Page 223 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

povelja’, dva državnika su iznela osnovne smemice posleratne poli­
tike. Između ostalog: a) da se ubuduće neće vršiti kakve teritori­
i
n
jalne promene, koje ne bi odgovarale slobodno izraženoj volji
naroda; b) .da svi narodi imaju pravo da izaberu oblik vladavine
prema svom nahođenju, a onima kojima su suverena prava silom
oduzeta da im ta prava moraju biti vraćena nakon uspešno
okončanog rata; c) sve države velike i male, pobednce ili pobeđene,
i
treba da imaju podjednak pristup trgovini i sirovinama sveta; d) svi
l
narodi sveta, bilo iz realističkih ili moralnih razoga, nužno moraju
l
doći do saznanja o potrebi odricanja od upotrebe sie.“377

Iako Atlanska povelja ne predstavlja formalni pravni akt, u
njenom sadržaju se nalaze proklamovani anglo-američki politički cilj­
evi za izgradnju novog svjetskog poretka, koji se trebao graditi poslije
pobjede nad Hitlerom. Konferencija na Jalti će njihove najavljene cilj­
eve ponovo ostaviti kao mrtvo slovo na papiru. Amerika i SSSR će uz
pomoć tajne diplomatije podijeliti svijet na interesne sfere.378 Kasnije
osnivanje dobrog dijela međunarodnih institucija, prije svih MMF-a i
g
Svjetske banke, biće u službi izgradnje američke heemonije u neso-
cijalističkom dijelu svijeta.
Svijet, podijeljen na interesne sfere, najviše je odgovarao
Americi, jer joj je omogućio da, u ime ideala slobode i demokratije,
sebe stavi u ulogu branitelja tzv. slobodnog svijeta. Zvanične ciljeve
svoje politike Amerika je ponovo pogazila. Ona je u svojoj interesnoj
sferi izgradila sistem bezbjednosti koji joj je omogućio potpunu kon­
trolu nad saveznicima, donekle sa izuzetkom Francuske. Međutim,
poslije De Gola, uloga Francuske će biti neutralisana i njen značaj biće
više u simboličkoj ravni nego u stvarnom uticaju nasvjetsku politiku.

Konačno, treći pokušaj građenja novog svjetskog porka
t
e
Amerika je najavila nakon kolapsa SSSR-a. Džordž Buš stariji je 29.
377 Smilja Avramov, M e đ u n a ro d n o ja v n o p r a v o , str. 433.
378 Vidjeti u: Vladimir Dedijer, In teresn e sfere, str. 435-436.

222