Page 126 - Rajneesh Osho - Knjiga o Egu

dijete ili suprugu jer je udaljenost premala, kao da je niti nema.
Bez udaljenosti vi ne možete biti nepristrani. Dakle,
psihoanalitičar može pomoći drugima, ali kad je on u nevolji
morat će potražiti savjet nekoga drugog, morat će netko drugi
obaviti psihoanalizu. I doista je čudno da čak i čovjek poput
Wilhelma Reicha na kraju poludi.
Ne možemo ni zamisliti da poludi netko tko ima visoko razvijenu
svijest. Ili, možete li to zamisliti? A ako takav čovjek poludi,
znači da ne nalazi izlaza iz svoje nevolje. Nezamislivo je da jedan
takav čovjek poludi.
Pogledajte život Sigmunda Freuda, oca i osnivača psihoanalize.
On je vrlo duboko raspravljao o tuđim problemima. Ali što se tiče
svojih problema, nije riješio ni jedan. Ni jedan jedini svoj
problem nije riješio. Njegov problem je bio problem i drugih ljudi
- strah. Njegov problem je bila ljutnja, kao i kod drugih ljudi. On
bi se tako naljutio da bi u ljutini pao u nesvijest, grčeći se. A taj je
čovjek znao tako mnogo o ljudskom umu. No kad je on bio u
pitanju, čini se da to njegovo znanje nije bilo korisno.
I Yung je zapadao u nesvjesno stanje kad je bio duboko zabrinut.
On bi doživljavao žestok napadaj. U čemu je bio problem? U
odmaku od problema. Oni su razmišljali o problemima, ali još
nisu imali razvijenu svijest. Mislili su intelektualno, gorljivo,
logično i nešto su zaključili. Katkad su ti zaključci možda bili
ispravni, ali nije u tome stvar. Oni nisu razvijali svijest, ni u kom
slučaju nisu postali nadljudi. A ako ne transcendirate ljudsku
prirodu, ne možete riješiti problem. Možete se samo prilagoditi
problemu.
Zadnjih dana života Freud je rekao da je čovjek neizlječiv. I
najviše čemu se može nadati jest to da može postojati kao
prilagođeno biće. Nema druge nade. To je najbolje što može
postići. Freud kaže da čovjek ne može biti sretan. Najbolje što
može učiniti jest da se pobrine da ne bude vrlo nesretan. I to je
sve. Ali ne može biti sretan, ne može se izliječiti.
Kakvo rješenje može izići iz takva stanja? To je rekao nakon
četrdeset godina iskustva s ljudima. Zaključio je da se čovjeku ne
može pomoći, da je on prirodno, po svojoj ljudskoj prirodi jadan
i da će ostati bijedan.
125