Page 189 - Boris Mouravieff – Gnoza
P. 189
ogledalima, lako možemo izgubiti sav pojam o tome što je stvarno. Koristeći
matematički jezik, napisali bismo jednadžbu:
gdje je I, Imaginarno, jednako R, istinskom, pomnoženim s imaginarnim brojem,
drugim korijenom od minus jedan. Prepoznati √( -1) gdje god on postoji, znači
steći pronicljivost. Premda Imaginarno jako podsjeća na Istinsko, kao i u slučaju
ogledala uvijek među njima postoji razlika, zato što je slika obrnuta u odnosu na
predmet: ovo je primjenjivo na sve vrste proizvoda nestvarnog, i daje nam način
kako da ih otkrijemo.
'A' utjecaji među kojima živimo su po svojoj prirodi imaginarni; ali mogu
uzrokovati ili stvoriti stvarne učinke. To je ono što se neprestano događa u
životu. Tako nas strah od neke izmišljene opasnosti tjera da poduzmemo
konkretne mjere opreza. Međunarodna politika svakog doba je očigledan
primjer.
Tradicija preporuča dvije praktične metode kako bi se razvila sposobnost
pronicljivosti; svaka od njih je prilagođena jednom od dva tipa vanjskog čovjeka
koji su najrašireniji u našoj civilizaciji:
- negativna metoda, ili metoda isključivanja, preporučuje se čovjeku 3,
to jest, intelektualnom tipu;
- pozitivna metoda, ili metoda integracije, preporučuje se čovjeku 2,
emotivnom tipu.
Vrijednost svake od ovih dviju metoda je jednaka. Razlika je ta da, ako
tražitelj slijedi prvu neće vidjeti svjetlo osim na vrhuncu svojih napora; ako slijedi
drugu, bit će ohrabren iskrama iz svijesti istinskog 'Ja' koje će ga pratiti cijelim
putem.
U načelu, čovjek 3 je obdaren težnjom da ne vjeruje 176 . On je više
skeptične prirode: on često i lako napreduje ka kritičkoj analizi činjenica i
problema s kojima se suočava. Centar gravitacije njegovog mentalnog života je u
intelektualnoj aktivnosti. Negativna metoda uzima u obzir te karakteristike. U
promatranju pokreta unutrašnjeg života, ona poduzima kritičku analizu
najskrupuloznijeg i nepristranog oblika mogućeg. Ona promatra dolazak i odlazak
malih 'ja' ili grupe malih 'ja' te, prepoznajući ih kao Ne -Ja, čini napor da se s
176
Mora se napraviti oštra razlika između sljedećih pojmova: vjerovati i imati vjere.
Vjerovati nije baš nešto: I đavli vjeruju, i dršću (Jakov II: 19). Tako možemo reći da svatko
vjeruje u Boga ili barem u nešto, u novac npr. Ali takva vrsta vjerovanja nema snagu koja
bi bila sposobna pomaknuti planine.
187 |