Page 17 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 17
Jednom drugom odredbom istoga dekreta utvrđeno je
sljedeće:
"Zemljoradnicima je zabranjeno koristiti za sljedeću sjetvu
sjeme zaštićenog usjeva sačuvano od prethodne žetve kao i
sjeme bilo kojeg drugog usjeva navedena u stavcima 1 i 2
odlomka (C) članka 14. ovoga odjeljka."
Prevedeno na razumljiv jezik, tim su dekretom vlasnicima
patenata na određene biljne sorte, a vlasnici su listom strane
multinacionalne kompanije, dana isključiva prava, na 20 godi
na, na uporabu njihova sjemena u iračkoj poljoprivredi. Za
štićene biljne sorte jesu genetski modificirane sorte, a irački
poljoprivrednici koji te sorte žele sijati moraju potpisati ugo
vor s vlasnicima sjemenskih patenata i obvezati se da će plaćati
"tehnološku pristojbu" i godišnju licencu za sijanje patentira
noga sjemena.
Pokuša li koji irački poljoprivrednik ostaviti dio uroda za
sjeme za sljedeću sjetvu, podlijegat će strogim novčanim kaz
nama u korist proizvođača toga sjemena. Kompanija Monsanto
je, u Sjedinjenim Američkim Državama, za vreću tako sačuva
na sjemena tražila novčanu kaznu 120 puta veću od cijene vreće
svoga GM sjemena, sve dok jednom sudskom odlukom to nije
ukinuto. Irački će farmeri postati vazali, ne Sadama Huseina,
nego divovskih multinacionalnih kompanija - proizvođača GM
sjemenja.
U srži Dekreta broj 81 ugrađena je odredba zvana "Zaštita
biljnih sorta" (Plant Variety Protection, tj. PVP). Po toj odredbi
ostavljanje sjemena i njegova uporaba za sljedeću sjetvu posta
la je nezakonitom. Poljoprivrednici koji se na taj način budu
koristili patentiranim ili čak "sličnim" sjemenom bit će podvr
gnuti strogim novčanim ili još gorim kaznama. No, zaštita bilj
nih sorta nije bila rezultat deset tisuća godina starog iračkog
križanja i razvoja biljnih sorta.
20