Page 431 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava

418 Ljudski rode, ustani... ovaj lav više ne spava

Na taj način mozak može graditi holografski svijet’ koji izgleda vrlo stvaran.
Mozak je taj koji, preuzimajući informacije od očiju, stvara digitalne holograme
koje nazivamo fizičkim svijetom. Očitavanjem informacija kodiranih u primljene
signale on također daje privid dubine i udaljenosti.
Ono što izgleda jako daleko nalazi se zapravo u vašoj glavi, baš kao što su dubina
i udaljenost u kompjutorskim igricama prisutne na istom malenom disku. Često
ponavljamo nove izraze a da ne razumijemo pravu bit onoga što znače. Slijedi
nekoliko rječničkih definicija riječi ‘digitalan’: izražen u brojčanom obliku, posebno
u kompjutorskoj upotrebi; korištenje ili očitavanje u znamenkama; prikazivanje
podataka kao niz brojčanih vrijednosti; u vezi sa znamenkama ili posjedujući iste;
kompjutorska znanost o, ili povezana sa, uređajem koji može očitavati, pisati ili
pohranjivati informacije prikazane u brojčanom obliku. Ovim se objašnjava vrlo
mnogo stvari u vezi naše stvarnosti koja je, što govorim godinama, na jednoj razini
izražena u obliku matematike i brojki. Zbog toga numerologija može biti iznimno
‘moćna’ zbog toga se opetovani nizovi brojeva mogu naći u cjelokupnom „svijetu
,
prirode”. Znanstvenici i istraživači otkrili su ponavljajuće matematičke kodove kao
što je Fibonaccijev brojčani niz kod kojega se zadnja dva broja zbrajaju da bi se
dobio sljedeći, kao u nizu 1, 1, 2, 3, 5,8, 13, 21... Taj slijed nalazimo u čitavoj prirodi,
u svemu: od proporcija ljudskog tijela do načina na koji rastu biljke i školjke (slike
195 i 196). Otkriće Fibonaccijevog brojčanog niza često se pripisuje talijanskom
matematičaru iz 12. na prijelazu u 13. stoljeće, Leonardu iz Pise, znanom i po imenu
Leonardo Fibonacci, ali taj su niz također poznavali u Indiji i, gotovo sigurno, u
drugim drevnim kulturama barem stotinama godina ranije. Vjerojatno ga je stotine
tisuća godina poznavalo društvo iz Zlatnog doba, prije niza kataklizmi tipa „Velikog
potopa”.
Drugi matematički i geometrijski kodovi i opetovani nizovi uključuju one koje
znamo kao pi, fi, „svetu geometriju”, numerologiju, kineski IChing, astrologiju i mnoge
druge kodove. Ti opetovani brojčani nizovi i razmjeri povezuju se jedni s drugima
kao što se Fibonaccijevi brojevi povezuju sa „zlatnim brojem” fi, odnosno s 1,618 (uz
još mnogo znamenki, ali da sad ne kompliciramo....). Također je znan i kao „zlatni
omjer”, „razmjer zlatnog reza” i „božanski razmjer”, a nalazimo ga u cijelom ljudskom
tijelu u proporcijama
ruku, lica, pa čak i zubi.
Neki kažu da ga se može
pronaći čak u temperaturi
tijela te u otkucajima
čovjekova srca u stanju
mirovanja, a zasigurno
ga se može vidjeti u
proporcijama životinja,
Slika 195 Slika 196 stanovnika mora, insekata
i... DNK. Iste te brojeve i
Način na koji rastu biljke i školjke, kao i proporcije ljudskog lica,
izjednačavaju se s Fibonnacijevim brojčanim nizom. razmjere pronaći ćemo u