Page 572 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 572

RBN  ILl  HREN                                                                                573


        u  letcnju  artcrijske  hipertenzije  i  za  urnirenje  du!evnih  bolesn1ka.  Da  bi
        se  postiglo  zeljeno  dejstvo  l1a  ·snifenje  krvnog  pritiska,  bolesnik  mora  da
        se  p riddava  lekarskog  uputstva.  Dorira  se  u  rni,Jjgramirna,  odnosno  deia-
        virna  miligrama.




                                              REN  ILl  HREN


                               Cochlearia armoracia L. -             Cruciferae

              Ren  raste  po  vlainirn  mestima,  gotovo  ~irom  eelog  sveta.  Gaji  se  u
        mnogim  zemljarna  zbog  korena  .koji  sluzi  za  zatin.  Reo  je  snaina  zeljasta
        vgegodiSnja  biljka.  Naraste  oko  I  m.  Ima  vrlo  velike,  po  obodu  nazublje-
        ne  listove  i  dugacke  cvasti  s  behlm  sitnim  evetovima.
              Koren  je  do  6  em debeo  i  v,rlo  dugatak,  Qko  I  rn.  Gore  je  zadebljao  i
        ima  vise  glava.  Spolja je  zuckastO'sivkast,  a  iznutra  bee  i,  dok  je  rnlad,  nije
        zilav.  Uk usa  je  Ijutog,  toplog  i  pete.  Bez  Iniri5a  je,  ali  ako  se  stru:ze,
        razvija se poseban Ijut miris koji izaziva jako suzenje.
              UpotJrebljava  se  sarno  s v e z  k 0  reo.  Moze  se  dugo  safuvati  svez  u
        podrumu zakopan u  vlaian pesak.

              Ima  sin i g r ina,  koji  ·se  raspada  na  alil4zo-sulfocijaruid,                glikozu
        i  kaHjum  kiseli  sulfat.  Ima  J  !ecera,  a'sparagina,  glutamina  i  dr.
              Ren  je  omiljen  narodni  Iek  i  zdrav  zatil1.  Delovanje  mu  je  sJatno  sla-
       cicio  Najvi~e se  upotrebljava  kao  presan  zacin,  manje  za  lek.

              Ostala  narodna  imena:  ·kren,  ledinja  andrkva,  morska  rotkva,  ravelj,
        ravet,  torman,  hrelj,  hrin.

              Kasikara  (Cachlearia  officinalis  L.  C:ruciferae)  spada  u  istu  botanicku,
       hemijsku  i  fa'rmakodinamsku  grupu.  To  je  do  30  em  visoka  zeljasta,  raz-
       grana·ta  viSegodBnja  biljka.  Raste  najvge  u  blizini  morskih  obala  i  na
       drugim  slanim  terenima  Zapadne  i  Severne  Evrope,  a  kulturom  se  ra!irila
       i  u  celoj  Evropi.  Kod  na's  je nema.  Upotrebljava ·se  sveza  biljka,  jer ako  se
       ostavi  da  se  osu~i,  izgubi  Ijutinu,  koja  se  inate  javlja  ,kad  se  sveza  biljka
       gnjeci  pnstima  i  tada  miriSe  kao  slacica  lima  jedan  sumpomi  gli,kozid).
              Saddi  vitamina  C,  m i r  0  z ina  i  sumpornog  gli·ko2lida  k 0  hie a r i-
       n a,  koji  hidrolizom  daje  jednu  vrstu -slacicnog  ulja.
              Ka~,kara  deluje  kao  ren.  E tansko  ulje  u  homeepatiji  simi  kao  sred-
       stvo  koje  popravlja  promet  materuja  i  kao  diuretik  Inace,  kaSikara  je  na-
        rodni lek protiv raznih bolesti.
              Spiritus Coc:lzleariae  simi za  drazenje  koze 'kao 51acicni  ~piritus. Sirupus
       antiscorbutic£ts  sadrfi  ekstrakt  ove  biljke.  To  je  dan as  zastareo  lek.

              Narodna  imena:  ilitna  trava,  Zlicniea,  zlitnjak,  ka!itak,  ozicnjak,  po-
       Ijafua,  trava  od  poljaCine.
              Slicnog  sastava  i  lekovite  vrednosti  je  i  rotkva  (Raphanus  sativus  L.
       -   Cl1Uoiferae), osobito erna. To je jedan od najsta.rijih na·rocinih  lekova. Zdra-
       va  luana  i  zacin.

              Ostala  narodna  imena:  andrkva,  ardakva,  povrtniea,  rd8!kva,  rodakva,
       rokva, vrtna rotkva, trup, trupka.
   567   568   569   570   571   572   573   574   575   576   577