Page 126 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 126

nomsku  dobrobit  svijeta jest odnos  između  toga porasta i hra­
        ne.  Ovdje  se  objedinjuje problem odnosa između  stanovništva,
        nacionalnih  bogatstava,  okoliša,  produktivnosti  te  političke  i
        ekonomske  stabilnosti,  kada dođe do nestašica na području te
        osnovne  ljudske  potrebe".
           Zatim  nastavlja:  "Najveći  problem  bit  će  povećati  proizvo­
        dnju hrane upravo u  najmanje razvijenim zemljama i liberalizi­
        rati sustav kojim se žito doprema iz zemalja proizvođača u zem­
        lje potrošače".
           Kissinger je,  zapravo,  predložio  širenje  "zelene  revolucije"
        Zaklade  Rockefeller  uz  istodobno  postavljanje  zahtjeva  stra­
        nim  zemljama  za  ukidanjem  mjera  zaštite  njihovih  gospodar­
        stva,  kako bi  se otvorio put za izvoz velikih  količina američko­
        ga  žita  u  ključne  zemlje  u  razvoju.  Kissinger je  otvoreno  pre­
        dložio  sljedeće:  "Ekspanziju  proizvodnje  čimbenika potrebnih
        za proizvodnju  hrane  (tj.  umjetnog  gnojiva,  sustava  navodnja­
        vanja  i  sijanja  visokorodnih  sorta)  i  povećanje  poticaja  za  ek­
        spanziju  proizvodnosti  u  poljoprivredi",  a  to je  srž  "zelene  re­
        volucije".  Podrazumijevalo  se da  će  američke  agrokompanije
        opskrbljivati  tržišta  potrebnim  umjetnim  gnojivom  i  specijal­
        nim visokorodnim  sjemenom.  Upravo je  to  bila bit  takozvane
        "zelene  revolucije"  iz  1960-tih  godina.
           Program  NSSM 200 predložio je  sklapanje  "novih međuna­
        rodnih  trgovinskih  sporazuma  za  poljoprivredne  proizvode,
        dovoljno  otvorenih  da  učinkovitim  proizvođačima  dopuste
        maksimalnu proizvodnju". A to se,  ne baš  slučajno, podudara­
        lo  sa zahtjevima gospodina Pearcea,  kompanija  Cargill,  ADM,
        Continental  Grain,  Bunge  i  drugih  divovskih  agrokorporacija
        koje  su  se  tada  pojavljivale  kao  veliki  američki  strateški  kon­
        cerni.







                                                              129
   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130   131