Page 30 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 30
Taj stari irački dug iz Sadamova vremena bio je dug koji
vlade velikih zemalja nazivaju "mrskim dugom", tj. dugom koji
je nastao bez suglasnosti naroda i koji nije bio u interesu naro
da, ukratko, koji je nelegitiman, kakav je bio i dug pokojnoga
Sovjetskoga Saveza. Ali to nije smetalo Washnigtonu, Londo
nu ni drugim članicama Pariškoga kluba. Taj je dug bio prekra
sno oružje za preuzimanje kontrola nad "novim" Irakom i za
prisilno pretvaranje te zemlje u "slobodno tržište". U srži tih
prisilnih promjena bit će genetski modificirano sjeme i indu
strijalizacija poljoprivrede.
Privatizacija državnih poduzeća bila je svima u Washingto-
nu najvažniji dio programa MMF-a. U samome srcu 100 dekre
ta, koje je Privremena koalicijska uprava objavila u travnju 2004.,
bilo je i privatno poduzetništvo na slobodnom tržištu. To nije
mogla biti slučajnost.
Međunarodni monetarni fond danas možemo nazvati "poli
cajcem globalizacije". Od dužničke krize iz 1980-tih godina ta
se institucija koristi kao utjerivač okrutnih programa otplate
duga u nerazvijenim zemljama. Uvjeti MMF-a primjenjuju se
kao prisila pomoću koje razne zemlje svoja najveća prirodna
bogatstva i dobra praktički predaju u ruke stranim pljačkašima
kako bi vratile dug koji se stalno povećava.
U pravilu, iza uvjeta MMF-a stoje interesi velikih privatnih
korporacija i banaka. Oni neizbježno nameću privatizaciju
državnih poduzeća, ukidanje državnih dotacija za hranu, zdra
vstvo i energiju te smanjenje državnih izdataka za obrazovanje.
MMF i Bremerovi dekreti provest će u djelo svaku politiku koja
je u korist multinacionalnih kompanija kako bi te kompanije
ušle u poslijeratni Irak i njime zavladale: slabljenje države, flek
sibilna radna snaga, otvorene granice, minimalni porezi, uki
danje kontrole nad odljevom kapitala iz Iraka, ukidanje carina
te ukidanje ograničenja privatnog vlasništva.
Irački narod ostat će bez stotina tisuća, čak milijuna radnih
mjesta, a uvozni proizvodi istisnut će s tržišta domaće iračke
33