Page 249 - Edward Griffin - Svijet bez raka

2 4 8 Svijet bez raka

Međutim, fluorid je bio zanemaren i zanemaruje se još i danas. Usvari,
malo je konkretnih dokaza da fluoridi stvarno rade ono što se tvrdi da rade,
a mnogo je dokaza koji govore suprotno. U izvornoj istrazi koju je proveo, dr.
Dean je izvijestio da 1938. godine u Pueblu, Colorado, trideset sedam posto
stanovništva nije imalo karijes. U vodi je bilo 0,6 milijuntih dijelova fluorida.
Ipak, u East Molineu, Illinois, uz 1,5 ppm fluorida - gotovo triput više - samo
jedanaest posto stanovništva nije imalo karijes. Primjećujemo također da u
gradu Washingtonu D. C, koji je više od dvadeset godina imao fluoriranu vodu,
njegovi građani imaju, suprotno očekivanjima, gotovo trećinu više karijesa od
građana u zajednicama koje nemaju fluoriranu vodu. 14
Ali to, zapravo, nije bitna stvar. Čak i kad bi natrijev fluorid zaista smanjivao
broj karijesa kao što njegovi zagovaratelji tvrde, činjenica je da je ta kemikalija
izuzetno otrovna i u vrlo malim količinama. Toliko je otrovna da su farmaceutske
kompanije dužne upozoravati potrošače kako prisustvo te tvari u pilulama u
količini od samo jednog miligrama može kod nekih uzrokovati bolest.
Studije provedene u Antigu, VVTsconsinu, Grand Rapidsu, Michiganu i
Newburghu, New York, odreda su pokazale da se unutar nekoliko mjeseci od
početka fluoriranja vode za piće smrtnost od srčanih bolesti u tim gradovima
gotovo udvostručila i stabilizirala na razini otprilike dvostruko višoj od
nacionalnog prosjeka. Slično tome, u filadelfijskom zoološkom vrtu došlo
je do naglog porasta smrtnosti životinja i ptica koji se vremenski poklapao s
fluoriranjem vode. 15
Dr. Paul H. Phillips, biokemičar sa Sveučilišta u Chicagu koji je proveo
dvadeset tri godine istražujući otrovnost fluorida, istaknuo je da se natrijev
fluorid, čak i kad se uzima u iznimno malim količinama, akumulira i gomila u
skeletnim dijelovima tijela. Simptomi kroničnog trovanja fluoridima ne moraju
se pojaviti godinama, a kad se pojave, može ih biti vrlo teško dijagnosticirati.
Mogu se manifestirati u mnogim oblicima - kao kalcifikacija krvnih žila,
poremećaji bubrega, crijeva, kože, želuca, štitnjače i živčanog sustava; mogu biti
odgovorni za glavobolje, povraćanje, mongolizam, čireve u ustima, bolove u
zglobovima i gubitak apetita.
Dr. Simon A. Beisler, šef urologije u njujorškoj Bolnici Roosevelt, rekao je:

Jednostavno mislim da to nije bilo istraženo koliko je trebalo biti. Fluorid u vodi
može stići do svakog organa u tijelu i postoje znakovi da može biti štetan nakon
dužeg vremenskog razdoblja. 16

Garrison, op. cit, str. 229, 230.
Vidi izvješće za javnost iz kolovoza 1972. g. i «Is Fluorine Pollution Damaging Hearts», K.A. Baird,
15
dr. med., (Citizen Action Program, 608 Gowan Rd., Antigo, Wisc, 54409).
Garrison, op. cit., str. 228-230.
16