zaslužiti
zamlaćivat(i) – zatucati
zamljedit(i) – dogledati
zamljerit(i) (Dža­mi­ja se i s mo­ra i sa su­va mo­gla iz­da­lje po no­ći no pro­dan za­mlje­ri­ti.) – ugledati, primijetiti, donijeti o nečemu nepovoljan sud, zamjeriti kome
zamozolit(i) – zaćutati
zamrći, zamrknut(i) – ne doći kući na vrijeme, ostati van kuće za vrijeme noći; često domaća stoka zamrkne i ne dođe kući za dana, kad je očekuju
zamrknut(i) – dočekati noć napolju, van kuće, zakasniti
zamrljat(i) – uprljati
zamršaj – narodna sporenja svađe, sudanije
zamučat((i)) (Vo­di­te lu­pe­ža iz mo­je ku­će i ne­ću vi ni­šta na­pla­ti­ti što sam se za­mu­čao s va­ma.) – razgovarati
zamuka – težak rad
zamuzen – nerazuman
zânčica (Spa­se­ni­ja je osta­la na očev upret da po­di­že zan­či­cu kao i sva­ka po­gre­šni­ca.) – kopile, vanbračno dijete; omča
zanovet, zanovijet – listopadno drvo iz porodice lepirnjača (Cyticus); ne prelazi visinu makije
zanudit(i) – ponuditi
zanuđat(i) – nuditi
zanjirit(i) se – zagledati se
zapalaverit(i) – započeti kakav krupan posao, pregnuti
zapapričit(i) – pocrvenjeti kao paprika
za­pa­priti čor­bu – osvetiti se
zapeuznut(i) (Mogao je zapeuznuti i u domu i u toru zato što je bio s ruke begu…) – poboljšati se u imovini, steći bolji imetak
zapirit(i) – snažno baciti
zapišati ( s očima) – pridvorno se uplašiti
zaplamit(i) se – zacrvenjeti se
zapleće – zaštita
zapločak – plitki, otvoreni bazen vode, lokva
zapojit(i) (Niko ga ne sluša, ali ono zapojilo kao jareća guzica i sve ustaje pa jopet śeda.) ?
zaporanj (Ko ni­je imao ja­ke mo­žda­ne za­por­nje da us­preg­ne sa­mo­ga se­be.) – kočnica, samokontrola
zapornik (Bio je tu­tu­ši­ca i za­por­nik…) – odmalena ostao zakržljao, spor, lijen
zapoviđet(i) – narediti
zaprdivat(i) – zanovijetati
za pretek (Bi­lo je špi­ju­na u Ba­nja­ne on­da kao i da­nas za pre­te­ka.) – previše
zaprgnut(i), zaprć(i) (Za­pr­že u mli­je­ko te do­đe po­po­va se­stra i od­ne­se ma­lo­ga Da­ni­la da ga do­ji iz svo­jih pr­si.) – nemati milijeka za dojenje
zapreštavat(i) – zabranjivati
zaptit(i) – zagušiti, zadaviti, otežati disanje zbog prehlade ili astme
zapunula ga zmija – ujela ga zmija
zapustekat(i) – zagalamiti na vuka da se uplaši, viče se “a pus…”
zapustošala (zemlja) – zapuštena, ne obrađena
zarđavit(i) – razboljeti se
zarojit(i) – zabrzati u pričanju
zarok – opklada
zarožit(i) (Ali ako je sa­mo je­dan od kne­že­va za­ro­žio na jed­nu ban­du, ni­je ti taj vi­še śe­dao za ka­me­ni ta­vu­lin.) – tvrdoglavo zastupati jednu stranu
zarsnut(i) (Ako kne­že­vi zars­nu da ne­će srp­ski­jem ro­bljem za­la­ga­ti tur­ske če­lju­sti…) – obećati i tvrdoglavo se držati obećanja, ne popustiti ni za dlaku, zainatiti se
zasakat(i) (Za­sa­ka­la se u me­ku ze­mlju i ne odri­je­ši­la.) – zabiti se, zavući se
zaselica – zaseok
zaskog – sklonište
zasrnut(i) – insistirati, napasti bez razloga
zastiđe – osoba od koje se treba stiđeti
zasuk muški – žilav, mišićav, snažan muškarac
zasukanik – mršav, ispaćen čovjek
zasut(i) – usuti žito u mlinki koš
zašalapit(i) – ošamariti
zašeledat(i) – zateturati se, nesigurno hodati
zaškeljkat(i) – početi posao na tvdom terenu
zašklamitat(i) – (Ne šćah ja ni krenuti u Grčku no mi zašklamitao onaj najmađi zet: te ajde, te nemoj učinjeti kad ja idem da ne odeš…) – dosađivati s besmislenom pričom, insistirati
zašokačit(i) – jako zablatnjaviti
za­štuk­nu­t(i) (Ka­ko mi je za­štuk­nu­lo u kr­sti de­ve­sto če­te­res i še­ste go­di­ne ni­kad me po­tlje ni­je baš sa­svi­jem po­pu­šti­lo.) – bolest kičme, diskus hernija
zaśera – mješavina snijega i vode
zatajit(i) – sakriti
zatićit(i) – ponovo zasaditi
zatisnut(i) – zatvoriti, zaglaviti, utvrditi nešto klinom ili zalijepiti
zatomit(i) – prekinuti, prigušiti
zatop – kavurma, jelo od śeckane iznutrice zatopljeno lojem
zatrljat(i) – imati nemiran san, košmar
zatrtat(i) – zalutati, skrenuti s pravog puta, zabasati
zatrunit(i) – zaturiti se, nestati
zatucat(i) ( u kamen) – proklinjati
zaturiti trag – izgubiti se, kriti se
zaušak – udarac dlanom po vratu, šamar
zauškan – odśečenih vrhova
zaùzēt(i) se – pripremiti se
zavaljenik – ljenjivac, neradnik
zavarča – vradžbina, vračanje
zavinćat(i) se – objesiti se
zavitljalo u glavu – nametnulo se, uvrćelo
zavjetovat(i) se – zakleti se, podnijeti zakletvu
zavljetrit(i) – vijoriti na vjetru
zavojci – krivine, okuke na putu
zavoltat(i) – zatvoriti, dobiti zatvor zbog problema u odragima za varenje
zavošit(i) se – ubraditi se maramom da se samo oči vide
zavratat(i) – izgubiti ravnotežu
zavrndelecat(i) – baciti, zavitiljiti, zavrljačiti
zavrzan – čovjek nezgrapnih manira
zavrtljat(i) – baciti daleko iz ruke
zavrzivat(i) – zavezivati, zakačiti
zazebla guzica – uplašiti se
zazor – stid, sramota
zaždit(i) – zapaliti
zažet – hrabar, neustrašiv
zažimat(i) – zatvarati oči:
zažet(i) – zaspati
zaučat(i) (Željeznica zauča pored Ugrenovine.) – jako se oglasiti
zavaljenik – ljenština, džabaljebaroš
zavinćat(i) se (Ali neđe u rasvit, kad se Stoju prevario san, Sinđa ti se zavinđala. ) – objesiti se
zavitiljivat(i) (u glavu) – umišljati, zanositi se, gajiti nerealne nade
zavoštit(i) – zatvoriti, zakopčati
zavrndelecnut(i) – baciti daleko iz sve snage
zavrst(i) – uhvatiti volove u jaram, početi orati njivu
zavrtljat(i) – ljutito baciti
zavrzan – čovjek neizgrađenih manira
zaždit(i) – zapaliti, zatvoriti oči
zažet(i) – zaspati
zažet – hrabar, neustrašiv; uporan, nepopustljiv
zažeto (Vazda im je po jedno oko zažeto i naduto kao priganica.) – zatvoreno
zažimat(i) – zatvarati oči, zaspivati
zbandat(i) (Bog ga je smeo te mu nije otišlo po pravcu no zbandalo…) – promašiiti, skrenuti (s puta), otići u stranu
zbidžulat(i) (Nekad u mrtvu jesen kad je nakve jade zbidžulao i skunjatorio da mu vamilja ne skaplje do proljeća, glavicu luka i bokun ljeba u torbu, pa sentom glavom u Bosnu.) – pripremiti, sakupiti
zblanut – sluđen, preneražen
zblanjat(i) – uravnjati blanjom
zbljucnut(i) – ogaditi do povraćanja
zboj (Skrka­lo se u zboj oko Ser­da­ra.) – veća grupa ljudi spremna za borbu
zbojevi (ajvana) – buljuci
zborkat(i) – govoriti tiho s prekidima; govorkati, ogovarati, zuckati
zbubat(i) se (Zbu­baj se se­lo, pro­mu­ti ča­kljom kroz vo­du i na­đi top­ca.) – okupiti se radoznalo na brzinu
zbuljukat(i) – okupiti ovce u buljuk
zbuntat(i) – smučiti se, zgaditi se, dobiti nagon na povraćanje
zburlat(i) – sasuti
zdijevat(i) – sadijevati sijeno
zdimit(i) – otići bez zaustavljnja u jednom pravcu c određenim ciljem, pobjeći
zdipit(i) – ukrasti
zdogovor – dogovor
zdražit(i) se – pograbiti se oko nečega, napraviti gužvu, nasrnuti, žestoko napasti
zdrenut(i) – zrenuti
zdrljupat(i) – očerupati, zderati, zguliti, nasilno odnijeti
zdrozdit(i) se – masovno se okupiti
zdrpit(i) – zkupiti se, zgusnuti
zdućit(i) ( Čupor ti ništa ne zbori vamilji no obuj nove opanke pa zdući u Trebinje.) – sprešno otići bez zastajanja, brzo ići
zdumat(i) – smisliti
zdurljiv – svadljiv
zduvač – vještac
zgalancat(i) se – svući se do gole kože
zgivizditi se (Klokoč se zgivizdi pa more durati koliko da je bakren.) – otvrdnuti
zgrcnut(i) – povratiti, pobljuvati, zgaditi
zgranut – lud, nenormalan
zgrežbat(i) se – naborati se, imati bore na licu, smežurati se
zgrežban – naboran
zgnjušit(i) se – umorno prileći, sakriti se u malom prostoru
zgrane, zgranilo – ludilo
zgrstit(i) (Ma prosto mi se zgrstilo i od jada mi udarila bistra voda na usta kad sam vidio…) – zgaditi se do povraćanja
zgudalit(i) – saviti se od teškog rada kao gudalo
zgulit(i) – opljačkati
zgvožđen – tvrd kao gvožđe
zec (u gori) (Tako mi baksuzno čeljade nije kućni prag premicalo. Baksuznija si no zec.) – simbol baksuzluka, nesretnog života
zečina – zečja koža
zečja vuna – veliki strah
zëka – kobila zekaste dlake
zelenaš – pristalica zelenaša, kralja Nikole u egzilu i drugih crnogorskih rodoljuba na Podgoričkoj skupštini 1918. godine; nazvani su zelenaši po zelenom plakatu na kojem su bila imena onih kji su bili za sporazumno i ravnopravno ujedinjenje Crne Gore i Srbije; njihovi ideološki protivnici, koji su izglasali tzv. bezuslovno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom, nazvani su bjelašima
zeman – vrijeme
zemanile – nekad davno
Zemlja mu kosti isturala! – veoma teška narodna kletva: nemao mira ni u grobu
zenđili (Drobnjak) – bogati
zepst(i) – strahovati
zera, zeru – veoma malo, trunčica, sićušni djelić nečega
zeričak – veoma malo
zerzevat(i) – životne namirnice za prodaju, ugavnom se misli na povrće
zevzek – naivna osoba, ograničena, ćaknuta
zgibenije – pogibija
zgnjušit(i) se – umorno prileći
zijan – šteta, gubitak, kvar
zijanćer – štetočina
zijenut(i) – umrijeti, crći
zijeva guzica – nekontrolisana potreba da se nešto dočepa, ugrabi
zijenut(i) – ispustiti dušu, izdahnuti, umrijeti
zindan – tamnica, hladna vlažna prostorija
zinula guzica – lakomcu, naviknutom na džabaluk
zipa – kamen koji se jedva može rukom podići
zivt – zift, duvanska smola veoma crne boje, katran
zlatka – ženski polni organ
zlice i krvavci – borbeni i na plijen spremni ratnici
zlica – zlikovac
zlić (Sa­vić je smi­cao zlić kad se is­ko­vri­je­ži če­lja­de­tu na prs.) – prišt, rana, povreda
zlikat(i) (Zli­ka­la si­ro­ta ona­ko kri­vo­vra­ta ne­ko­li­ka da­na, pa naj­po­tlje oti­šla dok­to­ru…) – pobolijevati
zli put – odlučiti se na nezvjestan korak, krenuti u nepoznato, tražiti spas
Zlo ju­na­ku u bra­stvu ne­ja­ku! – ni dobar junak ne može izvaditi bratsvo ako mu je ono tankolozovićko i malobrojno; junaštvo je odlika pojedinca i njegove odvažnosti, koje lako može okrnjiti njegovo slabo bratstvo i zbog toga stalno mora biti na oprezu
zloživotan – slabe snage
znale ga rane ( u oči) – kletva: desilo mu se zlo
znalo ga ćorilo – kletva: Oslijepio!
znaven – bistar, pametan, promućuran
zoćen – zamašit
zor – sila, snaga, vještina, ponos, žestina; muka, tegoba
zorli (momak) – otmen, viđen, lijep, zgodan
zorlija – ponosit čovjek, za nekog – uobražen, nadmen
zrno mu za uvo – ośeća da ga to peče, progoni, nemirne savjesti
zubun – ženska gornja haljina s kratkim rukavima ili bez rukava, dio crnogorske narodne nošnje
zuckat(i) – pronositi prve neprovjerene vijesti o nečmu
zuka – zujanje, buka
zuknut(i) (Kad ne­što zuk­ne, to na­rod po­tlje ki­ti i na­do­da­va po svo­joj vo­lji.) – pročuti se
zukva – divlja jabuka
zumba – alatka za bušenje kože, probojac
zumbat(i) – bušiti, probijati
zvanica – gost koji se poziva na slavu ili svadbu
zvecat(i) – izvrgavati ruglu, ogovarati, tračati, otvarati afere
zvêk – rđav znak, glas koji se čuje nadaleko, pikantna tema za ogovaranje, afera
zvono kuca u jednu bandu – crkveno zvono oglašava nečiju smrt
z(v)rcalo – ogledalo

