Page 84 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 84
kojom je, gotovo kao jedno tijelo, disao politički establišment u
Vašingtonu. Neokonzervativni jastrebovi su postigli cilj. Stvorena je
pogodna klima da se kroz širenje straha u nastupajućem ratu protiv
terorizma i nevidljivog neprijatelja, građanima Amerike proda politika
neoimperijalizma. Imperijalnu politiku su, kako je nekoliko puta nave
deno, svi prethodni predsjednici u XX vijeku morali uvijati u različite
spoljnopolitičke forme. Taj problem ih prati od Vilsonovog idealizma,
koji je odmah doživio neuspjeh usljed jake struje izolacionista u
Americi, preko Ruzvelta koji je uz puno poteškoća uveo Ameriku u II
svjetski rat, te hladnog rata i obuzdavanja komunizma, do Klintonove
ere i humanitarnih intervencija.
U ratu protiv nevidljivog neprijatelja podgrijavan je strah da
neprijatelj vreba u komšiluku. U panici koja je stvorena, Bušova ad
ministracija je mogla progurati bilo koji zakon. Preko noći je i donesen
zakon koji je suštinski ukidao dobar dio sloboda zagarantovanih Usta
vom SAD-a, sa nazivom Patriotski akt (Patriot Act). Preciznije,
Savezna vlada je dobila ingerencije do tada nezamislive u Americi.
Ovim zakonom, za kojeg Majki Mur tvrdi daje izglasan u Kongresu,
iako ga većina kongresmena nije ni pročitala, državsu data ogromna
i
ovlaštenja u prisluškivanju i praćenju građana Sjednjenih Država.
i
Zakon je omogućavao hapšenje građana bez optužnice,uz onemogu
ćavanje kontakata sa porodicom i advokatima, samo na osnovu indi
cija da bi neko mogao imati veze sa terorizmom. Pritvor je mogao
trajati neodređeno dugo, ili preciznije, dok predsjednik Amerike ne
odluči daje prošla opasnost od terorizma.147
Žan Bodrijar, obrazlaže više aspekata o uzrocima terorizma,
te smatra da ne treba odbaciti ni teoriju da sadašnji svjetski poredak
hrani terorizam i obrnuto, da nema terorizma ovakav poredak se ne bi
ni mogao održati.
147 Vidjeti u: Michael Moore, F a h r en h eit 9 /1 1 , dokumentarni film
83