Page 108 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 108

F. William Engdahl: Stoljeće rata

            Zbog  posljedica  rata  bili  su  uništeni  trgovinski  mehanizmi  Carstva
          koji su nekada oblikovali temelje britanske financijske moći. Ogromne su
          prekomorske investicije odavno bile prodane radi namicanja sredstava za
          ratne troškove. Engleske su domaće tvornice i postrojenja bili dotrajali i u
          rasulu, čak ni opskrba strujom nije više bila pouzdana, stambeni je fond
          bio oronuo, a narod iscrpljen. Do završetka rata britanski se izvoz otopio
          na bijednih 31% od predratnog izvoza iz 1938.
            Britanija je poslije rata bila u potpunosti ovisna o pomoći Sjedinjenih
          Američkih  Država.  Sa  svoje  strane,  Sjedinjenim  je  Državama,  točnije
          rečeno  internacionalističkim  elementima  ustroja  na  američkoj  Istočnoj
          obali  postajalo  jasno  da  im  je,  žele  li  ovladati  svijetom  poslije  rata,
          potrebno  ogromno  svjetsko  iskustvo  Britanije  i  saradnja  Londona.  Već
          dobro  poznati  novi  koncept  Carstva,  koji  su  početkom  ovoga  stoljeća,
          prije  Prvog  svjetskog  rata,  kao  što  smo  ranije  napomenuli,  uveli  lord
          Lothian, lord Milner, Cecil Rhodes i krug oko Okruglog stola, velikom
          je brzinom postajao stvarnost. Poslije 1945. Britanija će neizravno imati
          globalni utjecaj putem razvijanja i produbljivanja “posebnih odnosa” sa
          Sjedinjenim Državama.
            Sjeme je tih “posebnih odnosa” pomno zasijano već nakon Versaillesa
          istovremenim  utemeljenjem  Kraljevskoga  instituta  za  međunarodne
          poslove (Royal Institut of International Affairs) i njujorškoga Vijeća za
          inozemne odnose (Council on Foreign Relations), koji će biti provodnici
          rasprava o strateškoj politici.
            Tokom  rata  dodana  je  jedna  nova  pojedinost.  Dok  su  se  Engleska
          i  Sjedinjene  Države  suglasile  za  punu  integraciju  svojih  vojnih
          zapovjedništava, američke su tajne službe, koje su bile još u povojima, pod
          vodstvom Ureda za strateške usluge (Office of Strategic Services - OSS),
          uglavnom djelovale iz jednog zapovjednog stožera u Londonu, u potpunoj
          suradnji s britanskim Uredom za specijalne operacije (Special Opera tions
          Executive - SOE). Iz tih je ratnih veza s Britanijom izravno poslije rata
          izrasla američka Središnja obavještajna služba (Central Intelligence Agencv
          - CIA), i cijela lepeza tajnih institucija američke Vlade. Posljedice su toga
          za daljnju američku politiku bile jednako velike koliko i tragične.
            Prijelomni trenutak za preusmjeravanje američke energije i politike u
          vremenu neposredno nakon rata bilo je britansko miješanje u unutarnju
          američku politiku. Krajnje proračunatim potezom Winston Churchill je
          posjetio Fulton u državi Missouri, rodnoj državi predsjednika Trumana,

          108
   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112   113