Page 150 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

Drugi pokušaj građenja novog svjetskog poretka je bio Ru-
zveltovo djelo. Britanska imperija je bila na izdisaju. Kroz proces
dekolonizacije narodi nisu bili oslobođeni. Dovedeni su u neokoloni-
jalni položaj, koji je kao takav bio perfidniji i gori od otvorenog
kolonijalizma.
Amerika će nametnuti potpunu hegemoniju Zapadnom svjetu
i
stavljajući sebe u ulogu bastiona i branitelja od komunizma. Geo­
stratešku ulogu na Istoku će sebi izgraditi, preko okupacije Japana.
Bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki, nije urađeno samo
u cilju bržeg završetka rata, nego prije svega kao poruka da će Amerika
biti novi centar svijeta i kao poruka što je sve kadra uraditi da bi takvu
poziciju za sebe očuvala. Sistem planiranja, kontrole i organizacije,
Amerikanci su dijelom preuzeli od svojih učitelja Britanaca. Preko
Savjeta za spoljne poslove SAD-a, kasnije polutajnih organizacija
Bilderberške grupe i Trilateralne komisije, stvoreni su uži i širi krug
donosioca odluka, ali ovog puta na globalnom planu.237 Kroz proces
j
globalizacije, u ovaj projekat su uvučene sve značanije ličnosti iz svi­
jeta visokog finansijskog kapitala, politike i intelektualnih krugova.
Naravno, smjer i ton će davati anglo-američka elitaVojna moć 8AD-
.

i
a će biti garant dominantnoj ulozi anglo-američke ete u građenju
l
novog, globalizovanog svijeta. Iako će se na sastancima Bilderberške
grupe i Trilaterale, puno puta različitio gledati na vođenje svjetske
z
politike, nerijetko uz žučne polemike, ipak će se igraditi monolitnost
u pogledu osnovnog cilja - nametanja procesa globalizacije čitavom
svijetu. Kroz proces globalizacije države su postepeno ustupale najveći
dio svog suvereniteta multinacionalnim korporacijama i međudrža­
vnim savezima kao širim okvirima udruživanja. Cilj ovog procesa bio
je i ostao, izgradnja svijeta utemeljenog na federalnim osnovama i sa
jednom (svjetskom) vladom na čelu. Kontrola te vlade od strane anglo­
američke elite se u ovakvoj projekciji podrazumijeva.

237 Vidjeti u: Smilja Avramov, T rila tera ln a k o m isija , Beograd, 2008, str. 23, str. 50.

149