Page 24 - David Icke - Vodič kroz svjetsku zavjeru
P. 24
moglo slati u misije koje se smatraju preopasnima za pilote. Predlaže se, primjerice, „izvršno središte" mozga te je podupirao spoznaje „više razine" uključujući donošenje
njihovo korištenje u strojevima za daljinsko uklanjanje bombi. No, moramo biti svjesni odluka i rješavanje problema. Rekao je kako istraživači smatraju da je predfrontalni
i mogućih nedostataka: biološka računala također bi se mogla rabiti za preuzimanje korteks vrlo bitan za čovjekov razvoj intelektualnih sposobnosti te bolje razumijevanje
kontrole nad ljudima, kao što smo vidjeli u filmskoj trilogiji Matrix. Jednom kada budu ljudske inteligencije. Već dulje vrijeme razmišljam o tome kako će prelazak s analogne
mogla razmišljati bez vanjskog inputa, takvi ishodi postaju itekako mogući. Sada se televizije na digitalnu omogućiti veću manipulaciju čovjekova mozga zbog veće
usavršavaju roboti koji mogu samostalno razmišljati, a na kraju tog puta doći ćemo do povezanosti operativnih principa digitalne TV i digitalnog mozga, a što više spoznaja o
izrade tjelesnog računala sasvim nalik čovjeku (zapravo, u najnaprednijim i najtajnijim tome prikupljam to sam u takvu mogućnost sigurniji. Ako su vam ove informacije nove
projektima to je već ostvareno). Postoji jedan istraživački program pod nazivom vidjet ćete - kada detaljnije izložim kako je ovaj svijet kontroliran, od strane koga i s
Reverb (skraćeno od engl. „Reverse Engineering the Vertebrate Brain" tj. Reverzibilni kojim ciljem - da takve pretpostavke i nisu osobito ishitrene.
inženjering vertebralnog mozga), a Henrik Christiansen, direktor Centra za robotiku i Dakle, dio mozga radi na principu binarnog sustava, dok njegov velik dio radi
inteligentne strojeve pri Tehnološkom institutu u Georgiji, smatra da ćemo u sljedećih na 'trinarnom' sustavu tri broja. Guosong Liu, neuroznanslvenik iz Centra Picovver
50 godina morati razmotriti donošenje zakona o ljudskim pravima svjesnih' robota. za istraživanje učenja i pamćenja na Masačuselskom institutu za tehnologiju (engl.
Kao dobar početak poslužilo bi poštivanje ljudskih prava za ljude. Massachusetts Institute of Technology - MIT), rekao je za časopis Nature Neuroscience
da bi ta saznanja mogla imati značajne implikacije u razvoju novih računala. On
Neki su ipak shvatili tvrdi da se trinarni kod mozga koristi brojevima nula, jedan i minus jedan, što pruža
Tehnologija kojom se danas služimo sve više podsjeća na tjelesno računalo čovjeka, što daleko veće mogućnosti od binarnog sustava te mozgu omogućuje da informacije po
uključuje digitalna računala koja rade s binarnim sustavom brojeva. Eksperimenti su potrebi ignorira, kao u slučaju kada ignorirate ono što vas okružuje dok ste na nešto
pokazali da kada staničnu membranu izložimo odgovarajućoj električnoj struji njezina usredotočeni. „Računala ne ignoriraju informacije", rekao je Liu. „Takva evolucijska
se vrata i kanali otvaraju; a kada struje nema oni se zatvaraju. To uvelike nalikuje prednost prisutna je samo kod mozga". Smatra se da će buduća računala i softver
binarnom sustavu kakvog nalazimo kod računala. Na internetu sam pronašao ovo funkcionirati na rinarnim sustavima te da će sve što mamo danas za deset godina biti
t
i
objašnjenje: zastarjelo. Ponavljam, mozak/tijelo i računala rade na istom principu, različita je samo
razina njihove usavršenosti. Na određenoj razini DNK je također svojevrsni digitalni
Digitalno računalo osmišljeno je da obraduje podatke u brojčanom obliku: njegovi fenomen.
