Page 6 - Rudolf Štajner - Teozofija

željela postati dušom suvremene civilizacije i nastoji
u budućnosti nadahnuti svijest nove duhovne Eu­
rope. Ona gradi svoj put spoznaje na temelju onoga
što je u različitim dijelovima unutar srednjoeuropske
kulture već bilo postignuto. Ona je plod dugog raz­
vitka i osnova za nove duhovne poticaje koji su svoju
klicu imali početkom 19. stoljeća u njemačkoj idea­
lističkoj filozofiji i prirodoznanstvenim istraživanjima
J. W. Goethea. Pritom ona ne niječe zadivljujuća
postignuća prirodnih znanosti u 19. i 20. stoljeću.
Ona ih samo dopunjuje jer smatra da spoznaja činje­
nica materijalnog svijeta nije ni izdaleka potpuna
spoznaja.
Materijalni svijet spoznajemo pomoću naših os­
jeta i osjetila koja ima svaki normalno razvijen čovjek.
Sasvim je razumljivo da tim organima ne možemo
spoznati duhovni svijet. Za spoznaju duhovnog svijeta
potrebno je da svatko tko to želi putem odgovarajućeg
školovanja stekne potrebne organe koji će mu omo­
gućiti spoznaju duhovnog svijeta, čime stječe tek
potpunu spoznaju u antropozofskom smislu. Ponovno
bih naglasio da za razliku od uvođenja u duhovne
spoznaje u prošlosti, nakon misterija na Golgoti spoz­
naju duhovnog svijeta pojedinac može steći samo
u punoj svijesti svoga Ja. Taj način potpuno svjesne
spoznaje znači prekid sa srednjovjekovnom skolastič-
kom spoznajom koja se temelji na izreci sv. Augustina:
"Non intellego ut credam, sed credo ut intellegam."(Ne
spoznajem da bih vjerovao, već vjerujem da bih spoz­
nao.); kao i s Kantovom filozofijom koja ograničava
ljudsku spoznaju na osjetilni svijet, dok nadosjetilni
prepušta vjeri. Steiner smatra da ljudska spoznaja
uz određeno školovanje nema ograničenja u spoznava­
nju osjetilnog, ali i nadosjetilnog svijeta. Međutim,