Page 57 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

želju da ostane živo. Može se uzeti da je ista dugo dok je maleno i još uvijek potpuno ovisno
ideja izražena i u jednom drugom biblijskom o njima. Većina žena želi djecu, sretne su s novo-
simbolu. Obećana zemlja (zemlja je uvijek sim- rođenčetom i gorljive u svojoj brizi za njega,
bol majčinstva) opisuje se kao »prepuna mlijeka usprkos činjenici da ne «dobivaju« ništa za uz-
i meda«. Mlijeko je simbol prvog vida ljubavi, vrat od djeteta, osim smiješka ili izraza zado-
vida brige i potvrđivanja. Med simbolizira slast voljstva na njegovu licu. Čini se da je to stano-
života, ljubav za život i radost što smo živi. Ve- vište ljubavi djelomično ukorijenjeno u instin-
ćina je majki sposobno da dadu »mlijeko«, ali ktivnoj opremi koja se može naći kod životinja,
ih je tek manji broj sposobno da dade i »med«. kao i kod ljudske ženke. Ali, kakva god i bila
Da bi bila kadra dati med, majka mora biti ne uloga tog instinktivnog faktora, postoje također
samo »dobra majka«, već i sretan čovjek — a specifično ljudski psihološki faktori, koji odlu-
taj cilj ne postižu mnoge. Učinak toga po dijete čuju o tom tipu majčinske ljubavi. Jedan se može
gotovo i ne može biti veći. Ljubav majke prema naći u narcističkom elementu majčine ljubavi.
životu isto je tako zarazna kao i njezina tje- Ukoliko ona još uvijek osjeća da je dijete dio nje,
skoba. Oba .stanovišta duboko utječu na čitavu majčinska ljubav i zanesenost mogu biti zadovo-
djetetovu ličnost. Moguće je zaista razlikovati ljenje njezina narcizma. Druga se motivacija
među djecom — i odraslima — one što su do- može naći u majčinoj želji za vlašću ili posjedo-
bili samo »mlijeko« od onih što su dobili »mli- vanjem. Dijete — budući da je bespomoćno i
prirodni
jeko i med«. potpuno podvrgnuto njezinoj volji — je sklona
zadovoljenja
objekt
je
koja
majku
za
Za razliku od bratske i erotske ljubavi, koje dominaciji i posjedovanju.
predstavljaju ljubav između jednakih, odnos Ma koliko te motivacije bile česte, one su
između majke i djeteta po samoj svojoj prirodi vjerojatno manje važne i manje općenite od mo-
je odnos nejednakosti, u kojem je jednome
potrebna sva pomoć, a drugi je daje. Upravo tivacije koja se može nazvati: potreba za trans-
zbog tog altruističkog, nesebičnog karaktera, cendencijom. Ta potreba za transcendencijom
majčinska se ljubav smatrala za najvišu vrstu je jedna od najtemeljnijih čovjekovih potreba;
ljubavi i za najsvetiju od svih emocionalnih ve- ona se korijeni u činjenici njegove samosvijesti,
za. Međutim, čini se da majčinska ljubav ne u činjenici da on nije zadovoljan ulogom stara-
dolazi do punog izražaja u ljubavi za malo di- nja, u tome da on ne može prihvatiti sebe kao
jete, već u ljubavi za dijete koje sazrijeva. Za- bačenu kocku. On osjeća potrebu da bude stva-
pravo ogromna većina majki vole dijete tako ralac, da bude biće koje transcendira pasivnu

68 69