Page 432 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava

Kozmički internet 419

egipatskim piramidama, u grčkom Partenonu te u bezbroj drugih građevina. Drevni
grčki filozof Platon smatrao je zlatni razmjer matematičkim odnosom s najvećim
stupnjem povezanosti i jednim od ključeva fizike kozmosa. Početkom 2010.
znanstvenici su objavili da su utvrdili kako zlatni razmjer djeluje i u subatomskim
kvantnim područjima. U njihovim eksperimentima otkriveno je da subatomske
frekvencije rezoniraju u skladu s matematikom zlatnog razmjera. Dr Radu Coldea s
Oksfordskog sveučilišta, glavni autor tog istraživačkog izvještaja, kaže:

... pronašli smo niz rezonantnih tonova: prve dvije note pokazuju savršen međusobni
odnos. Njihove frekvencije su u razmjeru od 1,618 ... što je zlatni razmjer poznat iz
umjetnosti i arhitekture. On odražava divno svojstvo kvantnog sustava - skrivenu
simetriju.

Ali, naravno da postoji „skrivena simetrija” jer holografsko stanje koje zovemo
‘materija tek je odraz informacijske matrice u kvantnim područjima. Suvremena
je znanost otkrila kako se ‘fizički’ svijet može raščlaniti na brojeve i algoritme,
odnosno postupke za rješavanje problema koji se uvelike koriste u fizici, računalima
i softveru. U knjizi Maja: svijet kao virtualna stvarnost Richard L. Thompson piše:

Mnogo je više načina da se bude kompleksan negoli jednostavan. Činjenica da su
zakoni fizike tako jednostavni i matematički dotjerani navela je mnoge istaknute
znanstvenike da zaključe kako je Bog zacijelo matematičar ...

... Razmislite o činjenici da svi elektroni imaju posve isti naboj, a da svi protoni imaju
posve isti suprotan naboj. To je neophodno za stabilnost atoma i molekula. Kada bi ti
naboji nasumce varirali od jedne čestice do druge ne bi bili mogući neutralni atomi,
niti bi mogle funkcionirati biološke molekule kao što je DNK. Po svemu sudeći, fizika
je ustrojena tako da omogućuje život.

Sve je savršeno sinkronizirano jer je program upravo tako napisan. Drevni grčki
genij Pitagora u svemu je vidio brojeve, a velik dio onoga što je govorio bilo je poznato
davno prije u Babilonu (evo ga opet). Pitagora je ondje živio i učio neko vrijeme te
je imao pristup bazi znanja s izvorištem u Sumeru i ranijim razdobljima. Brojčane
nizove i „božanski razmjer” u svojim su slikama i skulpturama koristili mnogi
umjetnici, uključujući Leonarda da Vincija u djelima kao što je Posljednja večera.
Autor i istraživač William Neil otkriva druge ponavljajuće brojeve u svojoj knjizi
Kako smo stvoreni: Knjiga otkrivenja (How We Were Made: A Book of Revelations).
On tvrdi da se drevni sumerski sustav, baziran na broju 60 i njegovim izvedenicama,
neprestano ponavlja u vezi ljudi, planeta, drevnih građevina poput Stonehengea,
mjerenja ‘vremena, snježnih pahuljica i mnogo drugih stvari. Ustanovio je da njegovi
nizovi opetovanih brojeva obuhvaćaju 360, 3600 i 6 x 6x 6 (216). U biblijskoj Knjizi
otkrivenja piše: ,,U ovome je mudrost: u koga ima uma, nek’ odgoneta broj Zvijeri.
Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šest stotina šezdeset i šest.” Neil je ustanovio da
se precesija ekvinocija također uklapa u spomenute nizove. Tu ‘precesiju’ uzrokuje