Page 59 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije

d
većom odlučnošću sprovede reforme. Fijasko koji je oživjela CIA sa
pokušajem prevrata na Kubi, poniženjem i gubicima u Zalivu svinja,
te odlučnost Kenedija da vojno ne interveniše i pored velikog pritiska
Pentagona, bili su okidač za sveobuhvatne promjene. Smijenjen je

moćni Alen Dals šef CIA-e, a Meknamara je počeo zavditi red u Pen­
o
tagonu. Važan udarac generalima Bijela kuća je zadala za vrijeme tra­
janje kubanske raketne krize, kada se Amerika našla na ivici
nuklearnog rata sa SSSR. Na žalost, Kenedi neće preživjeti potpuno
obuzdavanje vojno-industrijskog kompleksa. Iako je povećao konven­
cionalno i nuklearno naoružanje Sjedinjenih Država, poslije najava
krajem svog prvog mandata da će prekinuti rat u Vijetnamu, biva ubi­
jen u, do danas, nerazjašnjenim okolnostima u Dalasu 22. novembra
1963. godine. Vojno-industrijski kompleks će i u budućnosti ostati
t
jedna od glavnih poluga moći vrhu finansijskog kapiala u Americi za
sprovođenje imperijalne politike.
Robert Kuper, geopolitički analitičar, sa velikim ikustvom
s
diplomate, za godine hladnog rata kaže da su „period rata i tenzija, ali
(da) je postojao i prožimajući poredak. On je postojao u obliku
j
prećutnog razumevanja da će Sjedinjene Države i Sovetski savez na
svaki način probati da izbegnu direktni sukob, kao i njihovi glavni
saveznici. Ovakvo ponašanje je, naravno, podsticalo nuklearno
naoružavanje. Druga strana ove medalje bila je činjenica daje Sovje­
tski Savez mogao slobodno da okupira sopstvene saveznike, a da se
Zapad ne umeša“.107
U svojoj analizi Kuper namjerno izostavlja još jednu važnu
dimenziju svjetske politike tog perioda, činjenicu da su i Sjedinjene
Države okupirale sopstvene saveznike.
Sjedinjene Države su iskoristile bipolarnu podijeljenost u vri­
jeme trajanja hladnog rata, kako bi se nametnule kao hegemon svim
nesocijalističkim državama. Stavljajući sebe u poziiju samozvanog
c

107 Robert Kuper, R a s p a d n a cija , Beograd, 2007, str. 28.

58