Page 447 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 447

448                                                                              LECENJE  BIUEM


                LUK,CRNILUK,CRVENILUK,LUKAC,KROMID,KAPULA


                                        Allium  cepa  L.  -       Liliaceae

                U  narodnoj  medicini  luk  se  vekovima  uspesno  upotrebljava  za  letenje
         mnogih  bolesti  spolja  i  Jznutra,  kao  'pro6ilakticno  STedstvo  protiv  zaraznih
         bolesti,  svakidasnja  hrana  i  za~n. Nema  kuce  bez  luka,  a  re~ka su  jela  po-
         gotovo  zaprske  bez  njega.  Luk  je  najpristupatniji  narodni  lek,  pa  je  i  to
         razlog  sro  se  tako  cesto  i  raznovrsno  koristi.

                Ljuti,na  luka  potice  od  sumpornih  heterozida  cujrl  proizvodi  hidroUze
         imaju  /itoncidna  svojstva  koja  uticu  povoljno  na  obnavljanje  tkiva  zagade-
         nih  i  drugih  rana;  oni  imaju  antibakterijska  svojstva,  nadrazuju  organe  za
         varenje  povecavajuci  kiselost  zeludacnog  soka  i  apeti~;  izlucuju  se  preko
         pluca  i  olaksavaju  iska~ljavanje. Luk  deluje  diureticno,  laksantno  i  antidija-
         beticno,  jaca  rad  srca,  siri  krvne  sudove  i  time  smanjuje  krvni  pritisak  i
         ozivljava  rad  lenjih  creva.  Susenjem  luk  guru  ljutinu  i  miris,  pa  samim  tim
         i  lekovitost.  Zato  se  luk  mora  koristiti  jedino  i  iskljucivo  sirov.  Malo  ispe-
         cena  glavica  luka  se  raspolovi  i  jos  topla  stavlja  na  cir  da  se  sto  pre  pro-
         vali.  IIi  se  luk  sitno  izreze  i  Fomesa  s  malo  ulja,  hleba  i  sapuna,  pa  se  ta
         kasica stavlja  na  cireve  i  uboje.

                Druga  narodlla  buena:  vocak,  votak, glavata  Ijutrka,  kokar,  kromit,  kro-
         miti  luk,  letnji  luk,  mrki  luk,  crvenac,  cr\~enac,  cebula.




                 LUCERKA, DETELINA, USEVNA VilA, PITOMA ILl PLAVA
                                                   DETELINA


                                  Medicago  sat,iva  L.  -        PapHionaceae


                Dobro  je  poznata  trajna  zeljasta  biljka koja  se  u  nas  sve  vise  gaj,i  kao
         najvafnija  picna  biljka.  Ukoliko  je  jedna  zemlja  napredl1ija,  utoliko  ima  viSe
         zemljista  poel  lucerkom,  jer  ova  biljka  ima  ne  sarno  veliku  hraaljivu,  ener-
         getsku,  nego  i  ogromnu  biolosku  vrednost,  jer  sadrli  veliku  kolicinu  belan-
         cevina,  hlorofila,  ksantofila,  provitamina  AiD,  vitamina  B,  C,  K,  mnogo
         kalcijuma  i  zeleza,  raznih  enzima,  sapemozida,  limunske,  jabuooe  i  malon-
         ske  kiseline,  holina,  trimelilamina,  raznih  aminokiselina  i  drugih  korisnih
         sastojaka.  Lucerka  je  pravi  arsenal  veoma  vafnih  hranlj·ivih,  profilakticnih  i
         lekovi tih  sas to j aka.

               Luceflka  je  postala  glavna  industrijska  sirovina  za  ekstrakciju  hloro-
         fila,  jer  je  to  najbogatija  i  najjevtinijoa  sirovina  ovog  tako  vaznog  sastojka
         bilja.  Zbog  izuzetnog  bogatstva  u  vitaminima  (vitamana  C  do  450  mg'l/o,  ka-
         rotena  do  80  mg<>/o i  dr.)  potpuno  mlado  vrsno  Usee  upotrebljava  se  protiv
         skorbuta,  reumatizma  i  uopste  za  jacanje.  Spravlja  se  u  obliku  povrea  iii
         supe,  iii  se  dnevno  popije  40-70  g  soka  iscedenog  iz  potpuno  mladog  lisea.
         Posto  nije  skodljiva,  lucerka  se  moze  svakodnevno  za  duze  vreme  upotre-
         bljavati.
               Medovina  od  lucerke:  250  g  osusenog  mladog  !ista  lucerke  kuvati  1  sat
         u  1  litru  destilovane  vode  ili  ki·snice  i,  kad  se  smlaci,  iscediti  i  pomesati  s
         2  kg  livadskog  meda;  uzimati  .po  2-3  kasi'ke  triput  dn~no posle  jela.
   442   443   444   445   446   447   448   449   450   451   452