Kako se bliži kraju izborna
kampanja sveočiglednije je da će ovi izbori biti dosad
najneizvjesniji u kratkoj post-dejtonskoj istoriji Republike
Srpske po pitanju izbornog rezultata. Predizborna
istraživanja koja su provodile i pozicione i opozicione
političke partije u Republici Srpskoj pokazuju da je razlika
između kandidata opozicije i pozicije za Predsjednika RS i
srpskog člana Predsjedništva u granicama statističke greške.
Iako u Republici Srpskoj imamo
na snazi polu-prezidencijalistički politički sistem, koji u
svojoj teorijskim postavkama pretpostavlja borbu za većinu u
parlamentu kao glavnu arenu u borbi za političku moć nakon
izbora, ipak je dosadašnja praksa pokazala da je mogućnost
kohabitacije u političkom životu Republike Srpske gotovo
nepostojeća i da će opcija koja pobjedi u trci za
Predsjednika Republike gotovo sigurno formirati novu Vladu.
Upravo iz ovog razloga, ali i istraživačkih pokazatelja da
će trka za Predsjednika Republike biti „skončana“ u nekoliko
hiljada glasova (prema autorovim pretpostavkama razlika će
biti od 8000-18000 glasova) mogućnost manipulacije izbornim
rezultatom je ogromna i izvijesna. Političke stranke će
posezati za različitim sredstvima kako bi obezbijedile
pobjedu svoga kandidata pa čak i načinima izborne krađe.
Cilj ovog teksta jeste
nepomenuti na neke od najznačajnijih primjera izbornih
prevara koji su se dosad pojavljivali u procesu izbora u
Bosni i Hercegovini, kako bi organi zaduženi za provođenje
izbora bili spremni da izborne prevare primjete,
sankcionišu, propisno kazne i time ne dozvole izbornu
manipulaciju.
1. Bugarski voz
– Jedan od najčeščih tipova izbornih prevara. U ovom
primjeru krađe birač prodaje glas političkoj partiji.
Neregularnost se odvija na sledeći način. Birač dolazi na
biračko mjesto, preuzima izborni materijal od članova
biračkog odbora, ulazi u kabinu za glasanje ali umjesto da
popuni listić i ubaci ga u biračku kutiju, prazan listić
iznosi sa biračkog mjesta. Odlazi do predstavnika političke
partije koji mu za prazan izborni listić daje novac. Zatim
taj predstavnik političke partije popunjava prazan izborni
listić po svome nahođenju i daje ga drugom biraču, koji ima
zadatak da taj popunjeni izborni listić ubaci u biračku
kutiju a da predstavniku političke partije iznese sa
biračkog mjesta prazan izborni listić koji je dobio od
članova biračkog odbora. Za prazan izborni listić, drugi
birač dobija novac. Predstavnik političke partije popunjava
drugi prazan izborni lisić po sopstvenom nahođenju i daje ga
trećem biraču, koji ima zadatak da popunjen listić ubaci u
biračku kutiju a da predstavniku političke partije donese
prazan listić sa biračkog mjesta koji zaduži od članova
biračkog odbora. I tako u nedogled....(dok politička partija
ne potroši novac namijenjen za bugarski izbornu aktivnost).
2. “Glasanje“ osoba
koje su preminule
– Još jedna od čestih izbornih prevara u Bosni i
Hercegovini. Ova neregularnost spada u neregularnosti vezane
za vođenje biračkog spiska. Centralni birački spisak se
zaključuje mnogo prije samog dana izbora, tako da ljudi koji
su umrli od trenutka zaključivanja Centralnog biračkog
spiska do trenutka izbora se nalaze na Centralnom biračkom
spisku. Izbornu prevaru vrše članovi biračkog odbora koji u
dogovoru na kraju izbornog dana „glasaju“ u ime osoba koje
su preminule i time rade izbornu neregularnost. Treba
napomenuti da „glasanje preminulih“,često zbog nesaradnje
bolnica, CIPS-a i ljudi koji rade vođenje Centralnog
biračkog spiska može zauzeti i veći mah i tada ne obuhvata
samo preminule u periodu od zaključenja biračkog spiska do
izbora već i duži vremenski period čime se povećavaju
posledice ove izborne prevare na izborni rezultat. Treba
napomenuti da je ova izborna prevara izvodljiva samo uz
pristanak svih članova biračkog odbora.
3. Glasanje u ime
birača koji nisu glasali na dan izbora – Izborna prevara
slična „glasanju“ osoba koje su preminule. Ostvariva je samo
uz saglasnost svih članova biračkog odbora. Sastoji se u
tome što na kraju izbornog dana, članovi biračkog odbora,
uprativši koji birači nisu izašli na izbore, glasaju i
potpisuju se u njihovo ime. Prevara je najčešća na biračkim
mjestima po selima, gdje se birački odbor sastoji od tri
člana, gdje članovi biračkog odbora u detalje, imenom i
prezimenom znaju koji birači su odsutni na dan izbora
(birači koji žive u većim gradovima i u inostranstvu i zato
kontinuirano ne glasaju).
4. Uništavanje
listića
– Vrlo česta izborna prevara. Provode je članovi biračkog
odbora. Cilj prevare je važeći izborni listić pretvoriti u
nevažeći. Član biračkog odbora, predstavnik neke političke
partije, uočivši glasački listić za kandidata neke druge
partije, dopisuje glas predstavniku svoje političke opcije.
