Page 298 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 298

GUIINA  ILl  ZMlJlNA  TRAVA ...
                                                                                                           299

                       GUJINA  ILl  ZMIJINA  TRAVA,  BADEU, SIKAVICA,
                                                 SARENI CKAU

                           Silybum  marianum  (L.)  Gaertn. -                 Coimpositae


                Krupna,  snalna  Jmpozantna  dvogodHnja  zeljasta  biJjka,  visoka  do
         150  cm,  koja  lie!  na  ~aren  bujan  ekalj.  Listov,i  su  tigrasto                     pro~arani
         belim  prugama.  Cvetovi  i  listovi  su  bodljikavi.  Cvasti  su  krupne  i  cr.
         vene.  Cveta  celog  leta,  u  drugoj  godini.  Raste  kraj  puteva  i  naselja  u  jilZ.
         nim  krajevima  i  u  Primorju.  Upotrebljava  se  zreo  plod,  re4e  list  (SUybi
         fructus  et  folium).  Glavni  lekoviti  sastojci  su  tiramin  i  histamin.  U  plo-
         du  ima  0,1%  etarskog  ulja,  malo  tanina,  flavonoida,  24-26<1/.  masnog  ulja,
         17%  belaneevine,  21%  raznili  ~cera i  drugib  ugljenih  hidrata  i  smole.

                ZahvaljujuCi  prisustvu  tirami.na,  plod  badelja po-
         vecava  krvni  pritisak.  Daje  se  protiv  astme,  senske
         groznice,  glavobolje  ,i  koprivnjaee.  Upotrebljava  se
         i  kao  gorko  sredstvo  za  jaeanje,  osobito  posle  te~kih
         operacija  i  bolesti.  U  narodu  se  upotrebljava  za  ubla·
         zavanje  napada  zuci,             protiv  ~ecerne  bolesti,  za·
         tvora,  za  lecenje  hemoroida d dr.

                1.  Protiv  niskog  pritiska:  po  50  kapi  tinkture
         (20  na  100  g  razblalenog  alkohola)  na  kocku  ~ecera
         tri  puti  dnevno  pre  jela.  -        IIi  30  g  zdrobljenih  plo.
         dova  kuvati  15  minuta  u  200  g  vode  i  to  pili  svaka
         2  sata  po  1  kaSiku.

               2.  Za  jacanje,  bolji apetit:  po  10  g. ploda  badelja,
         kit ice,  lincw'e  i  trave-ive  po~ti; 1  supenu  ka·
        silw  SIlleSe  prokuvati  15  minn ta  u  pola  I1tra  vode,                  KARAKTE&lSUCNI
                                                                                       TRNOVI .NA  VRHU
        ostaviti poklopljeno 3  sata i  piti  3--4 puta dnevno pre                         Slt AKTEJA
         jela  po 1  CaSu.

                3.  Protiv  morske  bolesti:  100  g  zdrobljenih  plodova  badelja  staviti  u
         pela  litra  najbolje  komovice,  bocu  zapuSiti  i,  cesCe  muCkajuei,  drZati
         8  dana  Dw dana pre ukrcavanja u  brod ill avron piti 3--4 puta dnevno  pre
         jela  po  1  easicu.

                                                                                            1 Cka
               4.  Smetltje u  iJ.ICi  (,kamen.  bolovi):  po 20  g  badelja,  JDlI5 a             ,  trav&oive,
        pitome  nane  i  cikorije  (ZeDetrge)  pomeb.ti;  3  supene  kasike  SUlek  po-
        pariti  sa pola litra  kljuCaJe  vode,  poklopiti  i  ostaviti  celu  DOC,  pa  sutradan
         to  popiti  u  4  obroka na  pola sata pre jela.
               5.  Protiv  !eCerne  bolesti: po 25  g  z.drobljenih plodava  badelja,  semena
        idraljeviue i  grekog  semena,  15  g  lista borovnice 1  W  g  dwiovog  lista pome-
        Ssti.  Cetiri  supene  kaSike  ove  smek kuvati  15-20 minnta  u  600  g  vode,  os-
        :aviti.  preko  noci  poklopljeno  i  sutradan  piti  po  1  CaSu  pre  jela.
                Narodna  imena.  -         Osim  navedenih,  evo  jos  nekoliko  narodrnih  irnena:
         bijeli  strieak,  gospin  trn,  divji  articok,  magareca  salata,  osljebad,  o~ba1j ,
         sjekavica,  sarena  badeljka.
   293   294   295   296   297   298   299   300   301   302   303