Ž

ž (Ä je sva­nu­lo šće­ra­li su go­ve­da ž dža­de i okre­nu­li ih put jed­ne ve­li­ke ce­ro­ve šu­me.) – s
žabar, žabojed – Italijan, navodno zbog toga što Italijani jedu žabe
žalbeni dan – dan sahrane
žalbenik – onaj koji ide na sahranu
žaovica (Šćepan je breknuo Crnogorcima da se nevljesti i njezinoj jenđi ne smije nikakva žaovica nanijeti…) – uvreda, povod za ljutnju
žban – nisko drveno bure za držanje pijaće vode
zburljat(i) (Ujutru zburljaju s drugijem krdima…) – pomiješati
žbir – špijun
zderka (Ama bijaše joj ždreka kao u vapora.) – jak, prodoran glas, grlo
ždit(i) (Ilinku nijesu bile priče no žar ognjeni koji je ždije i sagorijeva.) – uspaljivati, nemati mira zbog śekirancije
ždroknut(i) – popiti naiskap
ždulo – uzan prolaz između brda, klanac, tijesnac
želuda – žir
ženska banica – uzorna, sojli, kakakterna gospođa
ženjenik – momak stasao za ženidbu
ženkuljica – muškarac ženskih osobina
žês(t) – strast, želja, žestina
ževkanje – kevtanje, paśe lajanje, kad se misli na čeljade onda se misli na ogovaranje, psovanje, klevetanje
žežena svila – svila koja se presijava
žgarica – jezgra
žgarnut(i) (Pro­čuo se naj­vi­še što je žgar­nuo ko­mu­ni­ste đe ih naj­vi­se svr­bi.) – uvrijediti, taći u bolno mjesto, provocirati
žgurla, žgurlin – udubljenje u stancu kamenu, pećinica, špilja
židak, žinćel (Bo­lje će te Bo­gu pre­po­ru­či­ti je­dan do­bar ka­lu­đer no sed­mo­ri­ca žit­ki­je po­po­va.) – misli se uglavnom na slab karakter čovjeka, nepouzdana osoba, jadnog izgleda
žijoka – dugačka pritka za pošivanje, pričvrščivanje ražanih snopova na krovu kuće ili štale
žilonja – snažan muškarat
žirit(i) – toviti, gojiti
žitak u čoestvo – slaba karaktera, prevrtljiv, pogan
žitit(i) – jesti žitnu hranu
žitkać – žitko blato
žitnjača – rakija od žita
žito – opšti naziv za sve žitarice koje čovjek uzgaja i koristi za ishranu
živa munja živometna – vrijedno, vatreno čeljade
živina –opšti naziv za gamad, napast, vaši; domaća perad; opšta nehigijena
živ duv (Eto iznijeli smo živ duv, a sto puta smo zakoevitezali.) – spasiti goli život
živo – domaća stoka, mâl
živomrtvice – vrijedno, marljivo, preduzimljivo, brzo koliko se može
žiža – žiška, ugarak sa ognjišta za pripaljivanje cigarete ili lule
živa voda – vrelo, izvor, sopot
žljezdina – žlijezda
žmika (kiša) – kvasi, natapa
žmira – čvarak
žrvnjevi (ženski) – nešto gojazniji i uzdignutiji guzovi od prośečne ženske zadnjice
žućenica – biljka za ishranu
žuđel – neuredan, higijenski zapušten muškarac
žura – zakržljalog rasta, neugledna osoba
žurav – mršav
žvakalica – unižavajući porez koji je raja plaćala turskom napasniku koji troši svoje zube jedući rajin hljeb
žvrknulo mu oko – dopalo mu se, nameračio na nešto, naročito se zainteresovao, kaže se i zapelo mu oko

Rječnik uz Cnogorsku hroniku

RJEČ­NIK

U ovo­me Rječ­ni­ku ob­ja­šnje­no je sa­mo ono zna­če­nje ri­je­či ko­je se is­ka­zu­je u kon­kret­noj knji­žev­noj slu­žbi. Ne­kih pu­ta to je uči­nje­no ovla­šno i ogo­lje­no za­to što je knji­žev­na uslu­žnost ri­je­či osta­la u lo­kal­nom si­žeu, u re­če­ni­ci, pa i u sin­tag­mi iz ko­je je iz­u­ze­ta. Sto­ga se pre­po­ru­ču­je či­ta­o­cu da se ne slu­ži ovim Rječ­ni­kom osim kad se ne mo­že ni­ka­ko do­mi­sli­ti ni uslov­nog zna­če­nja iz­ra­za ko­ji mu se u či­ta­lač­kom to­ku is­pri­je­čio! Po­što su u Rječ­nik une­se­ni i raz­li­či­ti idi­o­mat­ski spre­go­vi či­je je go­vor­no­u­po­treb­no zna­če­nje spe­ci­fi­ko­va­no sa­mo u je­zič­kom mi­ljeu iz ko­ga po­ti­če pi­sac, bi­lo bi do­bro da či­ta­lac pro­ša­ra svo­jim oči­ma ovaj Rječ­nik pri­je no poč­ne da či­ta ro­man Cr­no­gor­ska hro­ni­ka. Da­ka­ko, pi­sac ovo­ga ro­ma­na je naj­za­do­volj­ni­ji onim či­ta­o­cem ko­ji ne­ma po­tre­be da se u to­ku či­ta­nja osvr­će na Rječ­nik. Ako či­ta­lac ne ra­zu­mi­je šta do­slov­no zna­či ne­ka ri­ječ u tek­stu ko­ji je pred njim, tre­ba da či­ta da­lje, ne vo­de­ći bri­gu o do­slov­no­sti zna­če­nja. I, ako u knji­žev­nom tek­stu go­vor­ni lo­ka­li­zam ne po­re­me­ti svo­je sva­ko­dnev­no, ne­knji­žev­no zna­če­nje, ne­ka pi­sac raz­mi­sli je li imao pra­vo da se po­slu­ži tom ri­ječ­ju!

Ä – čim, od­mah

aba – vr­sta tka­ni­ne, gru­bo suk­no

aba­ti­ti – uhva­ti­ti, za­te­ći

aber – glas, po­ru­ka

ac­nu­ti – osje­ti­ti

adum – uško­plje­nik

aj­luk – pla­ta, na­dok­na­da

aka­sti­le – na­mjer­no, na­va­li­ce

Alac­ka – Aljac­ka

ala­ji – voj­ni re­do­vi, ko­lo­ne voj­ske

ala­ver­ti­ti se – pri­sje­ti­ti se, na­knad­na pa­met

ala­vi­ja – sre­ća

al­čak – do­mi­šljan, pa­me­tan man­gup

alus – ve­li­ki na­rod­ni skup po­vo­dom ka­kvog pra­zni­ka

am­ba­ri­ti – sa­op­šti­ti s pri­zna­njem

ame­ti­ce – sa­svim, bez ostat­ka

ana­le­tan – bak­su­zan, pro­klet

an­gir – sna­žno, ne­smaj­no če­lja­de

apa – ka­rak­te­ri­sti­čan mi­ris

apaz – vruć ša­mar

api­ca – iza­zov­na na­je­dri­la dje­voj­ka ili mla­da že­na

ap­nu­ti – do­ko­pa­ti, ote­ti, ukra­sti

âr – ljut­nja, uvre­da

ar – pro­sto­ri­ja u ko­joj pa­še i be­go­vi pri­ma­ju go­ste

aran­za­da – ne­u­mje­sno ismi­ja­va­nje

arar – vre­ća od ko­zje dla­ke, ko­stre­ti

aren­da – iz­najm­lji­va­nje

asi­ja – oso­ba uobra­že­na zbog svo­je sna­ge

asku­žđel – pre­da­le­ki pre­dak

ašči­ja – ku­var

ava­ri­sa­ti – po­tre­fi­ti, ot­po­če­ti

aviz – pa­met, spo­sob­nost do­mi­šlja­nja

azgin – jak, ve­o­ma ži­vo­tan

Ba­bi­ti se – po­ra­đa­ti se
ba­ča­ti mr­tvu đe­cu – ra­đa­ti mr­tvu dje­cu
ba­de­ri­ti – pri­stra­sno kri­ti­ko­va­ti, za­mje­ri­ti
ba­glji­vost – bo­lest konj­skih ko­pi­ta
ba­ju­ri­na – zmi­ja
bak­si­ret – ne­zgo­da
ba­li­ja – po­gr­dan atri­but za bo­san­ske mu­sli­ma­ne
ba­lje­mez – za­ma­šit, ve­lik
ban­da – stra­na
ba­nu­ti – iz­ne­na­da se po­ja­vi­ti
bar­da­sto – po­la cr­no, a po­la bi­je­lo

ba­re­če – ne­u­gled­no, ni­ska ra­sta i ne­smaj­no gra­đe­no če­lja­de

bar­li­je­ka­ti – ble­ja­ti, be­smi­sle­no vi­ka­ti

ba­stan – na­gla­še­no pred­u­ze­tan i od­lu­čan

ba­ši­bo­zluk – sit­než, po­moć­na pje­ša­dij­ska je­di­ni­ca u tur­skoj voj­sci

ba­ška – raz­li­či­to, druk­či­je

ba­ta­li­ti – raz­va­li­ti, od­u­sta­ti

ba­tli – sreć­no

ba­tu­ri­ca od če­pli­je­za – ne­do­zre­li plod ča­plja­na, jed­no­go­di­šnje du­go­li­sne bilj­ke

ba­vr­ljan – jed­na­ko ne­u­gle­dan iz­gle­dom i pa­me­ću mla­đi čo­vjek

bazd – smrad

be­čak – gest ko­jim se ne­ko pot­cje­nju­je

be­laj – đa­vo, ne­sre­ćan slu­čaj

be­len­zu­ka – žen­ska na­ru­kvi­ca

ben­du­nja­ti – za­po­sta­vi­ti, pot­cje­nji­va­ti

ben­gi­ra­ti – uobra­že­no ja­ha­ti

be­ri­ćet – na­pre­dak u imo­vi­ni

be­ri­kat – gr­lo

be­sle­mać – prost i neo­bra­zo­van čo­vjek

be­ši­ka – ko­li­jev­ka

be­škot – bi­je­li hljeb

bet­no – od­vrat­no

bez – de­blja pa­muč­na tka­ni­na

bez­be­li – za­i­sta, ta­ko i ni­ka­ko druk­či­je

bez­jak – pra­znov, si­ro­ma­šan i ne­ra­dan čo­vjek

bi­njek­taš – ka­men s ko­ga se uz­ja­hu­je konj

bi­njiš – sve­ča­ni ogr­tač tur­skih ve­li­ko­do­stoj­ni­ka

bi­tu­ran – vr­sta cvi­je­ća

bi­šća­ni­ja – na­pla­ta ko­ju su tur­ske vla­sti uzi­ma­le u Drob­nja­ku za uvi­đaj ne­či­je smr­ti

bla­gaj­šti­na – orao str­vi­njar, sup

bla­nu­ti se – po­lu­dje­ti, pre­stra­ši­ti se

bla­zni­ti – pri­pi­to­mi­ti, ma­zi­ti

bli­zu­rak – bli­zu

blje­da i po­blje­da – oso­bi­to na­gla­še­na po­bje­da

blje­la­ča – zim­ski ka­put od bi­je­log gu­sto tka­nog suk­na

blje­ša­nje jar­ca – vr­sta se­o­skog tak­mi­čar­skog spor­ta; tak­mi­čar se uhva­ti no­ga­ma za gra­nu dr­ve­ta okre­nut gla­vom i ru­ka­ma na­do­lje, i ko u ta­kvom po­lo­ža­ju du­že iz­dr­ži – po­bi­je­dio je

