Page 30 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 30

Taj  stari  irački  dug  iz  Sadamova  vremena  bio  je  dug  koji
        vlade velikih  zemalja nazivaju  "mrskim dugom", tj. dugom koji
        je nastao bez suglasnosti naroda i koji nije bio u interesu naro­
        da,  ukratko,  koji je  nelegitiman,  kakav je  bio  i  dug pokojnoga
        Sovjetskoga  Saveza.  Ali  to  nije  smetalo  Washnigtonu,  Londo­
        nu ni drugim članicama Pariškoga kluba.  Taj je dug bio prekra­
        sno  oružje  za  preuzimanje  kontrola  nad  "novim"  Irakom  i  za
        prisilno pretvaranje  te  zemlje  u  "slobodno tržište".  U  srži  tih
        prisilnih  promjena  bit  će  genetski  modificirano  sjeme  i  indu­
        strijalizacija  poljoprivrede.
           Privatizacija  državnih  poduzeća  bila je  svima  u  Washingto-
        nu najvažniji dio programa MMF-a. U samome srcu 100 dekre­
        ta,  koje je Privremena koalicijska uprava objavila u travnju 2004.,
         bilo je i privatno poduzetništvo na slobodnom tržištu.  To nije
        mogla  biti  slučajnost.
           Međunarodni monetarni fond danas možemo nazvati "poli­
        cajcem  globalizacije".  Od  dužničke  krize  iz  1980-tih  godina ta
        se  institucija  koristi  kao  utjerivač  okrutnih  programa  otplate
        duga  u  nerazvijenim  zemljama.  Uvjeti  MMF-a  primjenjuju  se
        kao  prisila  pomoću  koje  razne  zemlje  svoja  najveća  prirodna
        bogatstva i  dobra praktički predaju  u ruke  stranim pljačkašima
        kako  bi  vratile  dug  koji  se  stalno povećava.
           U  pravilu,  iza uvjeta  MMF-a  stoje interesi velikih privatnih
        korporacija  i  banaka.  Oni  neizbježno  nameću  privatizaciju
        državnih poduzeća,  ukidanje državnih dotacija za hranu,  zdra­
        vstvo i  energiju  te  smanjenje  državnih  izdataka za obrazovanje.
        MMF i Bremerovi dekreti provest će u djelo svaku politiku koja
        je  u  korist  multinacionalnih  kompanija  kako  bi  te  kompanije
        ušle u poslijeratni Irak i njime zavladale:  slabljenje države,  flek­
        sibilna radna  snaga,  otvorene  granice,  minimalni  porezi,  uki­
        danje kontrole  nad  odljevom kapitala iz  Iraka,  ukidanje carina
        te  ukidanje  ograničenja  privatnog  vlasništva.
           Irački narod ostat će bez stotina tisuća,  čak milijuna radnih
        mjesta,  a  uvozni  proizvodi  istisnut  će  s  tržišta  domaće  iračke

                                                               33
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35