Page 22 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 22

kraja ukinuti međunarodno pravo i poredak, iako mu e to bio cilj, kroz
                                                  j
      uništavanje nacionalnih država. Korporacije nisu uspjele preuzeti ulogu
      država, jer su države na koncu subjekti koji moraju brinuti za svoje
                                                 i
      građane, dok su korporacije one, koje brinu isključvo o svom profitu.
             Dejvid Harvi smatra daje kapitalizam kao sistem iscrpljen i
      da nema budućnosti,  ponovo aktuelizujući Marksa. Međutim, Harvi
      nam ne daje odgovor na pitanja kuda i kako dalje. Tražiti to od njega,
      kaže Harvi, bilo bi isto kao i očekivati od srednjevjekovnog monaha
      da  opiše  kako  će  izgledati  industrijski  kapitalizam  XIX  vijeka.28
      Nemogućnost da se obezbijedi pretpostavka rasta od 3% na godišnjem
      nivou, natjerala je fmansijsku elitu da stvara virtuelni rast preko mahi-
      nacija u sektoru finansija, praveći derivate koji su izvedeni iz osnovnih
      akcija na berzi.  „Share-holder value maksima je  označavala novu
      ekonomsku mantru, po kojoj je jedini cilj  privređivanja povećanje
      profita i vrednosti kapitala njegovog vlasnika.”29
             Harvi  naglašava  da je  do  raslojavanja  došlo  usled  nemo­
                                                    i
      gućnosti ovog modela da stvori adekvatan razvoj  koj bi pratio rast
      ekonomije na godišnjem nivou.  Ovo je rezultiralo fmansijskim sek­
      torom koji je rastao, a svi drugi segmenti ekonomije padali i slabili.
      Nezaposlenost,  slabljenje ili  uništavanje srednje klase,  izmještanje
      proizvodnje u države trećeg svijeta, su dio efekataglobalizacije i ne-

      oliberalnog modela.  Suština neoliberalnog modela prema Harviju je
      „akumulacija otimanjem” (accumulation by  dispossession).30 Na to
      slikovito ukazuje Vang Jian: ,,U prošlom (XX) vijeku, američki narod
     je bio pionir u sistemu i tehnološkim inovacijama. Međutim, zbog in­
      teresa par američkih fmansijskih monopola, sada vode zemlju u rat.
      To je tako velika tragedija za američki narod.”31


      28 Vidjeti u: David Harvey, „Hard Talk“, interview BBC.
      29 Jože Mencinger, „Socijalno-Tržišna il i ,Cista’ Tržišna Privreda”,  dodatak knjige, D žozef
      E.  Štiglic, P ro tiv re č n o sti g lo b a liz a c ije ,  Beograd, 2004, str. 291-292.
      30 David Harvey,  The N e w  Im p eria lism ,  N ew  York, 2003, str.  137-142.
      31 Wang Jian, Chinese bureaucrat, citat iz: William R. Clark, P e tr o d o lla r   W arfare,  Gabriola
      Islands, 2005, str. 202.



                                  21
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27