br­ca – pla­nin­ska ov­ca oštre vu­ne

br­do­no­ži­ce – str­mo­gla­vo

bre­no­va­ti ko­su – od pra­ve uči­ni­ti ko­vr­dža­vu ko­su

bri­žda­ti – spo­ro te­ći

br­klja – dr­ve­na pa­li­ca za mi­je­ša­nje pa­len­te dok se ku­va

br­ljav – pr­ljav

br­ljo­ška – ša­mar­čić

bron­za – zvo­no za krup­nu sto­ku

bron­zin – emaj­li­ra­ni lo­nac s po­vra­zom i po­klop­cem

br­sti­na – od­sje­če­na i obr­šće­na gra­na dr­ve­ta

bu­la – mu­sli­man­ska že­na

bum­ba­to – mr­tvo

bun­ta­nje – muč­ni­na is­pred po­vra­ća­nja

bu­run­ti­ja – pi­smo

bu­stić – žen­ski grud­njak

bu­ši­ti – iz­ne­na­da ući, neo­če­ki­va­no se po­ja­vi­ti

Cam­pat – vr­lo star

ce­ka – sit­než, ne­soj

ci­ga­ni­ti – ne­sta­šno se po­na­ša­ti

ci­guz – mr­šav i sit­no­guz čo­vjek

ci­je­li sir – pu­no­ma­sni sir

ci­je­po­nja – vi­sok i ne­sma­jan čo­vjek

ci­kva­nje – igra pr­sti­ma na zbra­ja­nje

ckvr­nja – šte­to­či­na

cr­kle­tii – sje­ki­ra­ti se

cu­lja­ti – vr­ši­ti erot­ske kret­nje pri ob­lju­bi

Čam­pa­ra – dio konj­ske uzde

ča­pla­i­sa­ti – na­va­li­ti

čast – dio

ča­tr­nja – ci­sti­jer­na za ki­šni­cu

če­če­ra­va ko­sa – ko­vr­dža­va ko­sa

če­grs – sva­đa, ne­zgo­da

čèlo – po­lo­vi­na da­na

če­prlj u nos – uvre­da

če­ra – bo­ja li­ca

če­rek – dio

če­san – bi­je­li luk

če­sni­ca – bo­žić­na po­ga­ča

čim­be­rus – dav­no

čip – škrt

či­ple – sa­svim go­lo ili bo­so

čiv­te­li­ja – gu­bit­nik

čkôlj – tvr­đa, de­talj kr­ša i ši­blja

čo­va – čo­ha, vr­sta tka­ni­ne

ču­če­ći se pi­ša – mu­sli­man

ču­tu­ra – lo­ba­nja

Ća­pi­ku­ra – že­na la­kog mo­ra­la

ća­pi­ti – do­ko­pa­ti

ćar­no – pro­vje­tre­no i či­sto

ća­tib-efen­di­ja – pi­sar

će­bu pro vra­ta – oti­ći pra­znih ru­ku

će­mer – žen­ski ukra­sni po­jas, dio cr­no­gor­ske na­rod­ne no­šnje

će­nar – svi­la

će­ra­li­ca – zmi­ja

ćéta – bi­je­li bi­ljeg na konj­skom če­lu

ćev­šiš – sta­ri­ji kru­pan čo­vjek

ći­ćer – pot­pu­no, sve

ći­ka­ra – por­cu­lan­ska šo­lja

ćin­te­rac – sit­ni po­klon

ći­tap – knji­ga

ću­ćo­ri­ti – po­lu­gla­sno i na­sit­no go­vo­ri­ti

ću­ku ti­ca – do­bi­tak bez za­mu­ke, la­ka za­ra­da

ćul – bez iče­ga, si­ro­ma­šan

ću­li­ti se – di­za­ti uši; konj se ću­li kad je ljut

ćur­di­ja – dio mu­ške no­šnje u Tu­ra­ka

ću­stek – pe­nis

Dal ta­ba­ne – po­bje­ći

da­mar – hi­tri­na

da­vi­ja – žal­ba

de­mir­lu­ci – gvo­zde­ni osi­gu­ra­či na pro­zo­ru

de­mi­ža­na – ve­li­ka sta­kle­na bo­ca za­šti­će­na ple­te­rom od sla­me ili pru­ća

