Page 201 - Boris Mouravieff – Gnoza
P. 201
zauzeli mjesto plemstva. To je bilo posvećivanje dugog procesa oblikovanja nove
elite.
Došavši na vlast, istraživački i kalkulirajući čovjek tada je usmjerio suštinu
aktivnosti Zapada prema industrijskoj Revoluciji, koja je još jednom pozivala na
promjenu lica svijeta. Ali znanost koja je otad proizvela čuda u području
sredstava, nikad nije opisala praktične procese koji bi omogućili kontrolu tih
sredstava. Ona obećava besplatan luksuz, ali nije ni utemeljila niti ocrtala novo
uređenje društva, gdje bi ljudi bili slobodni od ropstva stjecanja svog svagdašnjeg
kruha u znoju svog čela.
Intelektualac, čovjek znanosti, stvorio je stroj, ali danas je stroj sila kojoj
on više nije gospodar. Jučerašnja vladajuća klasa biva nadvladana, i nesposobna
preuzeti odgovornost moći u nadolazećem svijetu. Tako logika povijesti zahtijeva
oblikovanje nove vladajuće elite. Još uvijek nam ostaje potreba da točno
specificiramo suštinske karakteristike novog čovjeka, i da zamislimo odgovarajući
redoslijed stvari u novom dobu, čiji je dolazak bio najavljen munjom, kao što je to
bilo sa silaskom Zakona na Brdu Sinaj. Ovog puta je munja svjetskog rata, vatra i
plamen Hirošime i Nagasakia, u rukama ljudi.
Promislimo analogijom. Rekli smo da je transformacija vladajuće klase od
kasnog Srednjeg vijeka do vremena Enciklopedije ovisila o pojavljivanju čovjeka
novog tipa: intelektualca, čovjeka znanosti. Na isti način, tijekom Antike,
Filozofija je napustila svoj predominantni položaj u korist Religije, a to je pak
iščezlo i izblijedjelo nakon Srednjeg vijeka usponom Znanosti.
Sveukupno postoji samo četiri načina percepcije i proučavanja
čovjekovog vanjskog i unutrašnjeg svijeta: Filozofija, Religija, Znanost i
Umjetnost. Možemo vidjeti da su civilizacije slijedile jedna drugu pomicanjem
centra gravitacije aktivnosti elite s jednog polja na drugo. Tako se uspostavila
periodičnost u povijesti civilizacija.
R.
R.
F. F. F. R.
U. Z.
Z.
U. Z.
U.
Sl. 53
Sl . 5 3
199 |