Page 584 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 584

RUTA.  RUTVICA,  SI!DI!P •..
                                                                                                       585

               3.  Protiv  povecane  i  produzene  menstruacije:  a)  po  30  g  rusomace  i
        troskota  (Polygunum  aviculare)  'i  po  20  g  kamhlice  i  !ista  bele  imele.  Spra-
        vlja  se  kao  pod  1,  i  pije  toplo ,izjutra  i  IUvece  po  1  ~olju.

               b)  Daje. se  i' ova  sme~a: po  25  g  rusom<J.ce,  cveta  hajduciee,  korena  ste-
        ze  (Tormer/tilla)  i  hrastove  kore.  Ova  sme~a je  tipicna  taninska.
         .    .v)  Blaga  i  aromaticna sme~a: po  35  g .rusomace l  nane  i  po  15  g  kami-
        bee  1  eveta  nevena.
               4.  Proliv  kamena  u  bubrezima:  po  50  g  rusomace  i  s-w·le  od  kukuruza.
        Kao  opod  1.  P.i~i  po  ceo  dan  umesto  vode,  jer  ne  moze  skoditi.
               5.  Protiv  zapaljenja  misicnog  tkiva  materice:  100  g  sveie,  tek  uzabrane,
         mlade  ru·somace  sltno  se  isecka  i  u  tegli  od  1  litra  preHje  jednim  litrom
        najboljeg  belog  vina,  drZi  8-10  dana  uz  cesee  mesanje  i  pije  sv<fkog  sata
        po  1  cajna  kasika.
               U  apoteci  se  od  rusomace  prave  tinktura,  ekstrakt  i  drugi  galens'ki  pre-
        parati.

               Narodna  imena.  -        Osim  vee  navedenih  narodnih  imena,  evo  joS  neko-
        liko:  babine  gnjide,  bobuliea,  gm;umaca,  kosomaea,  ~rva"'ka,  mackino  srce,
        poljska  pres!ica,  rorbicica,  surjen.




                                RUTA,  RUTVICA,  SEDEF,  SEDEFCIC


                                    Ruta  graveolens  L.  -         Rutaceae


               Sedef  iii  rutvfeil  je  dugovecna  zeljasta  biljka,  v.isoka  do  80  em.  Cve·
         tov·i  su  zeleno-zuckasti  i  nalaze  se  udJ1Uieni  '\l  evasti  na  whu  stabljike.  Plod
        je caura.  Ga,j i  se i  kao  rnirisno  i  ukrasno cveee, zacin  i  lekovtita  biljka  po  na-
         sim  vrtov·ima.  Cela  biljka  jako  mkiSe,  jer  u  ISvim  delovima  ima  etarskog
         ulja,  zbog  cega  je sedefcic  1 e k 0  v i t  i  o .t r 0  van.  J os su  stari  Groi  i  Ri-
        mljani  upotrebljavali  rutvicu  kao  zacin a le'k. To  je jedna od najstariji'h  dro-
        gao  Cela  biljka  i  njen  sok  su  vrlo  Ijuti,  na  kozi  iZ<l!Zivaju  crvenilo,  mehu·
        rove  i  bol.  Nisu  retki  slucajev·i  trovanja.  Bilo  je  i  smrtnih  slucajeva,  naro-
         tito  medu  zen am a  koje  SlU  rutvicu  uzimale  u  veeoj  dozi  za  pobacaj.

               Droga.  -     Upotrebljava  se  list,  rede  vrhovi  grancica  u  evetu  i  seme
         (R£tIae folium,  herba  et  semen).  Ust je go,  ima  drsku,  do  10  em  je dugaCak,
         a  do  6  em  sirok,  donekle  trouglast,  sa  2-3  prstasta  ispupcenja.  Liske  su
         dugacke  oko  2  em,  zeleno-zute,  prema  sve~losti  gledane  izgledaju  tackaste
         (sek,-ecione  zlezde).
               Droga  je     0  so b ito g,  aromaticnog  m i r i s a;  aromaticnog,  Ijutog,
         nagorkog,  neprijatnog  i  toplog  uk u sa.

               Sastav.  -     Droga  sadrZi  0,05-0,07%  eta r s k 0  g  u I j a  a  rut 0  z i-
         d a,  zalim  smole,  tan ina  'i  gorke  materije.
                Eta r s k 0  u I j e  (Rutae  aetheroleum)  dobija  se  destHacijom  pomoeu
         vodene  pare.  To  je bezbojna  Hi  Zuekasta  teenost,  koja ,kasnije  pmamni.  Flu·
         oreskuje  plavo-ljubicasto.  Vrlo  je  Ij.utog  d gorkog  ukusa.  Sadrti  9Q!l/o  me-
         t ii- non ii- k e t o n a.  U  ulju  ima  jos  i  met iI- h e p til- k e ton a,  malo
         metilnog  salicilata,  cineola,  pinena,  limonena  i  dr.
   579   580   581   582   583   584   585   586   587   588   589