de­ra­či­ti se – gla­sno pla­ka­ti

de­ro­nja – ne­sma­jan i li­jen čo­vjek

de­spet – ljut­nja, uvre­da

de­stre­ga­ti – upro­pa­sti­ti

de­žmek – vi­si­na mu ni­je pre­ma ši­ri­ne i sna­ge

di­ja­ni­ja – stvar

di­ja­ti – di­sa­ti

di­jo­ma­nat – dra­gi ka­men

dim u dim – isto­ga tre­na

di­vi­na – zvjer­ka

di­vit – har­ti­ja

di­vlje me­so – be­nig­na iz­ra­sli­na

di­zdar – ču­var tur­ske tvr­đa­ve

do­ji­ti ćo­šak – ne pri­mje­ći­va­ti ono što se da pri­mi­je­ti­ti

do­mun­đa­va­ti se – do­go­va­ra­ti se ugo­vo­re­nim zna­ci­ma

do­žud­nik – do­če­kan u že­lji

dre­to – pra­vo, di­rekt­no

dre­žda­ti – upor­no če­ka­ti s ma­lo na­de da se do­če­ka

dr­gol – sva­đa

dri­lo – gvo­zde­na alat­ka za ob­ra­du ka­me­na

dr­lja­si­ti – sa stra­hom sko­či­ti, po­bje­ći ne­zdre­li­ce

drob­no – sit­no

dr­ška­ti – na­go­va­ra­ti

dr­ža­ti za per­čin – ima­ti u vla­sti

du­bo­vi­na – pče­li­nja ko­šni­ca od šu­pljeg hra­sto­vog sta­bla

du­la­nu­ti – pre­stra­še­no otr­ča­ti

du­ma­ti – mi­sli­ti

du­min­da­ća – vla­ga ko­ja do­la­zi iz kuć­nih te­me­lja

dun­đer – sto­lar

du­pli­ja – du­kat

dur­bin – dvo­gled

Dža­da – ma­ka­dam­ski put

džam­bas – čo­vjek ko­ji tram­pi ko­nje

džan­gr­lin – si­tan no­vac

dža­nja – vr­sta šlji­ve

dža­vran­di­sa­ti se – pri­pre­mi­ti se

dže­ba­na – mu­ni­ci­ja

dže­he­net – raj

dže­lep – kr­do go­ve­da

dže­ma­dan – cr­no­gor­ski čo­ha­ni pr­sluk, dio mu­ške no­šnje

dže­za – me­tal­no lon­če

dži­dža – dran­gu­li­ja, bi­žu­te­ri­ja

džor­na­da – is­hra­na

džo­se – ne­pro­la­zne sti­je­ne

džu­džan – vr­sta ku­ne

džu­lu­sa – sva­đa, ne­red

Đa­u­ri – ne­vjer­ni­ci

đa­vo­li se že­ne – de­ša­va se ve­li­ki ne­red

đe­i­si­ja – odje­ća

đe­ve­ni­ca me­đu no­ge – pe­nis

đi­lak­nu­ti – di­ći ne­ko­ga s nje­go­va mje­sta, po­tje­ra­ti

đi­sa­ti – krup­no ko­ra­ča­ti

đov­da – za­pa­že­na sna­ga grud­nog ko­ša

đu­gu­maš tur­ski – tur­ski ra­je­tin

đu­tu­rum – do­tra­ja­li sta­rac

đu­ve­gli­ja – mla­do­že­nja, muž

Ećim – vi­dar, lje­kar

eći­mi i he­ći­mi – zna­čaj­ni i još zna­čaj­ni­ji vi­da­ri

eglen – raz­go­vor s ras­po­lo­že­njem

eveć – od­vi­še

ev­ki­nja – stran­ki­nja

Fil­di­ša – slo­no­va kost

fis – soj

for­ca – hit­nja, pre­ša

for­ti­ca – utvr­đe­nje

for­tu­ne – ja­če ki­še s vje­trom

fu­re­što – svje­že

fu­šti­ti se – na­glo usko­či­ti u kre­vet

Ga­gri­ca – mo­ljac

ga­li­jot – man­gup

gam­ba­ti – ne­smaj­no ho­da­ti

ga­men­luk – po­lap­nost

ga­ve­lja­ti – je­dva ko­ra­ča­ti

gaz – pe­tro­lej

ga­zi­ja – vje­ru­je u svo­ju si­lu

ge­relj – oro­nu­li sta­rac

ge­te – dio mu­ške no­šnje ko­ji hva­ta mu­škar­cu od člja­na­ka do ko­lje­na

gi­da – elan

gin­ga­ti se – lju­lja­ti se

gnjoj – staj­sko đu­bri­vo

goj­ne vo­le i fa­la­ke gro­zne – tur­ske spra­ve za mu­če­nje

gor­nja ro­ba – odi­je­lo

gor­nje ri­je­či – za­o­bi­la­že­nje isti­ne u raz­go­vo­ru

gov­no pa­sje – ni­šta

gra­ni­ca – ukr­šte­ni sno­po­vi ži­ta

gri­ja­ti ta­ba­ne – ići na ka­kav spre­šan put

gri­zi­na – pro­gu­ta­na hra­na

gr­mo­ljak – gu­či­ca, oma­nji krom­pir

gro­ti­nja – ne­pro­hod­ni ka­me­ni­ti i kr­še­vi­ti te­ren

gr­sti – pre­gršt

gru­še­vi­na – ov­čje je­se­nje mli­je­ko

gu­ra­bi­ja – tur­ski slat­ki ko­lač

gu­sti­jer­na – ci­sti­jer­na za vo­du

gu­tu­nar – konj­ska bo­lest

Ibri­šim – fi­ni ko­nac

ičo­glav – vi­sok, a vje­trast čo­vjek

ik­san – oso­ba

ila – za­vist

in­dat – po­moć

in­dži­je­li – sta­re tur­ske knji­ge

ise – dio

iš­ćil – na­mi­šlja­nje, iz­vo­lje­va­nje

ito­šti­na – ner­vo­zno, br­zo­ple­to od­lu­či­va­nje

iz­la­zi na ši­ljak – bi­va sve go­ri

iz­ni­šta­ti u ži­vot – osla­bi­ti, omr­ša­vi­ti

iždrv­nja­ti – is­pri­ča­ti bez pre­ki­da­nja

Ja­ba­nac – stra­nac

ja­jo­ši – Cr­no­gor­ci, upa­da­či u tur­sku Her­ce­go­vi­nu ra­di pli­je­na

ja­ke­tun – mu­ški sa­ko

ja­krep – škor­pion

ja­lo­vu kra­vu po­mu­sti – vje­šti­nom ura­di­ti i ne­mo­gu­će

ja­nji­lo – ov­čja šta­la

ja­prak – ru­ko­vet du­va­na

ja­ra­ka­ti ko­ze – ču­va­ti ko­ze i va­bi­ti ih

ja­ra­maz – od­met­nik, iz­gred­nik

jar­ca­ti – sik­ta­vo se sva­đa­ti

ja­sla­ča – že­na obi­la­tih gu­zo­va

ja­tor­no – osna­že­no i svje­že

ja­zi­ja – slo­va, ru­ko­pis

je­bem mu oca – tvr­dim ti da je ta­ko

je­de­ci – to­va­ri

jed­na vo­da – jed­no­stra­ni krov

je­džek – je­lo

je­ger – mla­dost i sna­ga mo­mač­ka ili dje­vo­jač­ka

je­ji­na – vr­sta bu­lji­ne, so­ve

je­mi­na­ti se – za­kli­nja­ti se

jen­đi­bu­la – dje­ve­ru­ša

je­ri­ba­sma – vr­sta kru­ške

je­ve­ri­ca – vje­ve­ri­ca

jev­ti­ka – tu­ber­ku­lo­za

jok – ne

jo­mu­ža – ne­ku­va­no mli­je­ko

jor­da­mli – sta­me­no i zor­no

ju­zba­ša – tur­ski či­nov­nik

Ka­ban – suk­ne­ni mu­ški zim­ski ka­put

ka­ba­sto – krup­no

ka­bu­li­ti – pri­zna­ti

ka­ča­malj – pe­nis

kač­kin – ve­se­ljak, obje­še­njak

kad mu se nap­ne – kad mu se proh­ti­je

ka­lac – mla­da tra­va

ka­lo­per – nar­cis

ka­ma­ra – so­ba

kam­brik – tan­ko pa­muč­no plat­no

ka­me­ni­ca – škra­pa u ka­me­nu gdje se na­hva­ta ki­šni­ca

kào – iz­o­štre­nost no­ža

ka­pac – spo­so­ban

ka­pi­dži­ba­ša – čin car­skog do­sto­jan­stve­ni­ka u Tur­skoj

ka­pu­ni­ti – bi­ti iz­nad nje­ga

ka­pu­ri­ca – gla­va

Ka­ra­dag – Gr­na Go­ra, Cr­no­go­rac

ka­ra­u­lu ču­va­ti – dr­ža­ti ne­ko­ga u svo­joj vla­sti

ka­ri­tat – mi­lo­sr­đe

ka­stig – ne­u­o­bi­ča­je­ni do­ga­đaj

ka­šalj is­pod re­pa – konj­ska hi­tri­na

ka­ta­va­si­ja – ne­što u du­žem po­ret­ku

ka­til – smrt­ni

kaul – tvrd­nja

kem­pa – stu­pi­ca, mi­šo­lov­ka

kli­je­nit – od­u­ze­tih no­gu

kli­pi­ti se – hi­tro uz­ja­ha­ti ko­nja

kluf­ko – klu­be

kme­to­va­ti – da­va­ti po­sled­nju ri­ječ, pre­su­di­ti

ko­lje­da­vi­ti se – sva­đa­ti se bez zna­ka po­mi­re­nja

ko­me opan­ci ko­me oboj­ci – ta­ko će bi­ti pa ko šta do­bi­je

ko­mo­stre – gvo­zde­ni la­nac iz­nad og­nji­šta

ko­na­ta – me­tal­na ča­ša

kon­štu­lja – du­ga cr­na zmi­ja neo­trov­ni­ca

kon­ta­ti – ra­ču­na­ti, mi­sli­ti

kon­tre­sa­ti – ana­li­zi­ra­ti ne­što s ogo­va­ra­njem

konj pr­di – ne­što sa­svim ne­va­žno i ne­pri­mje­će­no

ko­po­r­nu­ti se – po­na­či­ni­ti se, smo­ći sna­ge

ko­šće­la – vr­sta li­sto­pad­nog dr­ve­ta

ko­tar – mje­sto gdje se spla­šću­je si­je­no u sto­go­ve

ko­tu­la – suk­nja

krat – oso­bi­na do­bro­ga ha­ta

kr­sta­ta go­ra – če­ti­na­ri

kr­va­ve ga­će – bje­ža­nje iz bo­ja

kr­zno­vi­ta ča­pra – ko­ža od di­vlja­či ko­ja se mo­že ko­ri­sti­ti u odjev­ne svr­he

ku­dret – mo­guć­nost, sprem­nost

ku­i­sa­ti – po­zi­va­ti s dža­mi­je vjer­ni­ke na mo­li­tvu

ku­ko­tres – kod pre­ži­va­ra ži­la iz­me­đu be­dre­ne ko­sti i gnja­ta

kum­ba­si­ti – sko­či­ti uvis od stra­ha

ku­relj – pe­nis

ku­ru­lov – pre­da­le­ki pre­dak

kur­vin sin – sna­la­žlji­vac

ku­šin – ja­stuk

kva­sne mu ga­će – ne­soj­ski se upla­šio

La­br­nja – nju­ška

lad­nu vo­du va­ri­ti – ži­vje­ti si­ro­tinj­ski

la­ja­ti s ko­ca – pso­va­ti Tur­ke s ko­ca pri­je no se iz­dah­ne

la­kom­stvo – tvr­dič­luk

lan­da­ra­ti – kla­ti­ti se, mla­ti­ti

la­pis – olov­ka

la­stra – lim

la­ta – kan­ta

la­zi­na – ne­što po­sje­če­no i po­o­bara­no

le­ga­ti – či­ta­ti

le­li­je – oko­mi­te sti­je­ne

len­cun – čar­šav

li­ja­vi­ca – ve­li­ka ki­ša

li­ma na an­džar – uda­ri­le dvi­je ne­po­kor­ne oso­be jed­na na dru­gu

lip­ta­ti – ubr­za­no di­sa­ti

li­snik – sa­dje­ve­na osu­še­na hra­sto­va ili ja­se­no­va go­ra za stoč­nu hra­nu

lo­ći­ka – sa­la­ta

loj is­pod ov­nuj­ski­jeh oči­ju – ob­lik na­me­ta ko­ji su na ra­ju uda­ra­li tur­ski na­pa­sni­ci; tre­ba­lo je kla­ti ov­no­ve dok se Tur­čin ne na­je­de lo­ja is­pod oči­ju pe­če­nih ov­nuj­skih gla­va

lo­ti­nja – za­dah za­pu­šte­no­sti

lu­bi­na – ljud­sko ili ži­vo­tinj­sko ti­je­lo bez udo­va

lûg – pe­peo

lûke – pi­to­me za­rav­ni u pla­nin­skom am­bi­jen­tu

lum­bar­da – vr­sta to­pa

Lje­ljen – je­len

ljo­ke – uz­vik ko­jim se go­ni te­le

Ma­ca – vr­sta gvo­zde­nog ma­lja

ma­ća – ne­či­sto­ća, bo­lest

ma­dža­ri­ja – du­kat

mâl – sto­ka

ma­nit – lud

mârca – se­kret ko­ji is­ti­če iz za­ra­že­ne ra­ne

mar­ca­ti – is­ti­ca­ti, za­ra­že­na ra­na mar­ca

ma­ri­fe­tluk – smi­ca­li­ca

màrva – stvar

ma­slom gu­zi­cu ma­za­ti – raz­me­ta­ti se bo­gat­stvom

ma­trak – ni­šta

ma­ve­no – te­get bo­je

ma­zba­ta – pi­smo, pi­sa­ni do­ku­ment

màzgala – uza­ni otvor na zi­du

ma­zlun – čo­vjek lu­ka­vo na­mje­šte­nih ma­ni­ra

me­de­ni­ca – zvon­ce za sto­ku

me­ćan – sta­ni­šte

me­la­ić – tur­ski an­đel

me­ra­ja – le­di­na

mer­ti­ni­ca – ku­ku­ru­zov hljeb

mer­zer – da­le­ko­met­ni top

me­te­riz – utvr­da, ša­nac

met­nu­ti pod kapu – ubi­ti ne­ko­ga

me­zu­la­na – po­štan­ska sta­ni­ca

mi­ri­ta – za­slu­ga za ne­što

mi­ri­ta­ti – bri­ži­ti o ne­čem

mi­šće – plac

mla­će­vi­na – ra­ža­na sla­ma za po­kri­va­nje ku­ća i šta­la

mljer­ni čo­ek – od­ra­stao čo­vjek

mo­bi­lje – na­mje­štaj

mo­ča – ki­šno ne­vri­je­me, du­go­traj­na ju­žna ki­ša

mo­dra­ča – pla­vo plat­no za pro­ste čak­ši­re

mo­kro kum­stvo – kr­šte­no kum­stvo

mo­mač­ka po­li­ca – vri­je­me mom­ka za že­nid­bu

mo­sor le­da – klip le­da

mo­zo­li­ti – pro­go­va­ra­ti na­glas

mra­mor – mje­sto gdje je ne­ko po­gi­nuo

mrléda­ti – bo­le­šlji­vo se vu­ći

mu­ka­et – na­mje­ra, uoča­va­nje

mu­lja­ča – dr­ve­no spljo­šte­no bu­re za pi­će

mûr – pe­čat

mu­sa­fir – gost

mu­ša­ve­ra – sum­nji­va rad­nja, pod­va­la

mu­ške­ta­ti – stri­je­lja­ti

mu­ški ku­dret – erot­ska moć mu­škar­ca

mu­te­se­lim – uprav­nik ma­nje tur­ske obla­sti

mu­tvak – vla­žna i tam­na pro­sto­ri­ja

Na­br­ča­ti – na­le­tje­ti na ne­što oštro

na­cu­pa­ti – na­sta­ći ka­pu do obr­vi­ca

na­fun­da­ti – na­go­va­ra­ti s na­mje­rom da se na­go­vo­re­ni na­lju­ti

na­fu­ri­ja­ti – na­o­štri­ti

na­gil­ta­ti – s ela­nom na­pi­sa­ti

nágole – uglav­nom

na­i­šća­li­ti se – na­do­vo­lji­ti se

nâkrič – za­po­vi­jed s opo­me­nom

na­pa­lo­ku – sru­ke, is­tu­re­no na po­nu­du

na­so­či­ti – upu­ti­ti na ne­što ili na ne­ko­ga

na­stup – pa­da­vi­ca

na­ta­la­ca­ti se – na­ma­za­ti se

na­vi­šće­ti­ti se – ja­ko se na­lju­ti­ti

nòra – udu­blje­nje u ka­me­nu

Obre­nu­ti se – ma­lo po­vra­ti­ti ras­po­lo­že­nje

obri­ja­ti po­pa – raš­či­ni­ti svje­šte­ni­ka

obur­da­ti – sru­ši­ti, ra­zi­da­ti

ocu na glav­nje – ne­u­da­ta kćer osta­je u oče­voj ku­ći

oća­ri­na – osun­ča­no i svje­že

òdi i hò­di – ide za­pa­že­no i s is­tak­nu­tom na­mje­rom

odri­na – po­rez kao ob­lik uni­ža­va­nja tur­ske ra­je

oke­ro­si­ti – oštro se su­prot­sta­vi­ti, re­ći u oči

òko – lo­gor voj­ni

okr­će­ti – sne­bi­va­ti se, okli­je­va­ti

okrs bi­je­lo­ga ba­šan­sko­ga svi­je­ta – či­tav svi­jet

okre­nu­ti vlje­rom – pre­vje­ri­ti se, uze­ti dru­gu vje­ru

ol­ta­ra – slo­bod­no bez ogra­ni­če­nja

oma­sti­ti ko­no­pac – umri­je­ti na vje­ša­li­ma

omčlje­za – plac na ko­me se mo­že po­di­ći ku­ća da bi se pre­ži­vje­lo

omr­ci­ni­ti – li­ši­ti ži­vo­ta

ono­gošt – atri­bu­ci­ja za sta­rost gra­da Nik­ši­ća, iza nje sto­ji ne­ka­da­šnji grad Ono­gošt

opa­lič – hlad­no­ća s vje­trom

opi­ja­či­ti – umri­je­ti

opljuc­ki­va­ti – gle­da­ti hra­nu ili pi­će ko­je ni­ko ne nu­di

opo­ti­ti se – ozno­ji­ti se

opu­či­ti se – do­bi­ti bruh, is­ki­la­vi­ti se

or­fa­na – slu­ški­nja

ose­i­ri­ti – gla­sno se ove­se­li­ti

oša­pi­ti dr­vo – ob­u­hva­ti­ti sta­blo ob­je­ma ru­ka­ma

oštri­vo – sje­či­vo

otan­ča­la krv – iz­gu­bio se soj

ot­pa­ga­ti – pla­ti­ti, od­bo­lo­va­ti šte­tu ili uvre­du

ot­po­nac – oba­rač na oruž­ju

otro­van kao prišt – iz­u­zet­no i ne­pri­jat­no ljut i pr­ko­san

otu­ri­sa­ti – uhva­ti­ti mje­sto, sje­sti

otu­ta­šno – za­ma­ši­to

oždr­lje – gr­lo i pod­gr­lo

Pa­ča­ti se – mi­je­ša­ti se u ne­što bez ve­li­ke po­tre­be

pa­la mu­ka na oži­či­cu – ve­li­ka sje­ki­ra­ci­ja

pan­drk­nu­ti – ne­sta­ti, ot­pa­sti, umri­je­ti

pa­njat – do­tra­ja­li sta­rac

par­ja­ti – pre­sta­ti

ped me­đu oči – glu­post

pek­si­no – ne­či­sto

pen­tar – ka­me­no­lom

pe­nu­ti – ukra­sti

pe­ri­voj – park, cvjet­na ba­šta

pe­ro za ka­pu – ne­bit­no, ni­je va­žno

pésta – uvre­da, po­vri­je­đe­nost

pe­škeš – dar

pe­ta­ma u gu­zi­cu – ve­se­lje s tr­ča­njem i smi­je­hom

pic­maj­stor – za­vod­nik

pi­ci­mi­let – sva­što­či­nja

píčkovina – ze­mlja ko­ju je zet na­sli­je­dio od ta­sta

pi­jez – pri­ti­sak

pi­lič­nik – po­je­di­nac, pa i naj­ma­nji i naj­ne­bit­ni­ji

pi­njal – nož

pi­nja­ta – po­su­da

pir­nu­ti u čor­bu – is­ko­ri­je­ni­ti, ura­di­ti ne­što na ve­li­ku šte­tu dru­go­ga

