Page 561 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 561

562                                                                             LECI!N1l!  BIU1!M


               PROSINAC  POUSKI, RESUUA,  STIR,  MUSKI  STIR,  RESICA


                               MercuriaJis  annua L.  -          Euphorbiaceae


                Prosinac  je  jednogodBnja  b-i1jka,  vJsoka  10---50  em,  koja  kao  gust  ko-
         roy  raste  po  vrtovima  i  drugde.  Neko  vreme  je  preporutrvan  kao  jak  pur·
         gans,  ali  je dan as  napu~ten, jer je  olrovan  kaiko  za  toveka  tako  i  za  domace
         zivotinje.  Nije  dovoljno  qstraZen.

                Isto  vazi  i  za  srodnu  trajnu  zeljas tu  biljku  Mercurialis  perennis  L.
         (latna  resulja,  prosinae  5umski,  stireniea).






                 PROSTREL, SIRISTARA, VLADISAVKA, MALI  SRCENJAK,
                                                PROSTRELCE


                                 Gentiana cruciata L. -          Gentianaeeae


               Vadi  se  i  su~i  eela  biljka  u  evetu  (Genlianae  cruciatae  herbal.  Da  je
        biljka  praVliJno  brana  i  susena,  poznaje  se  po  tome  ~to su  plavi  evetovi  sa·
         cuvali  prirodnu  boju.  Sakuplja  se  u  leta  i  poeetkom  jeseni  sve  dak  biljka
         u  planini  eveta.  Cela  biljka  je  gOl1ka,  s1icno  obitnoj  linouri.  Narodni  lek.
         UpotreMjava  se  kao  i  Iincura,  ali  manje.  Nije  otrovna,  iako  je  vrlo  gorka.
         Izvrstan  lek  IZa  podsticanje  apetita.






                                            PURINSKE DROGE


               ALkaloidi  k 0  f e i n,  teo b rom in  d  teo f iIi n  nalaze  se  u  bilj-
        kama  iz  ra::nih  botanickih  porodica  koje  nemaju  medu  sobom  n,j'kakve  sro-
        dnosti:  Sterculiaceae,  Sapindaceae,  Rubiaceae,  i  dr.  Sve  su  ove  droge  h e-
        rn i j  5 k i  i  far m a k 0  din a m IS  k i      5 TO d n  e,  jer sadde  iste  a1kaloide,
        derivate  purinskog  jezgra  i  sve  deluju  nadraiajno  na  eentralni  nervni  sis-
        "tern, na sree i diureticno.  One  potieu iz  raznih delova sveta, iz  tropskih i  sup-
        tropskili  predela  Azije,  Afrike  i  Amerike.  Kafa  potice  iz  zemalja  ako  jutnog
        del a  Crvenog  mora, caj  iz  Kine,  kola  iz  tropske  Afnike,  mate ilZ  Jufne  Ameri-
        ke, .kakaa  i  gvarana  iz  tropske Amerike jtd. Sve  su  to  vrlo  v~ne droge,  koje
        stotine  miliona  Ijudi  od  pamtiveka  utivaju  na  raznim  Ikontinentima  ne  zna-
        juCi  . nekad  jedni  za  druge,  a  'lljedno  su  puIl1inske  droge  lek  i  sirovine  za  ek-
        strakciju alkaloida vrlo vafnih u  terapiji.
               Kofein  je  u  .raznim  biljkarna  u  poCet~u razlicito  nazivan  (tein,  gvara-
        nin  is!.),  jer  se  mislilo  da  su  to  druga  jedinjenja  sliena  kofeinu.  Kofein  je
        dobio  ime  po  kafi  (Coftea).  K3ISlll'~j e je otkriven ·kofein  u  caj'll,  ali  je nazvan
        tein  (Thea),  u  gvarani  gvaranin  itd.  Krajem  XIX  veka  Emil  FiSer  je  obja-
        snio  herndjsku  gradu  kofeina.                                     .
               Metiliranjem  azota  na  palozaju  1  'll  molekulu  kofeina  i                   teofilina
        povecava  se  analeptil'ko  dejstvo  ova  dva  a1kaloida  i  istowerneno  njihova
        rastvorljivost  u        vodi  i  ubrzava  njihova  resorpcija  i  eliminacija  iz
   556   557   558   559   560   561   562   563   564   565   566