Page 583 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 583
584 LECBNJE BIUEM
RUSOMACA, TARCU2:AK, oeU-NEeu, DEVOJACKA TRAVA,
PASTIRSKA TORBICA
CapseUa bursa pastoris L. - Cruciferae
JednogodiSnja iIi dvogodgnja zeljasta biljcica, visoka do 40 em. Prize-
mno IiSce je krupn·ije, perasto 'izdeljeno Ii gracE rozetu, a ono na stalYljikama
je vrlo si,tno i obuhvala stabljiku, duguljasto, siljasto ,j po obodu celo. Gor.
nja polovina stabljike je poretko obrasla sitnim beHm oveticima razne sta.
rosti tako da sc na vrhu nalaze pupoljci, ispod toga oworeni cvetow, a jos
nize plodovi kao sltne trougla'sto-srcaste JjusCice, koje, kad sazru, pucaju na
dva sava, odakle ispada mnogobrojno sitno seme crvenkaste boje, pomocu
koga se biljka rasejava na sve strane. Cveta od ranog proleca do pozne
Jesem.
Svojstva. - Bez mirisa; pomaIo Ijutog ukusa, kao i sve krs·taiSice zbog
prisustva sumpornih heterozida.
Rasprostranjenost. - N~1rofHma biljka, korov koji raste svuda, a naj.
vise pored torova, po naseljima i po napuSitenim mestima.
Gajenje. - Semenom, vrlo lako, na svakom zemljiStu.
Droga. - Nadzemni dec biljke u cvetu (Bursae pas/oris herbal. Ne
treba brati stare, precvetale biljke; ukol'i!ko je rusomaca mlada, utoliko je
lekovitija. Isto tako ne treba je bran po naseljima i prljavim mestima zbog
necistoce i prenosenja zaraznih boles·ti.
Sastav. - Organske baze tiramin, halin i acetilholJin, verovatno kao pro-
izvodi razlaganja nedovoljno pozna tog i hemi'jski nepostojanog arkaloida (bur-
sin). Ima malo sumpomih i flavonskih heterozida, inoZiflola, tanma, raznih
organskih kiselina, saponozida, vHarnina C, i drugih sastoj<lka. Iako je u
XX veku mnogo ispi1ivana, hernijski sastav rusomace jos ndje dovolj'l1o po-
znat.
Upotreba. - Grcki i rimski medieinski pisci ne spominju rusomacu.
U srednjem veku se cenila za leeenje raznih krvavljenja. U XIX veku je go-
tavo potpuno napustena: Za vreme I svetskog rata, Zlbog teskoca snabdeva-
nja razenom glavnicom iz okupkame Evrope ·i hidrastisom oiz SAD i Kanade,
rusomaca je u Zapadnoj Ev.ropli 'svestrano isp'itivana oj upotrebljavana kao
hemostatik u porodiljstvu. tim se posie rata snabdevanje lekovima norma-
lizovalo, upotreba rusomace je smanjena i prakticno ostaila 'sarno u narodnoj
i u homeopatskoj medicini. Medutim, u nowje vreme je u nekim zemljan1a
ponovo uvedena kao zamena, paralelna .i'li dopunska droga koja ·se daje za-
jedno sa hamamelisom, divljim ,kestenom i hidrastisom protiv raznih krvav·
Ijenja, osobito vena na nogama. Rusomaca se kod nas re·tko upotrebljava.
Najveca upotreba je u Nemackoj, F,raneuskoj i drugim industToiJjskim evrop-
skim zemljama, gde je rusomaea i of.idnalna droga u nekim farroakope-
jama. .
Rusomaca nije otrovna i ne izaziva navi'ku duZom upotrebom.
1. Proliv belog. pranja: po 50 g rusomace ,j cveta bele mrtve koprive
(Lamium album L.) pomesa ose, uzme 3 5Upene 'kasike, popari ·sa 4~0 l? kl~u
cale vode, poklopi i posle dva sata pije ceo dan. Istovremeno se ~plra Ja-
kim mlakim cajem od 'koprivinog lista ili okamilice.
2. Proliv krvavl jenja bubrega: po 50 g rusomace, rastaviea .i brezovog
lisca. Spravlja se i pije bo pod I. .