pi­sak – glas

pi­tu­ra – bo­ja za pred­me­te od dr­ve­ta

pi­za­ti – ima­ti te­ži­nu

pi­zdo­klek – ne­u­gle­dan i ne­pro­go­vo­ran čo­vjek

pla­ti­ča­sto – tan­ko a du­gač­ko

pli­si­ra­na ko­tu­la – suk­nja sa fal­ta­ma

ploč­ni krov – krov od ka­me­nih plo­ča

plo­va­ti se – igra­ti se plov­ke, ili ploj­ke; dvo­ji­ca ili vi­še igra­ča po­ga­đa­ju ka­me­nim plo­ča­ma od­re­đe­ni bi­ljeg; igra se na ka­kvom okraj­ku ko­ji ni­je zi­ra­tan

plja­de­la – po­su­da

pljat – ta­njir

plje­za­ti – je­dva ho­da­ti

plju­ska­lo – abro­no­ša

plju­va­ti krv – iz­ba­ci­va­ti krv iz plu­ća

po­ča­ka­ri­la su­ša – že­ga osu­ši­la bilj­ke

pod­bur­đe­ka­ti – pod­go­vo­ri­ti

po­di­na – le­di­na

pod­u­to­ri­ti – po­mo­ći

po­gu­zi­ja – iz­je­li­ca na tuđ ra­čun

po­ka­ra­bo­si­ti se – po­kva­ri­ti se

po­la­pan – pro­ždr­ljiv

po­lju­ma­ča – pe­nis

pon­ta­ti – kre­nu­ti na ne­što

po­pr­đe­ti po tra­gu – iz­gu­bi­ti

po­rin­ta – iz­je­li­ca

por­tik – hod­nik

po­sra­ti tav­ni­cu – iz­dr­ža­ti za­tvor

po­šva – slam­ni krov

po­tes – ima­nje i sta­bil­nost

pot­ka­i­ti­ti – pot­pi­sa­ti

pot­ko­či­la sle­ze­na – osje­tio se strah i šte­ta

po­tle­u­ši­ti se – po­sti­dje­ti se i pri­ću­ta­ti

pot­pe­ti­lo se – ošte­ti­lo se

pot­pri­šti­ti ta­ba­ne – umo­ri­ti se ho­da­ju­ći

po­tra­gljiv za žen­ski­jem – va­zda mu je na umu za­vo­đe­nje i udva­ra­nje

po­ve­šča­ti – iz­gu­bi­ti svje­ži­nu

pov­to­ri­ti – po­no­vi­ti

pra­nu­ti – mi­snu­ti se, po­že­lje­ti

prâz – pri­plod­no mu­ško ži­vin­če

pr­de­ka­na – tam­ni­ca

pre­ci­bri­ti se – iz­gle­dom li­ca po­ka­za­ti ne­vo­lju

pre­ko­ta­ri­ti – sa­svim uni­šti­ti

pre­kur­la­ti – pre­bro­di­ti opa­snost, po­seb­no bo­lest

pre­se­re­pi­ti se – ja­ko se sa­gnu­ti

pre­ti­lo – de­be­lo

pre­vre­la me­do­vi­na – me­do­vi­na pre­šla u al­ko­hol­no pi­će

pre­ža­ti – če­ka­ti da se ne­što šče­pa

pri­cvr­lje­lo mu – do­tu­ži­lo mu

pri­ča­li­ca – prič­ljiv čo­vjek či­ja pri­ča ne­ma ci­je­nu

pri­dru­ga – pe­nis

prig­ani­ca – krof­na

pri­je­ča­ti – br­zo ho­da­ti, jak konj pri­je­ča

pri­je­sjed če­la – ko­šni­ca pče­la sta­ri­ja od jed­ne go­di­ne

pri­ma­ći se že­ni – ima­ti sno­šaj sa že­nom

pri­ti­snu­ti že­nu – ima­ti sno­šaj sa že­nom

pri­tu­ca­ti – či­ni­ti erot­ske po­kre­te pri ob­lju­bi že­ne

pri­tu­li­ti se – pri­ću­ta­ti se

pri­tu­ži­lo mu da kla­nja – osje­tio oba­ve­zu da se mo­li Bo­gu

pri­vic­nu­ti – s ela­nom pri­stu­pi­ti po­slu

pr­nja­ti – uobra­že­no, a ne­soj­ski ja­ha­ti ko­nja

pr­nu­ti u ši­šu – pro­pa­sti

pro­cak­će­ti – do­ži­vje­ti uspjeh i sre­ću

pro­će­pa­ča – erot­ski is­ku­sna že­na

pro­će­ra­ti zad­nje mi­mo pr­ve – nad­ja­ča­ti ga sa­svim

pro­do – du­gač­ka uva­la

pro­go­ni­ti se – na­pad­no mi­je­nja­ti mo­du

pro­he­sa­pi­ti – pro­mi­sli­ti i do­mi­sli­ti se

pro­li­ti se – do­bi­ti di­ja­re­ju, pro­liv

pro­pi­to – skroz, pot­pu­no

pro­pust – tu­nel

pro­voj­go­ra – že­na la­ba­vog mo­ra­la

pro­zu­ko – da­le­ka svoj­ta

pr­sak – erot­sko usi­ja­nje

pr­ste­na­ti se – igra­ti se igre “pr­ste­na”

pr­tlja­ti – se­li­ti

pru­ži­na – ma­la ko­li­ba u ko­joj no­ću spa­va čo­ban

pru­ga – auto­bus

pu­ci­vo – va­tre­no oruž­je

pu­na ša­ka bra­de i od­vi­še br­ci – ostva­re­na ve­li­ka ko­rist

pu­ra – ka­ča­mak

pur­su­la – pi­sa­na po­tvr­da

pu­ste­ći­ja – pod­me­tač pod se­dlo

pu­šta­nje če­la – ro­je­nje pče­la

pu­va­ti – du­va­ti

pu­zdra – ži­vo­tinj­ski pe­nis

Rah­me­tli­ja – po­koj­nik

ra­ve – po­li­ca za po­su­đe

ra­se­be – ve­li­ka nu­žda

ras­tlje­ni­ti – de­flo­ri­sa­ti

raš­ča­la­pi­ti – ras­trg­nu­ti

ra­tluk – ve­se­lje

raz­mljer­na po­kra­ji­na – ši­ro­ka oblast

raz­vu­ći di­je­te – raz­ma­zi­ti di­je­te

re­u­ši­ti – na­pre­do­va­ti

ri­da – ka­men

ri­ga­ti – po­vra­ća­ti

ri­za – dio odje­će

rnja­ga – hr­pa

ro­kljiv – sva­dljiv

ro­ma­ča – ra­sto­ja­nje iz­me­đu is­pru­že­nog pla­ca i ka­ži­pr­sta

ro­pi­ta­ti – gla­sno i uspo­re­no di­sa­ti

rot­ka – že­na ko­ja če­sto ra­đa

ro­zga – dr­ve­ni pri­ti­ski­vač

rte­ni­ca – kič­ma

ru­bac – ma­ra­mi­ca

ru­be­ti­na – iz­bli­je­dje­la ha­lji­na

ru­da – me­ka­na ov­čja vu­na

ru­di­šni­ca – zmi­ja

ru­je­vi­na – bilj­ka od ko­je se pra­vi bo­ja za tka­ni­nu

ru­nja – dla­ka oko stid­nih mje­sta

ru­špa – du­kat

rva­ti – la­ja­ti

Sa­i­bi­ja – vla­snik

sa­i­ja – po­ru­ka

sak­ti­jan – uči­nje­na ko­ža

san­ta­let – pri­vlač­na stvar

sa­ma­šte­ni­je – pri­ka­za­nje, utva­ra

san­su­lja – ne­smaj­na že­na

sa­plak – po­su­da

sa­ta­ri­ti – upro­pa­sti­ti

sa­tlja­ti – iz­gu­bi­ti sna­gu

sa­var­dak – ku­ća od da­ske i br­va­na

sa­vir – sa­svim

se­ći­ja – ka­na­be

se­gen­ta­ti – na­por­no ra­di­ti

seg­nu­ti – ulo­ži­ti sna­gu u po­kret

se­iz – slu­ga

sek­sen – ne­sma­jan čo­vjek

se­ra­šćer – voj­ni za­po­vjed­nik u bit­ka­ma

si­bljan – na­rod, ne­jač

si­čan – otrov

si­či­ja – ner­vo­za

si­dža – že­ga

si­ge – du­van­ski dim

sje­ka – sor­ta

sik­ter – marš

sim­si­ja – lu­la

sin­do­vi­lje – mi­ri­sno li­vad­sko bi­lje

si­pa­ti za vrat – pi­ti iz­o­bil­no

ska­la­ti – svu­ći

ska­nji­va­ti se – okli­je­va­ti

ska­pu­la­ti – spa­si­ti

ske­vri­ti se – sni­za­ti se

sko­pos – spo­sob­nost, sna­ga

sko­ro­ve­čer­njak – sko­ro­je­vić

skra­ta – vr­sta vradž­bi­ne

skr­kle se go­re – gust šum­ski če­star

skr­pa­ti – po­ni­zi­ti

skrn­da­ti se – pre­vi­še se ugo­ji­ti

sku­ko­tre­si­ti – ob­lju­bi­ti na­pad­no erot­ski

slat­ko­pi­čac – lju­bi­telj že­na

sli­mi­ti – ski­nu­ti

sli­ti škip – ob­ra­di­ti kar­li­cu s mli­je­kom

slo­ta – sna­ga

smi­jes – or­ta­kluk

sni­ti­ti – sa­sta­vi­ti pje­smu

snok­ta – od­mah

snos – bo­gat­stvo

sno­zi­ti se – na­o­bla­či­ti se

soj­ka – kre­ja

spa­ča – na­čin

spa­pu­nja­ti – iz­go­re­ti

spe­di­ška­ti – po­tro­ši­ti

spla­ka – uhva­će­na ki­šni­ca

splov – pro­stor s ko­ga se sli­va ki­šni­ca u ci­sti­jer­nu

spu­či­ti šip­ke – oti­ći pje­ši­ce

sta­ti u sto­pu – uze­ti ne­ko­me sre­ću

ste­ven – po­slu­ga

sti­ma – do­ček, čast

sti­snu­ti pe­tlju – smo­ći hra­bro­sti

stoj­ser – vi­so­ki sni­jeg

sto­lo­va­č – sto­li­ca s na­slo­nom za le­đa i ru­ke

sto­ži­na – sto­žer

stra­mac – du­šek

stre­sti gri­zi­nu – sa­vla­da­ti

str­ko­ti­na – uvre­da, šte­ta

str­nu­ti – ma­ći

stru­na – muč­ni­na u sto­ma­ku

strv – osta­tak od ne­če­ga, naj­če­šće od le­ša

str­že­vi­na – vr­sta dr­ve­ta znat­ne tvr­do­će

stu­bli­ti – du­go sto­je­ći če­ka­ti

stu­li­ti se – pri­kri­ti se

su­greb – mje­sto ko­je su psi za­gre­ba­li

su­ke­ri­ca – ne­soj

su­ku­ri­lo – pre­da­le­ki pre­dak

sun­da­ti se – pro­la­ziti ta­mo i ova­mo

sur­gun – pro­gon­stvo

su­tu­ra – gla­va

svr­dlo­o­ka – že­na ne­pri­jat­na po­gle­da

Šajk – suk­no

šâra – pu­ška

ša­rov niz gre­du – zna­ci ve­se­lja ko­je ne iza­zi­va po­što­va­nje

šav­ni­ca – du­gač­ki prut

šću­ka­ti se – ti­je­sno se sku­pi­ti

še­i­tan – đa­vo

še­ni­šno – pše­nič­no

še­nu­ti se – po­mak­nu­ti se

še­re­me­tan – pri­vla­čan i po­ma­lo ko­mi­čan

ši­ćar – do­bi­tak

ši­nu­ti – ukra­sti, zdi­pi­ti

ši­ro­ki trag – sreć­no po­tom­stvo

ši­ša­no kum­stvo – mu­sliman se zo­ve da ku­mu­je ta­ko što oši­ša hri­šćan­sko di­je­te

