Page 35 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

dati bez štaka, a da ne moram vladati bilo kim kučiva tajna sam sebi — i svom bližnjemu. Mi
ili izrabljivati bilo koga drugoga. Respekt po- poznajemo sebe a ipak, čak i uza sav napor koji
stoji samo na osnovi slobode: »l'amour est l'en- bismo mogli poduzeti, ne poznajemo sami sebe.
fant de la liberte«, kao što stara francuska Mi poznajemo svoga bližnjega, a ipak ga ne
pjesma kaže. Ljubav je dijete slobode, a nikada poznajemo, jer mi nismo stvar, a niti naš bližnji.
dijete dominacije. Što dalje sežemo u dubinu svoga bića, ili čijeg
Ne možemo respektirati neku osobu ako je drugog bića, to više nam cilj poznavanja izmiče.
ne poznajemo; briga i odgovornost bile bi slijepe Pa ipak, ne možemo a da ne želimo prodrijeti
kad ih ne bi vodilo poznavanje. Poznavanje bi u tajnu čovjekove duše, u najintimniji nukleus
bilo prazno kad ne bi bilo motivirano brigom. koji je »on«.
Postoje mnogi slojevi poznavanja; poznavanje Postoji put, i to vratoloman, da saznamo tu
koje je aspekt ljubavi ne zaustavlja se na peri- tajnu: to je put potpune moći nad drugom
feriji, već prodire do srži. Ono je moguće samo osobom, moći koja je prisiljava da čini ono što
ako uspijevam nadići brigu za sebe i vidjeti mi želimo, da osjeća, da misli ono što mi želimo,
drugu osobu na njezin vlastiti način. Mogu znati, moći koja je preoblikuje do stvari, naše stvari,
na primjer, da je osoba ljutita, čak ako to i ne posjeda. Krajnji stepen te težnje za poznavanjem
pokazuje otvoreno. Ali, ja je mogu poznavati i leži u ekstremima sadizma, u želji i sposobnosti
dublje: tada ću znati da je tjeskobna i zabrinuta, da nametnemo ljudskom biću patnju, dakle u
da osjeća osamljenost i krivnju. Tada ću znati želji da ga mučimo, da ga prisilimo da u patnji
da je njezina ljutnja samo manifestacija nečeg oda svoju tajnu. U toj žudnji za prodiranjem u
dubljeg i vidjet ću je kao nemirnu i zbunjenu,
to jest kao osobu koja pati, a ne kao ljutitu čovjekovu tajnu, njegovu i stoga i našu vlastitu,
i
okrut-
osobu. leži bitna motivacija dubine je intenziteta veoma
destruktivnosti.
nosti
i
na
ideju
Tu
Poznavanje ima još jednu, i još osnovni ju vezu jezgrovit način izrazio Isak Babelj. On navodi
s problemom ljubavi. Osnovna potreba da se riječi prijatelja oficira u ruskom građanskom
sjedinimo s drugom osobom kako bismo prevla- ratu, koji je upravo svog bivšeg gospodara
dali zatvor vlastite odvojenosti usko je vezana
s drugom specifično ljudskom željom, sa željom prebio nasmrt, kako kaže: »Ubijanjem — reći
da spoznamo »tajnu čovjeka«. Dok je život u ću to ovako — ubijanjem vi se samo otarasite
svojem pukom biološkom vidu čudesan i taj- momka ... Ubijanjem nikada ne dosežete dušu,
novit, čovjek je u svojem ljudskom vidu nedo- nikada ne dosežete mjesto gdje se ona nalazi u
čovjeku i kako se pokazuje. Ali ja nikada ne

44
45