strujni krugovi izravno vrše matematičke operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i
dijeljenja. Brojevi na temelju kojih funkcionira digitalno računalo izraženi su binarnim Preuzimanje'evoludje'
sustavom. Binarne znamenke ili bitovi su 0 i 1... Binarne znamenke lako se izražavaju u Ovo što govorim o tjelesnom računalu objašnjava veliku misteriju evolucije' kada
računalnom strujnom krugu putem prisutnosti (I) ili odsutnosti (0) struje ili napona.
se 'fizičke forme mijenjaju reagirajući na promjene u svom okruženju. Vidimo da se
životinjske i biljne vrste u prirodi neprestano prilagođavaju svojem okolišu.
Stoga ne iznenađuje da jedan od glavnih dijelova ljudskog mozga također djeluje na To se odvija nevjerojatno precizno jer, u suprotnom, životinje, biljke i kukci ne bi
temelju binarnog sustava, kao što tvrdi profesor psihologije Randall O'Reilly sa Sveučilišta preživjeli. Izraz 'mutacija definira se kao „promjena slijeda DNK unutar nekog gena
Colorado u gradu Boulderu. On kaže da područje mozga za koje znanstvenici smatraju ili kromosoma određenog organizma, zbog čega dolazi do stvaranja novih osobina
da je ključno za čovjekove intelektualne sposobnosti u velikoj mjeri funkcionira poput ili karakteristika koje nisu prisutne u roditeljskoj vrsti". Ove promjene stvara sustav
digitalnog računala. „Mnogi istraživači koji izrađuju te modele klone se usporedbi s tjelesnog računala koji prima informacije iz svog okoliša i neprestano procjenjuje
računalom", kaže O'Reilly. „Moj se rad zasniva na tradiciji koja kaže da ljudski mozak posljedice koje bi to moglo imati za njegovu udobnost i opstanak. Jedan od primjera
nije nimalo nalik računalu, a sad odjednom, dok ga pobliže upoznajemo, čini se da je je proces termoregulacije koji tjelesnu temperaturu održava unutar određenih razina
računalu zapravo vrlo sličan."
čak i kada je suočen s vrlo raznolikim vanjskim uvjetima vrućine i hladnoće. Tijelo
Mozak, kao i samo tijelo, iznimno je sofisticirano biološko računalo koje je se neprestano, više ili manje, prilagodava, reagirajući na unutarnje i vanjske promjene
svjetlosnim godinama naprednije od spoznaja računalstva. No, upravo se zbog te i izazove: fizičke, u m n e i emocionalne. Isti taj princip prisutan je kod stanica mozga
sofisticiranosti čini da, kada ne uspoređujemo međusobno slične stvari, među njima štakora nakon obrade dobivenih informacija, kada upravljanje simulatora zrakoplova
postoje razlike. No, ne su, u načelu, iste. Kao što smo vidjeli, digitalna računala rade tako pokušavaju prilagoditi promjenama vremenskih uvjeta. Ukoliko postoje trajne
o
da se električni signali pretvaraju u binarna „stanja uključenosti ili isključenosti", a iste modifikacije u njegovom okruženju, te prilagodbe od strane tjelesnog računala
takve operativne principe profesor Reilly otkrio je u mozgu. „Neuroni u predfrontalnom naposljetku vode do trajnih promjena. To je ono što nazivamo 'evolucija', ali evolucija
korteksu su binarni - imaju dva stanja tj. aktivno ili neaktivno - a bazalni gangliji su, tjelesnog računala a ne beskrajne svijesti. Preživljavanje je glavni program tog sustava
u biti, glavni prekidač koji vam omogućuje da dinamički uključujete ili isključujete i odatle nam tako jak nagon za preživljavanjem. Ovu „nagonsku reakciju" generira
različite dijelove predfrontalnog korteksa", pojasnio je O'Reilly. Predfrontalni korteks je taj računalni program, a što se više fokusiramo na preživljavanje zbog njega samog to