škam­pa­ti – uma­ći

škanj – sto­li­ca s na­slo­nom

škip – kar­li­ca za mli­je­ko

škla­pi­ku­ra – že­na la­kog mo­ra­la

šklju­ka­ti – uto­pi­ti

škr­bi­ti – za­la­ma­ti

škrk­nu­ti – iz­ne­na­da se do­go­di­ti

škr­o­bu­ti­na – bilj­ka pu­za­vi­ca

šku­de­la – ča­ša

šlje­vo­ri­ti – la­ba­vo sa­sta­vi­ti

šlju­nu­ti – sni­za­ti, spla­snu­ti

šmrk­nu­ti – ne­sta­ti

šo­der – tu­ca­ni ka­men

špag – džep

špo­ka – ne­u­ku­sna ša­la

šte­sr­ca – uju­tro na pra­zan sto­mak

šti­ca – da­ska

štrik – uže, ko­no­pac

štrk – du­gih no­gu

štruc – vr­sta tka­ni­ne

štuc – pu­ška

štu­ra – pro­stir­ka od sla­me ili me­kog pru­ća

šu­ga – šu­plji­na

šu­kur­li­ja – ša­la, iz­mo­ta­va­nje

šur­ka­ti – po­ne­što ra­di­ti

šu­ro­va­ti – sa­ra­đi­va­ti po sum­nji­vu po­slu

šu­rup – si­rup

šu­žbi­na – osu­še­no li­šće

Ta­bi­ja – mje­sto za to­po­ve na grad­skim be­de­mi­ma

ta­bi­jat – ured­ba

ta­jin – hra­na

ta­lik – sre­ća

tar­nu­ti – dir­nu­ti

ta­vri­ti – ga­la­mi­ti

ta­vu­lin – sto

te­ći se – pri­plo­di­ti se; ko­za se te­če

te­le­ri – pro­zor­ski ra­mo­vi

te­to­ši­ti – uga­đa­ti, mi­lo­va­ti

tev­tiš – po­tje­ra

ti­je­šti­ti – pri­ti­ska­ti

ti­rac – ško­pac ko­nja

ti­rin­ti­ke – ko­ma­di na­sit­no

ti­snu­ti prs u uvo – za­pje­va­ti

tlje­na – tan­ka op­na ili tka­ni­na

tol­ma­či­ti – tu­ma­či­ti

to­nja – za­dah

to­prak – kuć­ni prag

tra­bu­ni­ti – gla­sno sa­nja­ti

tram­bu­las – svi­le­ni pas iz Tri­po­li­sa

tran­cip – tran­zit

tra­po­vi­jes – ne­svje­sti­ca

tri li­ka – ma­ni­tost

tr­to­guz – br­blji­vac

tu­go­vi – pa­šin­ski zna­ko­vi u vi­du konj­skog re­pa

tu­ka i man­džu­ka – stran­ci či­ji se go­vor ne ra­zu­mi­je i po­ri­je­klo ne zna

tu­li­ti – ga­si­ti

tum­bin – tu­nel

tu­ri­na – mo­šnje

tuž­je­ti uz no­si­la – gla­sno ku­ka­ti uz mr­tvač­ki kov­čeg na pu­tu do gro­blja

tvo­ri­lo – obruč za sir

Uasu­li­ti – ka­stri­ra­ti

uci­pi­ti – utvr­di­ti

uč­ko­pi­ljan – sna­la­žlji­vac i pre­va­rant

udari­ti se umom po pa­me­ti – opo­vrg­nu­ti na­mje­ru, na­knad­na od­lu­ka

uden­te­či­ti se – sto­je­ći se us­pra­vi­ti na jed­nom mje­stu

uga­i­pi­ti se – iz­ne­na­da ne­sta­ti

ugoj­go­li­ti – do­pu­sti­ti se, bez ot­po­ra udo­vo­lji­ti lju­bav­nom part­ne­ru

ugri­je­ši­ti – iz­gu­bi­ti; ov­ca ugri­je­ši kad se uda­lji od sta­da

uj­du­ri­sa­ti – ure­di­ti, pri­pre­mi­ti

ukan­ta­ri­ti se – uko­či­ti se

ukle­tva – oso­ba za sa­ža­lje­nje

ukre­sa­ti di­je­te – na­pra­vi­ti di­je­te

ulak – gla­snik, po­vje­re­nik

ul­ti­na – kraj, na­po­sljet­ku

upi­pa­laj – sve, uvi­jek

upi­ždri­ti – ne­tre­mi­ce gle­da­ti

uri­si­ti – do­go­di­ti, ostva­re­nje pred­vi­đe­nog

uri­so­va­ti – na­sli­ka­ti, ucr­ta­ti

ur­jak – si­ro­mah i odr­pa­nac

ur­me­tin – ku­ku­ruz

usa­mo­pr­di­ti – uobra­zi­ti u svoj uspjeh

uso­van – sva­dljiv i na­pa­san

uši­plje­ti – iz­mr­ša­vi­ti

uta­lu­mi­ti – umi­ri­ti

uton­ta­ti – uve­za­ti i za­mr­si­ti

utran­da­ti – upr­lja­ti

uva­r­či­ti – ra­zu­mje­ti, utu­vi­ti

uva­ti­ti na pa­sa­mac – obr­la­ti­ti, pot­či­ni­ti

uvr­ša­to – pu­no do vr­ha

uža­pi­ti se – upla­ši­ti se

Va­ca­da – zid od fi­no ob­ra­đe­nog ka­me­na

va­gan – dr­ve­na po­su­da za skup­no ru­ča­va­nje

vak­ti­le – ne­ka­da, u jed­no vri­je­me

van­dži­ra­ti – avan­zo­va­ti

va­o­so­no – ne­zdra­vo, obo­lje­lo

va­ro­pek – že­ga

va­tan – te­ri­to­ri­ja

va­ška – pse­to

ve­do – sta­ro, do­tra­ja­lo

ve­ga­ra – če­lja­de ko­je pra­ti tu­đa po­sla, tra­ča­ra

ve­len­ca – tka­no će­be od ov­čje vu­ne

ve­lje­pri­ča­ti se – uobra­že­no se pred­sta­vlja­ti

Ve­ne­dik – Ve­ne­ci­ja, Mle­ci

ve­re­mi­ti – pa­ti­ti, su­ši­ti se od ka­kve du­šev­ne pat­nje

vet­ma­ti – na­ba­ci­va­ti se pri­čom

ve­zit­ka – igla za ve­zi­vo i ši­ve­nje fi­ne tka­ni­ne

vi­đe­li­ca – svje­tilj­ka

vi­ganj – gla­sni plač, le­lek

vi­jar – vi­hor

vi­ja­rac – bi­ljeg ko­ji je for­mi­ran po­seb­nim ras­po­re­dom dla­ke

vin­da­ti – na­glo ra­sti

vi­ri­pizd – šu­nja­lo, sit­ni špi­jun

vîš – oštra tra­va što ra­ste u ka­me­ni­jem ra­sje­li­na­ma

vi­ti­ca – zlat­na bur­ma, tan­ki pr­sten

vla­čeg – la­nac krupnih ka­ri­ka

vla­sac – ko­ri­jen

vo­da mu oti­šla na usta – mi­snu­lo mu se, uz­bu­dio se od že­lje

vo­ri­ti ži­vot – hra­ni­ti se sa­mo da se pre­ži­vi

vr­bo­puc – ra­no pro­lje­će

vr­go­li­ti – udva­ra­ti se, lje­por­je­či­ti da bi se ne­što ostva­ri­lo

vrn­da­ti – ra­sti na za­mjer­ke

vr­sni­ca – va­gi­na

vr­snik iz­me­đu no­ga – pe­nis

vru­će kru­ške iz pu­ša­ka – pu­šča­ni plo­tun

vru­će zr­no za uvo – ve­li­ka sje­ki­ra­ci­ja, ne­pri­jat­no pod­sje­ća­nje

vu­čac – za­tro­va­na ra­na od vuč­jeg zu­ba

vur­dup – ve­li­ka ru­pa na do­li­ni ili li­va­di

Za­a­ša­va­ti – re­a­go­va­ti, osje­ća­ti

za­ble­šen – za­ne­sen

za­će­le­pi­ri­ti – pri­svo­ji­ti

za­in­ta­či­ti – kru­to dr­ža­ti do svo­ga sta­va

za­i­ra – hra­na

za­ja­ra­či­ti – za­i­na­ti­ti se

za­kan­dža­ni – po­sva­đa­ni

za­ko­pi­ti­ti – učvr­sti­ti

za­ma­šljen ku­pus – ne­što što oso­bi­to pri­vla­či

za­mi­ri­ta­ti – za­slu­ži­ti

za­no­vet – vr­sta ši­blja

za­pa­la­ve­ri­ti – ne­što na­krup­no za­po­če­ti

za­pi­ša­ti s oči­ma – pri­dvor­no se upla­ši­ti

zar­đa­vi­ti – raz­bo­lje­ti se

zars­nu­ti – od­lu­či­ti se za ne­po­pu­stlji­vost

za­tr­ta­ti – za­lu­ta­ti

za­vra­ta­ti – iz­gu­bi­ti rav­no­te­žu

za­vr­tlja­ti – da­le­ko ba­ci­ti iz ru­ke

zbun­ta­ti – smu­či­ti

zbljuc­nu­ti – oga­di­ti

zdr­lju­pa­ti – oče­ru­pa­ti, na­sil­no od­ni­je­ti

zdu­vać – vje­štac

zgnju­ši­ti se – umor­no pri­le­ći

zeč­ja vu­na – ve­li­ki strah

ze­ka – ko­bi­la ze­ka­ste dla­ke

ze­ma­ni­le – ne­ka­da dav­no

ze­ri­čak – oso­bi­to ma­lo

zer­ze­va­ti – ži­vot­ne na­mjer­ni­ce

zi­jan – šte­ta

zi­jan­ćer – šte­to­či­na

zi­je­nu­ti – umri­je­ti

zlat­ka – va­gi­na

zli­ce i kr­vav­ci – bor­be­ni i na pli­jen sprem­ni rat­ni­ci

zli­ka­ti – po­bo­li­je­va­ti

zna­lo ga ćo­ri­lo – zgri­je­šio je i tre­ba da mu se ne­što ru­žno de­si

zu­kva – di­vlja ja­bu­ka

Žban – ni­sko bu­re za dr­ža­nje pi­ja­će vo­de

ždrok­nu­ti – na­is­kap po­pi­ti

ždu­lo – uzan pro­laz

žês – že­sti­na

že­že­na svi­la – svi­la ko­ja se pre­si­ja­va

žga­ri­ca – je­zgra

žgur­lin – udu­blje­nje u ka­me­nu, pe­ći­ni­ca

žin­ćel – sla­be kon­struk­ci­je

ži­vo­mr­tvi­ce – kraj­nje pred­u­zi­mlji­vo

žrv­nje­vi žen­ski – žen­ski gu­zo­vi

žu­đel – čo­vjek ob­ra­stao ko­som i bra­dom

žva­ka­li­ca – uni­ža­va­ju­ći po­rez ko­ji je ra­ja pla­ća­la tur­skom na­pa­sni­ku ko­ji tro­ši svo­je zu­be je­du­ći ra­jin hljeb

žvrk­nu­lo mu oko – ra­di na to­me da se do­če­pa ono­ga što mu se do­pa­lo

Rječnik uz Mozaik crnogorske hronike

RJEČNIK
idioma i manje poznatih izraza

Ab ovo usqe ad male – od početka do kraja
aba – grublja tkanina
abatiti – domoći se na brzinu, uhvatiti
abrovi – spletkaroške vijesti
acnuti – diskretno osjetiti, fluidno dotaći
adalet – pravda, solucija, rješenje
adet – običaj
agon – takmičarski duh
ahmedija – tanko platno omotano oko fesa
airovati – koristiti
ajvan – stoka
akas – namjerno, navalice
akšam – prvomračje
ala – aždaja, nezasitost
aladža – šarena
alamanka – sablja njemačke izrade
alavertiti se – jedva se dosjetiti
alavija – sreća
alavuk – nepredvidljiv, nevaspitan
alčak – dovitljiv i mangupast
ambrozija – božansko piće
ametice – sasvim, bez ostatka
analetno – prokleto
angiroša – snažna i nesmajna žena
antalasto – nesmajno
apa – zadah
apaz – šamar
apica – mlada i seksualno izazovna
äpiti – zgrabiti, ukrasti
âr – ljutnja, uvreda
aram – prokleto, ne bilo mu prosto
arar – vreća od kozje dlake
arbija – šipka za nabijanje puščanog punjenja
asuliti – škopiti, kastrirati
atežan – mentalno bolestan
avarisati – potrefiti, pronaći
aviz – razum, dosjetljivost
Baderiti – kritikovati, opominjati
bahanalije – raspusne svečanosti
bajun – škrinja
bajunet – nož na pušci
balija – muslimanski bosanski seljak
banda – strana
barabariti se – izjednačavati se, takmičiti
bašanski – čitav
bašibozluk – pomoćna vojska, sitnarija
baška – posebno, odvojeno
baždar – mjera
bêčak – uvredljiv gest
bečalina – oronula zgrda, bez prozora
bedova – neugoda
bedrica – but od koze ili ovce
belenzuka – narukvica
bendunjati – ne primjećivati, ne uočavati
benetati – šegačiti se
bengirati – uobraženo jahati
berdanka – vrsta puške
berikat – grlo
beslemać – plitkopametan čovjek
bešika – kolijevka
beškot – bijeli hljeb
bez – grublje laneno platno
bezbeli – odista, stvarno
bezjak – skitnica, besposlenjak
binjadžija – raspoložen konjanik
binjektaš – kamen za uzjahivanje
bîr – svještenička plata u naturi
bir zeman – predaleko u prošlost
bituran – vrsta cvijeća
bizin – pas
bjelaš – pristalica srpske politike u Crnoj Gori
blazniti – privlačiti, milovati
bljuvati – povraćati
blustvo – blud, rodoskrnavljenje
bocun – poveća flaša za vino
boktati – trpjeti, patiti
bolandža – kantar, mjera
brabonjci – kozji i ovčji izmet
brašnjenica – hrana za putnike
brdonožice – strmoglavce
briškula – karta za igranje
bucati – cijepati
bukoličko – pastirsko–planinsko
bulumenta – skupljevina, društvo sumnjivih namjera
bumbat – mrtav i naduven
burilo – spljošteno bure za vodu
buroćetno – kišovito i rascvjetano vrijeme
butum – sve
Cibok – prepečeni, dugostajući hljeb
ciculj – neveliki izrastao kamen iz zemlje
cîknuti – naprsnuti diskretno
cikvanje – igra prstima na zbrajanje
col – širina muškog palca
cotati – hramati
crni ni bijeli – krajnje zabrinuto
cupliti – glasno sisati
curiculum vitae – tok života
Čalma – platno omotano oko fesa
čampara – lančić s uzde koji ide konju ispod vilice
čapras divan – besposličenje
čečar – neprohodni gustiš
čečeljiti – pretjerano čuvati, škrtariti
čečerava kosa – kovdžava kosa
čegrst – svađa
čeplijez – jednogodišnja dugolisnata biljka
čerek – dio, četvrtina
česan – bijeli luk
čevrma – ženska marama
čifut – pretjerana škrtica
Čifut – Jevrejin
čimberus zeman – daleka prošlost
čiple – potpuno
čitluci – prostrano imanje
čivit – ultra marino boja
čivtelija – baksuznik
čomrga – grudva, uočljivi nabor pomeđu očiju
kao znak neugodnostičončula– grumenčovrtati– dupsti, iskorjenjivatičül– pokrovac za sedlo

