Page 7 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 7

Predgovor bosanskom izdanju

            Dok ovo pišem, prošlo je skoro jedna decenija od objavljivanja prvog
          izdanja  ove  knjige,  na  njemačkom  jeziku.  Kroz  to  se  vrijeme  svijet
          na više načina duboko promijenio. Ipak, tragično je kako se u nekim
          vidovima malo toga promijenilo na ovome našemu svijetu. Berlinski je
          zid pao prije više od jedne decenije, a s njim i temelji skoro poluvjekovnog
          hladnog rata između Istoka i Zapada. Time nije ni izdaleka svanula
          nova  era  razumijevanja  među  ljudima  i  otvaranja  privrede  bivšeg
          Sovjetskog  Saveza  i  zemalja  Istočne  Europe  nezamislivom  napretku.
          Umjesto toga, svjedoci smo propadanja, osiromašenja i, na Balkanu,
          ratnog stanja.

            Pomnim  će  čitaocima  ovoga  teksta  vjerovatno  upasti  u  oči  neke
          sablasne i jezive paralele. Balkan je ponovno poprište strateških tenzija
          i  ratovanja  za  tuđe  interese,  ratovanja  između  postojećih  moćnih
          političkih  interesa  jako  udaljenih  od  Zagreba,  Sarajeva  i  Prištine.
          Ubistvo  habzburškog  nadvojvode  Franza  Ferdinanda  u  Sarajevu
          1914. godine obično se u većini historijskih knjiga prikazuje kao djelo
          usamljenog zaluđenog fanatika. Međutim, pomno istraživanje pozadine
          Gavrila Principa otkriva njegova tajna putovanja u London i Pariz u
          sedmicma  prije  toga  ubistva  koje  je  pokrenulo  cijeli  lanac  događaja
          poznatih pod nazivom Prvi svjetski rat. 1914. godine Balkan je bio
          pijun u daleko većoj šahovskoj igri globalnih središta moći.

            Slično tome, 1990. godine britanska premijerka Margaret Thatcher
          i  francuski  predsjednik  Francois  Mitterrand  udružili  su  snage  u
          očajničkom pokušaju da spriječe konačno ujedinjenje dviju njemačkih
          država. Nedugo nakon toga eksplodirala je bačva baruta na Balkanu i
          pretvorila se u skoro neprestano ratovanje.


            Kako trebamo shvatiti neuspjeh vlada Evropske zajednice da zaustave
          brutalno i besmisleno krvoproliće na svojim istočnim granicama? Razlog
          tome  zasigurno  ne  leži  u  nedostatku  razumijevanja  ili  poznavanja
          problema. Niti u nedostatku ekonomskih sredstava. Da bismo počeli
          shvaćati odgovor na to naizgled jednostavno pitanje, moramo se vratiti
          u  prvu  deceniju  20.  vijeka  i  danas  nedovoljno  poznatom  engleskom
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12