Page 303 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 303

304                                                                              L1!CBNJE  BIUBM


               1z  jalape,  skamonijuma,  kolocintisa  i  srodnih  droga  iwlovane  su
           druge  hidroksi-kiseline  heterozidno  vezane.
               1  mnoge  Cucurbitaceae  sadrZe  heterozidne  smole  koje  deluju  kao  dra-
         stitni  purgansi.
               Heterozidne  smole  deluju  kao  drastitni  purgansi  jer  drale  i  tanka  i
         debelo  crevo.  Vece  doze  izazivaju  ga(\enje,  povraeanje,  bolove  u  zelucu  i  krv
         u  stolici  usled  zapaljenja  creva,  zbog  tega  se  ove  droge  moraju  davati  vrlo
        oprezno,  uvek  pod  kontrolom  lekara.  Ulaze  u  sastav  lekova  protiv  vodene
         bolesti  da  bi  se  pomoglo  izlutivanje  tetnosti.




                                                   DIVIZMA


               Droga  se sastoji od osurene krun-ice  5  priraslim  praSnicima  d'; viz m e
         (Verba.~ci flos)  od Verbascum  thapsiforme  Schrader,  V.  phlomoides L. i  dru-
         gih  krupnocvetnih  vrsta  divizme  (Scrophulariaceae).
               Divizme  su  impozantne  dvogodBnje  zeljaste  biljke.  Prve  godine  obrazu-
         ju  veliku  rozetu  od  krupnog  Ii~ca  na  povr~in:i  zemlje,  a  drugog  leta  izraste
         kao  sveca  prava  vretenasta  J  snaina  stabljika,  visoka  do  2  m.  Na  dnu  sta-
         biljke  su  listovi  vrlo  krupni  i  ·imaju  debele  dr~ke,  a  ~to  se  ide  navi~e,  sve
        su  manji  i  bez  dr~ke. Listovi  su  vrlo  gusto  vunasto  maljavi,  debeli,  jajasto-
        -duguljasti  i  na  vrhu  Wjasti.  Gornja  polovina  stabljike  je gusto  okicena  kao
        klas  mnogobrojnim  krupnim,  Z uti m,  gotovo  sedeeim  cvetovima.  Divizma
        cveta  preko  celog  leta.  Za  sve  vreme  cvetanja  oko  divizma  na  zemlji  uvek
         se  nalazi  mnost\"o  cveta  od  rote  do  mrke  boje.
               Srednji  i  gornji  list  u  Verbascum  thapsiforme  svojom  bazom  obuhvata
        stabljiku  skoro  do  narednog  donjeg  lista,  a  od  Verbascum  phlomoides  li-
        stovi  manje  obuhvataju  stablj-iku  .i  vise  su  jajastog  oblika.

               Rasprostranjenost.  Gajenje.  -          Divizma  raste  po  suvim,  suntaniI"!l,  pes-
        kovitim,  plitkim,  nerodnim  zemljistima,  narotito  po  napustenim  kameno-
        lomima,  ru~evinama,  krtevinama,  pored  puteva  i  uop~te  po  neobraClenom
        zemljBtu.  Mestimieno  irna  divizme  u  velikim  kolieinama.  Raste  po  celoj  Ev-
        ropi.  Kod  nas  je  to  najobienijd  korov.  Div.izmu  sto~a  ne  pase.  U  nekim
        drlavama  je  g a j e.  U  jesen  se  seje u  leje,  a  u  prolece  rasaduje  na  stalna
         mesta  na  rastojanju  60x60  cm.

               Berba.  -     evet  se  bere  preko  celog  leta  i  jednog  dela  jeseni  sve  dok
        biljka  cveta.  Najbolje  je  divizmu  bran  svaki  dan  oko  podne  iii  ne~to  ra-
        nije,  eim  rosa  spadne,  jer  se  cvet  na  stabljici  slabo  drli  i  vee  drugog  dana
        opada.  1spod  stabljike  treba  prostrti  platno  i  stapieem  blago  udariti  po
        njoj.  Na  taj  naein  opadaju  sarno  k run i t nil i s tic';  sap r a S n i c i-
        m a.     Divizmu  treba  brati  po  suvom  i  sun can om  vremenu.  Obrano  cveee
        ne  sme  se  nabijati  u  korpe  iii  vrece  i  mora  se  sto  brle  osusiti  u  vrlo  tan-
        kom  sloju,  najbolje  u  su~nici  zagrejanoj  na  40-500.  Za  nuzdu,  divizma  se
         moze  susHi  i  na  vrelom  letnjem  suncu.

               Izgled  droge.  -      Droga  mora  biti  lepe  svetle  zute  boje  i  sastojati  se
         od  ·k run ice  sap r ira s lim  p r a s n i c i m a.                      Krunica  je  zlatno-
        rota,  nalik  na  toeak,  u  precniku  oko  4-5  cm  siroka,  pod e I j e n a                    na
        pet  n e jed n a k i h  del 0  v a  i  pri  dnu  izduzena  u  kratku  cev.  Kruni-
         eni  'listi6  su  jajasti.  Dva  gornja  'su  manja  od  ona  tri  donja,  a  od  donjih
   298   299   300   301   302   303   304   305   306   307   308