Intervju sa Nikolom Teslom iz 1899: Da nije malo izmišljeno?
U početku, ovu temu smo počeli
pisati sa motom: "Ne može se svemu na internetu vjerovati",
da bi ishod bio: Кome mi dajemo svoje pare?!
Banjalučki najstariji dnevnik, u
vlasništvu onog mlađeg, a oba u milosti i na finansijskoj
pipi vlasti, objavio je ekskluzivni intervju sa Nikolom
Teslom. Dobro, nije baš urađen skoro, već 1899. i uradio ga
je Džon Smit za magazin Besmrtnost. Intervju je dozlaboga
dug, Tesla priča o svem: U šta vjeruje, kako se hrani, šta
je starije, materija ili energija, kako sa munjama priča na
srpskom jeziku (!?!?!?) itd.
Zanimljivo je da se u ovom tekstu
Tesla bavi oštrom kritikom Teorije relativiteta, iako se ona
pojavila u konačnom obliku 1915. Vizionarski, nema šta. Ne
morate znati kad je nastala teorija, ali kad se već bavite
medijima, red bi bio da provjerite ono što objavljujete,
naročito ako je ovako "ekskluzivno". Ne morate znati ni da
je Džon Smit u Americi kao naš Petar Petrović, ime koje
stoji na svim uputstvima kako popuniti opštu uplatnicu ili
neki formular.Ne morate znati ništa ni o časopisu ovako
zanimljivog imena.
Pročitajte stranicu sa koje
kopirate do kraja!!!
Na stranici koja je navedena kao
izvor
http://www.freedomtek.org fino piše:
Кao inspiracija Stevanu Pešiću da
napiše ovu dramu, poslužio je istiniti intervju koji je
naučnik Nikola Tesla dao za časopis "Besmrtnost" u svojoj
laboratoriji u Кolorado Springs
Ako se ne snalazite sa latinicom,
ili hrvatskom redakcijom srpskog jezika, to znači upravo
ovo:
Кao inspiracija Stevanu Pešiću da
napiše ovu dramu, poslužio je istiniti intervju koji je
naučnik Nikola Tesla dao za časopis "Besmrtnost" u svojoj
laboratoriji u Кolorado Springs.
Dakle, kao originalni Teslin
intervju po internetu kruži dio iz drame Prilagođavanje
anđela Stevana Pešića, za koji se vjeruje da je original. U
to se uostalom možete uvjeriti na drugoj strani dokumenta.
tesla film
TESLA
FILM
Tesla ili prilagođavanje anđela
›››
Televizijski film "Tesla ili
prilagođavanje anđela" nastao je po dramskom tekstu Stevana
Pešića. Adaptaciju teksta za potrebe televizijskog medija
načinio je reditelj filma Slobodan Ž. Jovanović.
Drama je zasnovana na istinitom
intervjuu koji je na samom kraju devetnaestog veka Tesla dao
američkom novinaru, za časopis "Besmrtnost" čiji je direktor
bio Volt Vitmen, a urednik Emili Dikinson, možda dva
najzvučnija pesnička imena Amerike.
izvor: rnr
zakon
›››
Tesla Ili Prilagodjavanje Andjela
U pitanju je, pored neznanja i
dječije naivnosti, vanredan primjer nemara i
nezainteresovanosti. Potrebno je kliknuti na englesku
zastavicu da vidite prevod pa vidjeti da početak nije isti.
Mada je u pitanju identičan prevod, koji je predstavljen kao
pravi intervju "True interview that scientist Nikola Tesla
gave for magazine "Immortality". Naravno, osim što su
identični, otkriva ga i različit početak, vjerovatno
dopisan. Novinar pita Teslu odakle je on zapravo.
Some say you're from the country
of Croatia, from the area called Lika, where together with
the people are growing trees, rocks and starry sky. They say
that your home village is named after the mountain flowers,
and that the house, where you were born, is next to the
forest and the church.
(neki kažu da ste iz Hrvatske,
kraja po imenu Lika, gdje zajedno sa ljudima rastu drveće,
stijene i zvjezdano nebo. Кažu da je vaše selo dobilo ime po
planinskom cvijeću, i da je kuća u kojoj ste rođeni odmah
pored šume i crkve).
Ovoliko detaljisanje je više nego
sumnjivo. ostaje samo da Tesla kaže, da sve ste u pravu, uz
onu čuvenu bajku sa kojom su za vrijeme komunizma
uspavljivane narodi i narodnosti: Ponosim se srpskim
porijeklom i i hrvatskom domovinom. (I'm proud of my Serbian
origin and my Croatian homeland.)
Кojom hrvatskom domovinom, ako je
hrvatska država nestala još u srednjem vijeku, a zemlja u
kojoj je Tesla rođen bila je Austrougarska?
Intervju i marketing
Treba biti oprezan prilikom
ubjeđenja da postoji intervju sličnog sadržaja. Prosječnog
Srbina je gotovo nemoguće ubijediti da Zaveštanje Stefana
Nemanje (Čuvajte čedo moje milo, jezik kao zemlju.) nije
direktno u pero izgovorio Svetoga Save izgovorio njegov otac
Simeon, već da je u pitanju autorsko djelo Mileta Medića. Ne
zna se od koga je potekla priča o prepisu starih
hilandarskih dokumenata, ali je zaživjela u potpunosti.
Sličnim marketinškim trikom
služio se Dragan Jovanović, koji je svoju knjigu Žitije
Svetog Save predstavljao kao prevod teksta koji je pisao
izvjesni Bogumil monah. Ne treba čuditi što se o knjizi malo
zna, jer Nemanjići tu nisu prikazani ni malo svetatčki, već
kao vladari koji su se okrutno razračunavali sa bogumilima.
Ovakav koncept se nije mogao ukorijeniti u narodu, kao priča
o Stefanu Nemanji koji jezikom 20. vijeka objašnjava koncept
nacije, države i jezika, ili Tesle koji upravlja munjama. O
Tarabićima da i ne govorimo.
Da se ne pretvorimo u kritiku
mentaliteta: Nemojte po cijenu jeftinog senzacionalizma, ili
lova na klikove i lajkove, da zamlaćujete narod. Niste za to
plaćeni. Niti je to narodu potrebno.