Ćaća – otac
ćaknut – mentalno nestabilan
ćatip–efendija – pisar
ćarno – svježe
ćenar – platno koje ima znak na rubovima
ćedilo – cjedaljka
ćediljak – muškarac niskog ranga
ćeralica – zmija
ćićer – skroz
ćikarica – šoljica za kafu
ćok – korijen, porijeklo
ćopek – inadžija
ćotek – motka, udarac
ćul – ništa, nema
Dal tabane – hitro pobjeći
davija – žalba
dedijati – maziti
dembel – neradnik, ljenčina
demirluci – gvozdene prozorske rešetke
deravija – oblista za kapu
derdemez – inat, zadrtost
destregati – upropastiti
deventati – namišljati, naguđati
devet jama – vrlo ukriveno
deveta prozuko – daleka svojta
devlet – turska vlada, carevina
dežmek – zbrljen, okratak i nabijen muškarac
dijanija – dio, stvar
dimi kuća – kuća nije napuštena
divit – pribor za pisanje
dizdar – zapovjednik tvrđave
doprtljati – doseliti
Dražin čaj – sa šećerom skuvana rakija šljivovica
dreto – direktno, pravo
drgol – galama
drljasiti – naglo skočiti i pobjeći
drmator – glavar, uobraženi upravnik
dubenica voda – bunar
dubovina – pčelinja košnica od stabla
dulanuti – sumanuto otrčati
dulek – tikva bundeva
dumati – misliti, razmišljati o nečemu
dumindaća – vlaga iz kućnog temelja i zidova
dunjaluk – ovaj svijet, zemlja konkretna
Dunjo među koscima – najgori kosac
duretno – dugotrajuće, izdržljivo
duzluk – osamljen i uzan prostor
dvize – mlada ovca ili koza
Džabalučina – olako stečeno dobro
džada – cesta
džampina – staro i otrcano tijelo
džangrlin – sitni metalni novac
džardin – vrt
džavrandisati se – osposobiti se, postići predviđenu mjeru
dželep – krdo govedi
dženabet – spadalo, neotesanac
dženev – glib, kaljuga
džerbati se – jako se isjekirati
dževap – način
džeza – jednodržno metalno lonče
džida – koplje
džidža – drangulija, bižuterija
džombast – hrapav, izlokan
džornada – hrana, obroci
džudžan – vrsta kunice
džulusa – glasna svađa
džupa – suknena suknja
Đama – skupina, glasna grupa
đaur – nemusliman, nevjernik
đilaknuti – potjerati
đilasnica – izgon, udaljenje
đovda – torzo, snaga
đusto – jeste, tako je
đuveglija – ženjenik, mladoženja, muž
Ećim – ljekar
eglen – razgovor
egzercir – vojničko vježbanje
endelek – sprdačina, galama i ismijavanje
epistola – pismo
erđela – ergela, grupa konja
erezan – osvetoljubivo ljut
ešarpa – pojas, opasač, znak dužnosti
Faldžija – hvalisavac
falično – felerično, nezdravo
famulus – služitelj
fela – vrsta, oblik
fildiša – slonova kost
fortica – utvrđenje
frenđija – kula
fukara – sirotinja, nesojluk
fukati – halapljivo jesti
fundati – oštriti, intrigantno nagovarati
furda – iznutrica, utroba
furijati – jako oštriti
furmina – šibica
Gagrica – moljac
gambati – nesmajno hodati
gamen – oblaporan
gaveljati – jedva hodati
gazija – junak
gete – sukneni nazuvci, dokoljenice
gida – elan, potrčnost
goge – majstori
gornja roba – toaleta, odjeća
govno na ćedilo – krajnja usamljenost
gracijati – veseljeti se
grebostrek – vrsta mača
grgurava kosa – kovrdžava kosa
gromorodno – slabo pokretno, opterećeno
grotinja – neprohodno i kamenito mjesto
grušavina – jesenje i posoljeno ovčje mlijeko
guber – ćebe od kostreti
Gurbet – Ciganin
gutunar – konjska bolest
Heraldika – nauka o grbovima
hurija – rajska, dženetska ljepotica
Ibrišim – fini konac
ićindija – popodnevna muslimanska molitva
iksan – lice, čovjek
iktijar – odrpanac, prosjak
ila – podlost, podvala
imprimatur – odobrenje
indat – pomoć
indžijeli – starostavne knjige
inorija – kraj
intrati – sresti
ise – dio
iza oba uva – raspolagati izobilnom hranom
izbrojiti konju muda – pasti s konja
izor – za određenu nadoknadu iznajmljen oraći vo
izublea – iznebuha, iznenada
Jacija – muslimanska molitva kad se uđe u noć
jajoši – Crnogorci koji su radi plijena uskakali
na tursku teritorijujakrep– škorpijajalove se ovce– ovce pobacuju nedonoščadjaprak– svezak duvanajapundža– crvenilojarakati– vabiti i usmjeravati kozejazija– pismo, pisanjejedžek– jelo, obrokjeger đevojački– jedra zdravina djevojakajemin– zakletva, obaveza sa zakletvomjeremijada– plač, kuknjavaJereza– desničarska politička partija u Kraljevini

Jugoslavijijeribasma– vrsta kruškejeverica– vjevericajevtika– tuberkulozajok– nejordamli– ponosito, oholojuzbaša– kapetan, zapovjednik buljuka

Kabasto – grubo, neobrađeno
kalcete – suknene muške čarape
kambrik – tanko bijelo platno
kapac – sposobnost
kapo – nadstojnik bez milosti
kapuniti – seksualno se zbližiti sa ženkom
karamluk – mrak
karan – ljut, uvrijeđen
karar – mjera, upriličenost
karitat – milostinja
katavasija – procesija, događanje
kesim – iznajmljena stoka za plaćenu uslugu
kesiti zube – želja bez ostvarenja
kikitati se – smijati se naglas
kanđuriti – štedjeti, sitničariti
klin klinu a sjekiri oba – sve jedno iz drugoga proizilazi
kmasto – zatamnjeno, vuče na crnu boju
kombati se – prepirati se
komostre – gvozdeni lanac iznag ognjišta
konata – čaša
konj prdi – ne uzima se u obzir
konjosati – maltretirati
konsuo – konzul
kopornuti – živnuti, uznapredovati
korniž – kamena nadzida
korota – crna odjeća kao znak žalosti za umrlim
kovrljiti – onesvijestiti se, pasti
krïva pseća – pseća bolest
krîva tamo i amo – neujadnečeno
krkati – obilato i oblaporno jesti
krmaukati – žalostivo se oglašavati
krstata gora – četinari
kućić – čovjek sa značajnim pedigreom
kudret – snaga, mogućnost
kuisati – oglašavati s džamije početak molitve
kumbasiti – naglo skočiti
kumstvo mokro i suvo – kršteno i vjenčano kumstvo
kurtalisati se – osloboditi se nečega
kušin – jastuk
kvartir – podstanarstvo s obrocima
Lacmanin – katolik
ladnica – nastrešnica za hladovinu
läla – carski visoki činovnik i miljenik
lambekoša – rakija lošeg kvaliteta
lamušine – iznošene cipele
lapis – olovka
lazina – masovno oboreno ono što je bilo uspravno
legati – čitati
legati – nositi teško breme
lencun – čaršaf
levor – revolver
libero – slobodan
lîja – lêja
lijać – muškarac s jednim vidljivim testisom
liša – nevrijedna karta za igranje
loćika – zelena salata
lubina – tijelo bez udova
ludo dijete – mlado, nedoraslo dijete
luzati – opanjkavati
Ljesa – drvena naprava za stočnu torinu
ljokač – drveni odsječak za odgon teleta
dok se krava muzeljubica pčelinja– mirisna biljka kojom se navlači

pčelinji roj u košniculjüštiti– pasti pljoštimice

Mäća – gljivična bolest bilja
makanja – malo, sitno
mandžukati – besposleno klatiti ruke
manina – ženska narukvica
manjerka – vojnička zdjela, porcija
mantenj – služenje nečim, upotrebljavanje
marifet – ujdurma, podvala
märiti – doživjeti iznenadnu neugodnost
mazbata – potvrda, pismeni dokaz
mećaniti se – ostaliti se, naseliti
medljika – sladunjava gljiva na lišću drveća
mednik – granični znak
megarija – skupa rakija
meit – mrtvac
meraja – ledina, prostor
mertinica – kukuruzni hljeb
mešter – vještak, majstor
meteriz – položaj, zaklon
mezarije – muslimanska groblja
milet – narod
mirija – porez
mirita – zasluga
miritati – raspolagati, brinuti se o nečemu
mlaćenica – ostatak mlijeka iz koga se izvadio maslac
mladačna krava – oteljena krava
mrginj – znak razdvajanja dva imanja
mäšiti – nešto podariti, pružiti
mûr – pečat, štambilj
murećep – mastilo
murisati – ovjeriti pečatom
musafir – gost
mušketati – strijeljati
muški ponat – obilat falus s potencijom
muštuluk – dar za dobar glas
mutvak – vlažan i taman kutak
Njakanje – magareća rika
Obeušiti
– slomiti jednu od dviju ručki na posudi
obličke
– ne žvaćući gutati
oblomud
– rasan a nesmajan muškarac
oburdati
– razrušiti građevinu
od bešike do motike
– od rođenja do smrti
od šake do lakta
– ne složiti se
odlampati
– veselo i hitro otići
odrljačiti
– izmamiti, prevariti
odžaković
– čovjek s bogatim imanjem
ofraštiti
– silovito obljubiti
ojkati
– glasno plakati
okorundati se
– izvjesno se popraviti, oporaviti se
okrajak
– ugao, detalj zemlje
omljeza
– prostor za nastanjivanje
opalič
– vjetrovita hladnoća
opelješiti
– opljačkati
oplazina
– usko parče neobrađene zemlje
opljuckivati
– gledati nedostižnu hranu
osapina
– zapažen komad
ošklamiša
– prevarant
oškoprčan
– nasitno snalažljiv
ostajbaša
– zaostao iza generacije
ostraguša
– vrsta puške
oštropiti se
– stati na noge
ostršak
– djelić slomljenoga

