Page 504 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava

Mjesečev Matriks 491

sotonističkog rituala kada žrtva zna da će biti žrtvovana, ali se ritual oteže kako bi se
postigla najveća doza prestravljenosti.
Prianjanje reptilskog mozga opstanku i sukobima koji uz to idu ne svodi se samo
na ratovanje. Vidimo to na svim razinama ljudskih odnosa i interakcija kad se ljudi
bore za moć i kontrolu, kada se natječu u želji da steknu bolji utjecaj, status i novac
ili se nastoje obraniti od percipiranih prijetnji, bilo umišljenih bilo stvarnih. Ljudi bi
mogli surađivati i ostvarivati uzajamnu korist, ali reptilski mozak i mentalitet roja/
krda unutar Mjesečevog matriksa želi se natjecati, pobjeđivati, osvajati. U pozadini
svega je vjerovanje u opstanak (evo ga opet) najsposobnijih i najjačih i da živimo
u svijetu bespoštedne konkurencije. Ako netko pobjeđuje to znači da netko drugi
gubi, a to jamačno neću biti ja! A ne, nikako. Sve su to gluposti, ali pokušajte to
reći reptilskom mozgu, koji kao da je izmislio izraz „bespoštedna konkurencija”, a
vjerojatno i jest. Takva konkurencija, očajničko pentranje uz nauljen stup, vodi do
toga da nekolicina ima daleko više negoli im treba, dok drugi gladuju i pate zbog toga
što nemaju čak ni osnovne uvjete za život (si. 233). Bi li tako nešto učinila Svijest?
Ne bi, ali nerazvijena svijest bi, što i čini, putem programiranog uma i reptilskog
mozga. Pobjeda i poraz postali su ljudska opsesija jer čovjek izjednačava pobjedu s
opstankom, a poraz s izumiranjem. Pobjedu izjednačava sa statusom, prevlašću i moći
(izrazi reptilskog mozga), a poraz s nepostojanjem svih tih triju stvari. Sama želja za
kontrolom - bilo da se radi o partneru, djetetu, situaciji, državi ili svijetu - potječe iz
reptilskog mozga. Opet je mehanizam opstanka taj koji smatra da što veću kontrolu
netko ima, to su mu veće šanse za opstanak. Iluminatski gmazovski hibridi užasavaju
se nepredvidivih ljudi i situacija te su opsjednuti dirigiranjem svim stranama kako bi
mogli odlučiti ishod. Vidimo to u načinu na koji se dirigira svjetskom privredom, što
se čak ne čini putem otvorene konkurencije u tzv. ‘kapitalizmu’ nego ‘kartelizmom’ .
Tržište je namješteno kako bi se osigurao željeni ishod. Gmazove i njihove hibride, kao
i većinu ljudi, jako brine stanje stalnih promjena jer su usvojili reakcije mentaliteta
roja - samo su Gmazovi u tome ekstremniji - i ništa drugo. Neutaživa žudnja za sve
više i više ‘stvari’ i za preobiljem svega još je jedna od značajki reptilskog mozga.
Francuski antropolog G. Clataire Rapaille
napisao je članak za Los Angeles Times u
kojem opisuje pohlepu i pretjeranost kao
značajke reptilskog mozga. Članak je bio
naslovljen „Život na visokoj, i još višoj, nozi;
kako je opaka neumjerenost postala način
života u južnoj Kaliforniji”. Rapaille piše:

... želja za neumjerenošću potječe od
reptilskog mozga ... Reptil želi dograbiti
najviše hrane što može, biti najveći i
najmoćniji, jer je fokusiran na opstanak. Kad
se radi o izboru između intelekta i reptila, Slika 233: Gmazovski mentalitet roja na
reptil uvijek izađe kao pobjednik. djelu.