Page 17 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

mnogo čemu. Ruzvelt se sukobio sa visokim finansijskim kapitalom
iako je bio njegov integralni dio. Razlog sukoba je bila Ruzveltova

nakana da stvori državu socijalne pravde.11On je imao veliku podršku
američkog naroda okupljenog oko dva zajednička'cilj: prevazilaženja

a
velike ekonomske krize i pobjede u II svjetskom ratu. Ruzvelt je na
svoj rad gledao kao na misiju koju nije htio ispustiti iz ruku, te je vršio
vlast u nepuna četiri mandata, što je presedan u američkoj istoriji. Ipak
ne treba zaboraviti, da je Ruzvelt bio i imperijalista, sa željom da
Amerika dominira svjetskom politikom nakon rušenja britanske im­
perije. Uspio je završiti svoj projekat na međunarodnom planu, ali na

žalost, smrt gaje spriječila da dovrši svoj posao uizgradnji Amerike
kao države socijalne pravde.
Snage visokog finansijskog kapitala, sa željom da se osiguraju
od dolaska na vlast nekog novog Ruzvelta, prema riječima Gora Vi­
đala,12 Sjedinjene Države pretvaraju u „državu nacionalne bezbjedno-
sti.”13 To će se desiti u vrijeme mandata Harija Trumana. Na ovaj način
će vojno-industrijski kompleks zajedno sa obavještajnom zajednicom
SAD-a postati zaštitna garda staroj oligarhiji i visokom finansijskom
t
kapitalu Vol Strita. Bijela kuća i Kongres će predsavljati instrument
t
ove elite, donekle sa izuzetkom Kenedija koji će bii ubijen u Dalasu
1963. i Niksona koji će biti smijenjen 1974. godine .
Osamdestih godina prošlog vijeka, za vrijeme mandata
t
Ronalda Regana u SAD i Margaret Tačer u Velikoj Brianiji, vrh fi­
nansijskog kapitala je dao zamah projektu neoliberalnog kapitalizma,
poslije decenije surovih eksperimenata ovim ekonomskim modelom
u Latinskoj Americi. Teorijsku potporu neoliberalnom modelu kapi­
talizma dala je Cikaška škola Miltona Fridmana, koji postaje guru

11 Vidjeti u: Michael Мооге, a p ita lisa m , L o ve sto ry, dokumentarni film.
C
12 Gore Vidal (Gore Vidal Eugene Luther), 1925-2012,jeste jedan od najznačajnijih amer­
ičkih pisaca, esejista, scenarista i dramaturga XX vijeka, a koji je po porijeklu pripadao
samoj američkoj eliti. Poznat je po svojoj kritici američkog neoimperijalizma i po svojim
liberalnim političkim uvjerenjima.
13 Vidjeti u: Gore Vidal, T he L a s t E m pire, N ew York, 2002, strana 240.

16