Klimatska kriza dešava se sada i
predstavlja "crveni alarm" za čovječanstvo. Svjedočimo sve
učestalijim i intenzivnijim vremenskim nepogodama i
katastrofama. Nije izuzetak ni Crna Gora, gdje smo ovog
ljeta imali gotovo rekordan broj šumskih požara
Više
nema nikakve sumnje da smo decenijama narušavali ekološku
ravnotežu naše planete i da je došlo vrijeme da se suočimo
sa tom mračnom istinom. Klimatske promjene su nesumnjivo
najveći izazov s kojim se čovječanstvo ikad suočilo. Nauka
nas upozorava da se klimatska kriza dešava sada i da
predstavlja „crveni alarm“ za čovječanstvo.
Upravo završena Konferencija UN
o klimi u Glazgovu (COP26) odigrala se u godini važnog
jubileja za Crnu Goru - 30. godišnjice proglašenja ekološke
države. Ništa ne govori tako jasno o snazi tog opredjeljenja
kao odlučnost Crne Gore da ga ugradi u svoj Ustav.
Kada je Crna Gora odlučila da
svoj razvoj nastavi zelenim putem, prije 30 godina, malo je
ko očekivao da će taj zeleni put postati i jedini put
naprijed za sve.
Samo tri decenije kasnije, zvona
za uzbunu zbog klimatskih promjena su zaglušujuća, a dokaze
je nemoguće ignorisati: temperature dosežu rekordno visoke a
vrijednosti, dok biodiverzitet bilježi rekordno niske
vrijednosti; okeani su sve topliji, sve kisjeliji i guše se
u plastičnom otpadu. Emisije gasova sa efektom staklene
bašte, koji su rezultat sagorijevanja fosilnih goriva i
krčenja šuma, guše našu planetu i izlažu milijarde ljudi
neposrednom i dugoročnom riziku, a mnoge promjene postaju
nepovratne. Svjedočimo sve učestalijim i intenzivnijim
vremenskim nepogodama i katastrofama. Nije izuzetak ni Crna
Gora, gdje smo ovog ljeta imali gotovo rekordan broj šumskih
požara.
Gdje
je izlaz?
Prije pet godina Pariski
sporazum je čovječanstvu trasirao jasan izlaz iz ove krize,
ukazujući da je ograničavanje porasta temperature do 1,5°C u
ovom vijeku od presudne važnosti. Nažalost, naučnici nas
upozoravaju da smo već blizu tog praga, što bi značilo
dostizanje tačke s koje nema povratka.
Kako bi se to spriječilo, svijet
treba da udruži snage oko tri kritična aspekta:
- Prvo, ublažavanje - održanjem
maksimalnog porasta temperature do 1,5°C, osiguranjem veće
ambicije nacionalnih vlada ka smanjenju neto emisija
ugljen-dioksida.
- Drugo, adaptacija - povećanjem
ulaganja u adaptaciju sa sadašnjih 21% na najmanje 50%
ukupnog međunarodnog finansiranja borbe protiv klimatskih
promjena.
- Treće, finansiranje -
postizanjem dogovora o planu implementacije vrijednom 100
milijardi američkih dolara godišnje radi unapređenja
pristupa finansijama i napretka na karbonskim tržištima.
Odgovornost za taj ambiciozni
plan je na svima, ali prvenstveno na vladama država. Lideri
su ti koji snose odgovornost za preduzimanje hitnih koraka
za smanjenje emisija, mobilizaciju finansija, povećanje
otpornosti i postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.
Na tom putu, vlade mogu i treba
da se u velikoj mjeri oslone na Ujedinjene nacije kao
snažnog partnera, sazivača i iskrenog facilitatora koji
obezbjeđuje dijalog među državnicima, kako bi zajednički
došli do efektnog klimatskog odgovora. To je upravo ono što
Ujedinjene nacije rade. Okupili smo svjetske lidere, vodeće
stručnjake i naučnike, aktiviste, kao i čelnike korporacija
na klimatsku konferenciju UN u Glazgovu, kako bi svi
udružili snage u borbi protiv klimatskih promjena.
Radi
se o donošenju odluka
Posvećenost Crne Gore borbi
protiv klimatskih promjena je neupitna, što je jasno i iz
njenog nedavnog obavezivanja na smanjenje emisije gasova sa
efektom staklene bašte za 35% do 2030. za šta dokaze i
podatke prikuplja uz podršku UNDP. Nema sumnje, međutim, da
u Crnoj Gori postoji potencijal za dalje smanjenje emisija,
u sektorima energetike, saobraćaja i industrije.
Kao i mnoge zemlje s niskim
stepenom emisija, Crna Gora ima nizak doprinos globalnom
rastu temperatura. Uprkos tome, mora se suočiti s
posljedicama klimatskih promjena kroz nepoželjni domino
efekat na dobrobit ljudi, zdravlje, životnu sredinu i
privredu. Zato moramo podjednako usmjeriti pažnju i na
adaptaciju i na izgradnju otpornosti.
