Page 12 - Željko Škrinjar - Geoinzenjering, klima i zdravlje

GEOINŽENJERING

Pojam „geoinženjering“

Kad se na internetskoj tražilici Google upiše pojam „geoinženjering“, dobije se
oko 35.000 rezultata. Za englesku riječ „geoengineering“ tražilica daje oko 5.000.000
poveznica. U oba slučaja radi se o respektabilnim brojkama, što dovoljno govori o
tome koliko su taj pojam kao i tema u cjelini aktualni.

Zašto geoinženjering

Po prirodi čovjek teži kontrolirati svijet oko sebe i prilagoditi ga svojim potreba-
ma. Dio te priče svakako su i vremenske prilike. Razlozi tome mogu biti razni – da se
spriječe sušna razdoblja i poveća urod ljetine, da se izbjegnu poplave, da se ublaži
snaga tornada, da se izbjegnu ekstremne temperature…

U zadnje vrijeme aktualni su pojmovi „klimatske promjene“ i „globalno zatoplje-
nje“. U potrazi za rješenjem koje bi spasilo naš planet od prekomjernog zagrijavanja,
sve češće se spominju aktivnosti koje pripadaju domeni geoinženjeringa.
Pri tome imamo dvije struje – jednu koja zagovara primjenu geoinženjeringa i
u njemu vidi spas za naš planet i drugu koja izražava zabrinutost da geoinženjering
šteti planetu, ali i našem zdravlju, pa se protivi njegovoj primjeni.

Što je geoinženjering

„Geoinženjering ili klimatski inženjering je niz namjernih i velikih zahvata u Ze-
mljin klimatski sustav s ciljem smanjenja globalnog zatopljenja i promjene klimat-
skih prilika. Obuhvaća namjernu promjenu klime pomoću tehnologije.“ (wikipedia.
hr)
Jedna od prvih asocijacija na spomen geoinženjeringa zacijelo su tzv. kemotra-
govi (eng. chemtrails) koji ostaju na nebu nakon preleta pojedinih zrakoplova (slika
1.). Kad se pažljivije gleda, vidi se da ta masa, za razliku od običnih kondenzacijskih
avionskih tragova (eng. contrails) ne nestaje, nego se razvlači po nebu i stvara bije-
losivi sloj (slika 2.). Prisustvo te strane tvari na nebu, osim što mijenja njegovu boju,
ponekad pokrene vjetar, ponekad se sve umiri i postane zagušljivo, a dugotrajnijim
promatranjem može se prepoznati da se ta masa nakon nekog vremena grupira u
oblake, ponekad i vrlo neobičnog oblika. Prisutnost te tvari na nebu i njezin utjecaj
na izgled neba mogu se najlakše uočiti kad je Sunce „nisko“, tj. pri njegovu izlasku
ili zalasku (slika 3.).

Željko Škrinjar 11