Time je nemoguće procijeniti kojoj opciji je birač dao glas
i tako popunjen glasački listić se proglašava nevažećim.
Neregularnost se postiže i „švrljanjem“ i dopisivanjem
riječi (najčešće pogrdnih) na sam glasački listić, čime se
poništava regularno istaknuta izborna volja birača a listić
se odbacuje u „koš“ nevažećih glasačkih listića.
5. Zamjena popunjenog
glasačkog listića praznim – Još jedna u nizu prevara koje
vrše članovi biračkog odbora. Dan prije samih izbora,
predsjednik biračkog odbora ima pravo preuzeti izborni
materijal i čak ga odnijeti kući. Svakom biračkom odboru se
dodjeljuje 10% glasačkih listića više nego što ima glasača
na tom biračkom mjestu. Takođe moguće je da neki od članova
biračkog odbora ilegalno odštampa dio biračkog materijala i
unese ga na biračko mjesto. Po okončanju brojanja glasova za
političke subjekte, član biračkog odbora koji vrši izbornu
prevaru, uzima dio regularno popunjenih glasačkih listića
kojima se podrška daje opciji koju ne favorizuje taj član
biračkog odbora i zamjenjuje ih nepopunjenim glasačkim
listićima, bilo ilegalno odštampanim ili iz rezerve od 10%.
Ova aktivinost je česta prilikom glasanja za Predsjednika
Republike i srpskog člana Predsjedništva.
6. Mobilni timovi
– Mobilni timovi predstavljaju biračke odbore koji rade na
terenu. Zbog nemogućnosti, nejčešće starih i iznemoglih
glasača, da dođu na dan izbora na svoje biračko mjesto i
glasaju, izborni zakon je predvidio mogućnost glasanja od
svojih domova, na način da mobilni tim posjećuje domaćinstva
spriječenih da glasaju na regularnom biračkom mjestu.
Glasači kojima je neophodna asistencija mobilnog tima su
najčešće stari, iznemogli a često „odsutni“ i slabovidni
ljudi koje je lako izmanipulisati. Član mobilnog tima svojim
postupkom ignoriše izbornu volju birača i glasa na način na
koji birač ne želi. Birač svojim potpisom verifikuje
glasanje kao regularno. Na taj način se odvija
iskrivljivanje izborne volje birača.
7. Olovka sa
nevidljivom tintom
– „Krađa-novina“ koja je uočena na prošlim izborima u Srbiji
i Hrvatskoj a koja će, kako se očekuje, pojaviti u ovom
izbornom ciklusu i u Republici Srpskoj i u Bosni i
Hercegovini. Prevara se sastoji u sledećem. Znajući da
postoje biračka mjesta koja tradicionalno iz izbornog
ciklusa u izborni ciklus daju podršku političkom konkurentu,
predsjednik biračkog odbora iz političke partije će na
biračko mjesto donijeti olovku sa nevidljivom tintom. Ova
olovka, proizvedena u Kini, piše na prvi pogled kao i svaka
druga olovka koja se koristi u izbornom procesu. Razlika je
samo što nakon 3-4 sata od pisanja ovom olovkom, ispisani
tekst blijedi i nestaje sa papira. Kada se izborna mjesta
zatvore i pristupi se prebrojavanju glasačkih listića u
kasnim večernjim satima, sve napisano ovom olovkom će
izblijediti a članove biračkog odbora će dočekati šok –
kutija puna bijelih listića. Očekuje se da će se ovom
metodom vršiti izborni inžinjering na način dosad
nezabilježen u izbornoj praksi u BiH i na taj način će se
kriviti izborna volja birača 12.oktobra.
U ovom tekstu bavio sam se
opisivanjem načina na koji bi političke partije mogle
pokušati sebi namaći izbornu pobjedu na dan izbora
12.10.2014. Postoji veliki broj izbornih krađi koje se
odvijaju prije samog dana izbora ali je već kasno za njihovo
otkrivanje, sankcionisanje i kažnjavanje pa one nisu bile
predmet autorove pažnje. Cilj teksta jeste predočiti
nadležnim organima za provođenje izbora koji će biti na
terenu 12.oktobra na koje aspekte izbornog procesa treba
obratiti pažnju. Veća neizvjesnost oko izbornog rezultata
direktno je proporcionalna nastojanjima političkih partija
da se bave izbornim inžinjeringom. Ovi izbori će biti dosad
najneizvjesni pa je autorova sumnja u moguće neregularnosti
opravdana. Nadam se da će nadležni u skladu sa Izbornim
zakonom BiH i odredbama Centralne izborne komisije odgovorno
obaviti svoj dio posla 12.oktobra i time smanjiti ako ne i
uništiti partijski prostor za manevrisanje načinima izbornih
prevara. Takođe, nadam se (mada naivno) da će stranke
dopustiti biračima na slobodu da regularno izaberu svoje
političke predstavnnike, da se neće baviti izbornim
manipulacijama i da će se 12.oktobra ponašati demokratski
zrelo, narodski odgovorno i zakonski legalno. Ipak, na kraju
krajeva, i Grinč se pokajao i na kraju filma ipak nije ukrao
Božić.