Ispružena ruka UN-a Crnoj Gori
Najveći dio klimatskog odgovora
odvijaće se, bez sumnje, u sektoru ekonomije, a iskustvo nam
govori da isplativost ulaganja u klimatski pametna rješenja
nadmašuju inicijalne troškove. Nacionalni plan adaptacije na
klimatske promjene Crne Gore, koji je izrađen uz pomoć
UNDP-a i finansiran kroz Globalni klimatski fond,
predstavlja temelj za pametna ulaganja u adaptaciju.
Još jedan ogroman potencijal su
mladi. Znamo da mladi ljudi u Crnoj Gori imaju jake ambicije
da odrade svoj dio posla i treba im ponuditi priliku da
ostvare te ambicije. Nedavno istraživanje UNDP pokazuje da
su troje od četvoro mladih spremni da promijene svoje
životne navike, uključujući svakodnevnu šetnju, smanjenje
proizvodnje otpada, recikliranje i racionalizaciju
korišćenja vode i struje. Krajnje je vrijeme da iskoristimo
tu njihovu spremnost.
Kroz podršku malim i srednjim
preduzećima, u saradnji sa lokalnim upravama, agencija UNOPS
vodi računa da obje strane budu informisane o zaštiti
životne sredine i da razumiju da ozelenjavanje ne znači samo
postavljanje solarnih panela.
Održiva rješenja u okviru
klimatske akcije odnose se i na dugoročna, strateška
ulaganja u zdravlje ljudi. Bolna lekcija koju smo naučili iz
kovid krize jeste važnost prilagođavanja. SZO navodi da su
neophodna strateška ulaganja u integrisano javno zdravstvo i
sisteme primarne zdravstvene zaštite, kao i u napredne
digitalne sisteme, kako bismo, u periodu koji će uslijediti
nakon kovida 19, ispunili obećanje za pružanje sigurnih i
efektivnih zdravstvenih usluga dostupnih svima.
Nedavna analiza klimatskih
rizika iz perspektive djeteta pokazuje da je skoro svako
dijete na svijetu izloženo riziku od barem jedne klimatske
ili ekološke opasnosti, kao što su poplave, cikloni, zarazne
bolesti, zagađenje olovom, toplotni talasi i nedostatak
vode. Zagađenje vazduha je najveća prijetnja, jer se
procjenjuje da je milijardu djece izloženo izuzetno visokom
stepenu zagađenosti vazduha. UNICEF će u narednom periodu
pružiti podršku uključivanju crnogorske djece i adolescenata
u rješavanje problema zagađenja vazduha i drugih klimatskih
promjena u zemlji.
Ali dok se fokusiramo na posao
koji predstoji u Crnoj Gori, moramo biti svjesni i onoga što
se događa oko nas. UNHCR nas upozorava da efekti klimatskih
promjena otežavaju život ljudima koji su već među
najranjivijima na svijetu, uključujući izbjeglice. Suša i
ekstremni vremenski fenomeni će definitivno podstaći
globalnu trku za resursima, i imati ogroman uticaj na
prinudno raseljavanje, što će zasigurno imati snažne
implikacije i na naš region i Crnu Goru.
Svaki doprinos se broji
Do sada bi svim državama trebalo
da je jasno da stari model razvoja, zasnovan na fosilnim
gorivima, predstavlja smrtnu kaznu za njihove privrede i
našu planetu. Potrebna nam je dekarbonizacija odmah, u
svakom sektoru i u svakoj državi. Moramo preusmjeriti
subvencije s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Moramo mnogo više oporezovati zagađivače. Moramo staviti
realnu cijenu na emisije ugljen-dioksida i ta sredstva
usmjeriti na izgradnju otporne infrastrukture i održivih
radnih mjesta.
Ujedinjene nacije su osnovane
prije 76 godina kako bi se izgradio konsenzus za djelovanje
protiv najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava.
Ali nikada se nismo suočili s krizom poput ove - istinski
egzistencijalnom krizom koja, ako se ne riješi na pravi
način, prijeti budućnosti cijelog čovječanstva. Kao nikada
prije, svijetu je potrebna solidarnost i istinski zajednički
odgovor na zaglušujuća zvona za uzbunu zbog klimatskih
promjena. I to odmah.
Zašto je doprinos jedne male
zemlje kao što je Crna Gora toliko važan za združenu
klimatsku akciju? Odgovor je jednostavan: zato što su, više
nego ikad, svijetu potrebni pozitivni primjeri istinske
transformacije koja može napraviti vidljivu razliku. Crna
Gora, koja sada planira brzi ekonomski oporavak i stvaranje
novih prilika za svoje građane, ima izuzetne potencijale za
izgradnju zelene budućnosti, sa zelenim radnim mjestima i
zelenom ekonomijom. Zato sam uvjeren da Crna Gora može i
hoće postati uzor ostatku svijeta na svom zelenom putu u
budućnost - samo treba da zgrabi ovu istorijsku priliku, i
to odmah.
.jpg)
_001.jpg)