Page 41 - Miroljub Petrović - Ko vlada svetom
P. 41

Ko vlada svetom                                                                                 Skriveni

       tražili način da svoj unosan “posao” sa stvara-            deonica poseduje 12 banaka koji su u vlasniš-
       njem novca iz ničega uspostave i u ovoj velikoj            tvu nekoliko porodica. Jednostavno, banka
       zemlji.                                                    “Federalne rezerve” štampa američke dolare i
                                                                  upravlja novčanom masom u opticaju, napla-
       Tako su 1791. osnovali “Američku Banku”
       (Bank of US). Amerika je tada bila kolonija                ćujući svoje usluge kamatama na kredite koje
       podeljena od strane nekoliko evropskih zema-               daje komercijalnim bankama. Jedini troškovi
       lja, a bankari su već imali razrađen sistem fi-            koje ona ima su vezani za štampanje dolarskih
       nansijskog potčinjavanja skoro svih Engleskih              novčanica. Tako ih štampanje novčanice od
       kolonija osnivanjem privatnih centralnih bana-             100 dolara košta od 50 do 70 centi.
       ka. Veštačkim izazivanjem kriza putem inflaci-             Pokriće koje ova banka ima je izvesna količina
       je, stvarali su pobune, obarali vlade i finansirali        zlata, ali niko ne zna koliko je to tačno. Šta je
       svoje političke pulene koji su im omogućavali              onda pokriće kojim banka “Federalne rezerve”
       eksploataciju te države.                                   određuje količinu novca koju stvara i čak veli-
                                                                  kodušno prodaje čitavom svetu? Čime SAD
       Kada je američki predsednik Endru Džekson
       odbio da im pruži podršku, iznenada je umro                garantuju vraćanje dugova, kad ne proizvode ni
       1836. godine. Finansiranjem predizborne kam-               približno vrednosti sa kojima raspolažu?
       panje Vudro Vilsona, bankari su konačno imali              Najveće pokriće banci “Federalne rezerve” su
       “svog” predsednika SAD. Vilson je 1913. go-                građani SAD, koji su zakonom naterani da pla-
       dine proturio kroz Kongres zakon po kome                   ćaju porez. To je upravo ono što je u stanju da
       privatna banka “Federalne rezerve” može da                 stvara prave vrednosti – ljudski rad. To je način
       kreira dolar iz ničega.                                    kako se stvara savremeno robovlasničko druš-
                                                                  tvo.
       Iako je banka “Federalne rezerve” stvorena
       kao vladina agencija, država SAD nije deoničar             Banka “Federalne rezerve” ima građane Ame-
       ove banke, mada vlada ima formalno pravo                   rike kao pokriće za novac koji izdaje i prodaje
       nadzora nad njenim poslovanjem. Međutim,                   širom sveta. Kako je ljudski radni potencijal
       ovo pravo vlada ne može da ostvari, jer joj deo-           idealan zalog za novac, jer ima praktično neo-
       ničari to ne dozvoljavaju. Deoničari su 300 pri-           graničenu vrednost, to jest, moć da stvara vred-
       vatnih korporacija (Komitet 300). Najveći broj             nost, bankari su kreirali i novu strategiju širenja

       78                                                                                                  79
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46