osuvoplećalo goveče
– goveče koje se jedva kreće

zbog neuhranjenosti

ošvice
– naprsni ukras na ženskoj košulji

otarak
– podeblji a okraći štap

otići od oči
– stradati zbog svoje izuzetnosti

otići uz nos
– naljutiti se

otpagati
– zaslužno plaćati svoja nedjela

otpunuti na nos
– s ljutnjom odbiti predlog

otutašno
– korpulentno

ovsik
– sjeme jasena

ožmikura
– seksualno prominentna žena

Pačati se
– miješati se u tuđe poslove

padiša
– sultan, turski car

palac
– dvorac

Pan
– mitološki izazivač panike

panjat
– dotrajali starac

panjkati
– ogovarati

panta
– drvena greda u kući

papaz
– pop, svještenik

papunjati
– jako gorjeti

parip
– tovarni i vučni konj

pasijans
– vrsta igre kartama

pastrma
– suvo meso

patarica
– sitna vlast

patisati
– prestati

peča
– snaga

peča
– trubnja platna

pečatlija
– flaširana rakija

pečene oči
– zapažena hrabrost

pêd među oči
– glupost

pendati
– sitno hodati

per se
– samo po sebi

pero za kapu
– ne primjećuje se

perjanik
– član policijske garde na crnogoskom

dvoru

peškeš
– dar, poklon

petroulje
– nafta

pežulja
– opna, skrama

pirnuti u čorbu
– dokrajčiti, ubiti

pirun
– viljuška

pletenice
– kike

pljat
– tanjir

pljeva i mrav
– mnogo, tušta i tma

pljunuti pa polizati
– odreći se svoje izjave

pljuskalo
– pričalica, osoba bez cijene govorenja

plodina
– kravlja rodnica

po damaru
– prava mjera

počakarila suša
– spržila žega rastinje

pôdi
– prvi odlazak rodbine kod udate kćeri

podumijenta
– temelj

podutoriti se
– pomoći se, osnažiti se

poduzbijati
– usprezati, održavati na datom prostoru

pofalično
– za pohvalu, kako treba

pogovnati se
– posvađati se

pogrešnica
– majka vanbračnog djeteta

poguzija
– sklon prekomjernom jedenju

pokarabositi
– pokvariti

polapan
– oblaporan

popas
– rani prijepodnev

poprdusiti se
– jevtino se uobraziti

porinta
– proždrljivac

posoksija
– red prolaznika, grupa u nizu

pošurice
– sitne potrebe, svakodnevne stvari

potes
– osnova, temelji

potežiti se
– poduzeti, opteretiti se odlukom

potkaititi
– potpisati

potleušiti se
– stideći se povući

potoč
– potjera

potpetiti se
– pokvariti se, ne izaći na pravac

potprašiti tabane
– zamoriti se od putovanja

poveščati
– izgubiti svježinu

povraz
– držač od kotla

povtoriti
– ponoviti

pozemljuv
– sitno rastinje, makija

požmirep
– neiskren, dvoličan

pranuti
– hirovito odlučiti

praz
– nekastriran ovan ili jarac

prč
– priplodni jarac

prculja
– neplodna njiva

prdekana
– tamnica

prekotariti
– skroz uništiti

prekurčiti
– pretjerati

prekurlati
– preležati bolest

prenemognuti se
– pasti u nesvijest

preprtnjača
– vrsta torbe

presaldumiti
– prelomno riješiti

preslačke
– poslastice

presvlak
– čist veš za upotrebu

pŕga
– napitak od prženog ječma, surogat kafe

Prijap
– mitološki erotoman ogromnog falusa

prikazanije
– neobično događanje

pripust petkovski i lučinski
– jesenji termini za priplod koza i ovaca

pritucanje
– muško seksualno pokretanje pri obljubi

prituliti se
– ćutljivo se pritajiti

prlo
– pržnjivi i travom oskudni teren

prnjati
– uobraženo jahati

prnuti u šišu
– izgubiti nadu, propasti

probrcnuti se
– lošije ispasti no što je trebalo

probubalo se
– rasprostranila se vijest

proćepača
– žena labavog morala

proćerati zadnje mimo prve
– skroz nadjačati

prodoli
– uske travne uvale

prögon
– određeni prolaz između imanja za stoku

prokužnjati se
– dobiti dijareju, proliv

prolijegati
– odzvanjati

provijant
– određene mjere hrane i odjeće

provojgora
– žena koju ne drži mjesto

provor
– probad

prtljati
– seliti

prtljati
– nesuvislo govoriti

prvljenac
– svatovski čin

prvljenac
– prvotok rakija, najbolja rakija

puklo ko mala puška
– vrlo brzo se saznalo

pusat
– dio konjske opreme

pustekati
– glasno vikati u strahu od vukova

pustopašan
– neregulisan, svojeglav

pûšta se pčela
– roji se pčela

puštati u gaće
– od straha popusti stolicu

Raboš
– mjera za sravnjivanje
ranj
– vrsta hrasta
raščalapiti
– raskubsti, razvući
razma
– osim
razvrljito
– razbacano, neušoreno
resača
– vrsta ženske marame
reušuiti
– izuzetno napredovati
rigati
– povraćati
rka
– glasno nastupanje kakve grupe
rke i kikirezine
– krajnje dotrajala i iskrpljena odjeća
rnjaga
– gomila
rokela
– kalem
ršum
– nasrtaj, navala
rtenica
– kičma
rtenik
– bogataš
rubac
– maramica
runja
– dlaka na stidnim mjestima
rušpa
– zlatan novac, dukat
rvlje pas
– krupno laje
rz
– ponos s inatom
Sabah
– zora
sâdno
– rana na konjskim leđima
saibija
– vlasnik
saija
– poruka
saket
– kesa
salidž
– kaldrma, makadam
samaštenije
– utvara
sandžija
– teška prehlada s probadima
santalet
– stvar, potrepština
saplak
– jednodršna posuda
satljati
– oslabiti do kraja
savidur
– vrlo okretan i vrijedan čovjek
së ni brë
– ništa
sebar
– seljak
sedep
– zbog
sedlati ni vilati
– krajnja nepokornost
seiriti
– pratiti sa smijehom neko događanje
seiz
– sluga, konjušar
sejmen
– pješak janjičar
seksen
– nesmajan i vjetrast čovjek
sent
– pravac, strana, kraj
serašćer
– vrhovni komandant u jednom vojnom
pohodu

sibljan
– nedorasla kućna čeljad, neradno osoblje

sidža
– žega

sidžiliti
– gnjaviti, opterećivati, naređivati

sidžim
– lanac, sindžir

sikterisati
– surovo potjerati

siljati
– besciljno hodati

silobatno
– prepotentno, nadgornjavajuće

sindovilje
– žuto i vrlo mirisno poljsko cvijeće

sir cijeli
– punomasni sir

skopost
– sposobnost u fizičkoj snazi

skorčati se
– isušiti se i ohrapaviti

skrndati se
– jako se zdebljati, ugojiti

skrpati
– uniziti, sabiti

slebutati se
– prizemljiti se, pritisnuti

slumbijati
– ujednačiti, unačiniti

smijes
– zajedništvo

snokta
– odličan uslov

spača
– rješenje nekog problema

spiritus movens
– osnovni pokretač

srčali pendžer
– stakleni prozor

sredonja
– neopredijeljen u politici

srensla
– divlja trešnja

stetiviti
– uhvatiti prečicu hitrim hodom

stidan musafir
– cijenjeni gost

stima
– gošćenje s ukazivanjem časti

stolovač
– stolica s naslonom

stopanica
– supruga

stresti grizinu
– uspreći, uzeti mah

strmonja
– visok i nesmajan muškarac

strnuti
– totalno ukloniti

stuva
– utvara, zloduh

sukerica
– nesoj, ni ovo ni ono

sugreb
– mjesto nečastivih sila

sunetlija
– obrezani muškarac

supraska
– mješavina

surgun
– progonstvo

suvarija
– policajac konjanik

Šargan
– šarka zmija

šarnuti se
– potpisati se

šćemerna voda
– svoltani bunar

ščoktati
– stvrdnuti

šerijat
– islamske pravne norme

šikucija
– kažnjenička ekspedicija, progonitelji

šipčiti
– pješačiti

škampati
– umaći, pobjeći

škanj
– stolica s naslonom za leđa i ruke

škarpa
– strmina

šklapiguz
– onaj ko lukavstvom pribavlja nezarađeno

šklapikura
– seksualno raspusna žena

šklapnuti
– domoći se nezarađenoga

šklapopizda
– spremna za pribavljanje bez zarade

škljepak na glavi
– neugledna kapa

šljunuti
– sabiti, prizemljiti

štrmnuti
– uzeti malo parče od cjeline

štruc
– platno velur

štucavica
– uznemirenje

štura
– ispletena slamna prostirka

šuckor vlast
– lokalna vlast koju organizuje okupator

šukurlija
– gluma, opsjena

šurovati
– sarađivati zbog sumnjiva posla

Takulin
– novčanik

talik
– sreća

tancovati
– veselo igrati u kolu

tanka krv
– srodstvo preko majke

tankolozović
– lice neuglednog porijekla

tât
– lopov

tatarin
– glasnik

tavulin
– sto

tegliti platu
– primati platu

tembr
– boja tona, glasa, zvuka

temerut
– lijen čovjek

tevabija
– pratnja, pristalice

tiještiti
– pritisnuti, obljubiti

trabuniti
– glasno smijati

tražbina
– porijeklo

trećetrpežnjak
– neugledan čovjek, niski društveni status

trupina
– sjedište od isječenog stabla

türa
– uvežljaj svile

tûra
– određeno trajanje

U kamen zatucati
– teško kleti

u svake diple udarati
– prilagođavati se

uasuliti
– kastrirati, uškopiti

ubaniti se
– stameno sjedjeti

ucipiti
– utvrditi

učkopiljan
– snalažljivac, lukavac

ućustečiti se
– ukočiti se

udadbenica
– spremna za udaju

ugič
– ovan s istaknutom grivom

ugrentati
– ugaziti, nesmajno ući

ugriješiti
– izgubiti se od stada

ujdurisati
– urediti

ujdurma
– podvala

ujkati
– besciljno se glasno zabavljati

ukantariti se
– ukočiti se

ukljuniti
– omršaviti

ukresati dijete
– napraviti dijete

ukuviti očima
– bolesno izgledati

ulak
– glasnik

ulište
– košnica pčela

uljanik
– pčelinjak

ultina
– kraj

umeluniti se
– pretvarati se

uobročen
– doveden u način, norma

upipalaj
– sve

upirati u meko
– penetrirati penis

upiždriti
– netremice gledati

urisiti se
– dogoditi se predviđeno

urjak
– siromah, potrebnik i odrpanac

urodica
– škart, korov u žitu

ustobočiti se
– uspraviti se

ušikati pčelu
– uhvatiti pčelinji roj

utalumiti
– smiriti, dovesti u red

utrešelj
– antrešelj, prostor na tovaru osamarenog

konja

uvandžati se
– unerediti se, dobiti proliv

uvatiti za kapuricu
– savladati, iskorišćavati

uvor
– kresta kokošija

uvrsti travu
– obljubiti, napraviti dijete

užagriti očima
– u bolesti ili strahu staklasto gledati

užapiti se
– uplašiti se

Vađevina
– pozajmica

vainja
– rasa

vakat
– vrijeme, doba

väla majci
– sigurno

valetar
– vradžbinar, pretkazivač

vanculet
– maramica

vandžirati
– napredovati, avanzovati

vapor
– brod

vatan
– zemljište, državina

vavoliti
– bezubo žvakati

vegara
– lajavo čeljade

velenca
– sukneni pokrivač, ćebe

veljadina
– runska vuna

verđija
– porez, davanje

veščati
– gubiti svježinu

vetmati
– nadgornjavati se i izmišljati

viđelica
– svjetiljka

viganjiti
– glasno plakati

vîš
– trava koja raste u stijenama

vitliti
– netremice gledati

vižle
– lovački pas

vlačeg
– lanac velikih karika

Vlasi
– nemuslimani, Srbi

vodi krava
– hoće da se priplodi

volovodnica
– goveđa trka kad se vodi krava

vražda
– neprijateljstvo između dva gensa

vresati
– izduženim predmetom udariti

vrnda rog
– izuzetno napreduje

vrući tabani
– stalno hodanje

vuk puko u drob
– probudio se nezajažljivi apetit

Zacenuti se
– naglo se okupiti
zacopati se
– zaljubiti se krajnje
zaganćati
– ugaziti
zagrljapiti
– prepuniti šake kad se uzima
zamanice
– jedno iza drugoga
zamašljen kupus
– privlačan predmet
zamaštrakati
– zavarati
zamiritati
– zaslužiti
zamuzen
– tup, nepromućuran
zanovet
– nisko rastinje južnih krševitih krajeva
zapalaveriti
– početi nešto ambiciozno
zarsnuti
– zainatiti se
zatrtati
– zalutati
zavaljenik
– lijen čovjek
zelenaš
– pripadnik politike za samostalnu Crnu
Goru

zijanćer
– štetočina

zlić
– prišt

zulum
– nasilje

Ždroknuti
– u slast popiti
žgarnuti
– dirnuti gdje je osjetljivo
živomrtvice
– hitro i preduzimljivo
žlje
– jadno i loše
žongler
– opsjenar, spretnjaković
žuđel
– zapušten čovjek
žvrknulo oko
– želja za nečim

riječ info

 

 

riječ info

 

 

RIJEČ INFO

Biće da nijesam dobro informisan.

Vjerovatno je do mene a ne do njih.

To je sramota moja što nijesam znao tu informaciju.

riječ info