Page 30 - Željko Škrinjar - Geoinzenjering, klima i zdravlje

pri tlu (3a), a dio će se reflektirati prema gore (3b) i priča se, na neki način, ponavlja
– dio tog zračenja će se od oblaka reflektirati natrag na Zemljinu površinu (3c), dio
će se u njima apsorbirati (3d), a dio će pronaći put dalje u svemir (3e).
Također, tu je i energija koja se u atmosferu oslobađa uslijed svakodnevnih ljud-
skih aktivnosti (4).

^ƵŶĐĞͬƐǀĞŵŝƌ /njǀŽƌ ƐǀũĞƚůŽƐƚŝ

ƚŵŽƐĨĞƌĂ Leća

Čovjek Žarište

Slika 22. Doživljaj sunca u atmosferi Slika 23. Učinak konkavne leće

Vezano uz energiju u atmosferi i kemotragove, iznio bih sada još jedno zapažanje
(slike 22. i 23.).
Fizikalno gledano, stječe se dojam da je sumarni učinak na čovjeka i sve ostalo
što se nalazi na Zemljinoj površini takav da čestice metala u atmosferi uslijed brojnih
refleksija stvaraju konkavnu leću kroz koju do nas dolazi uvećana količina Sunčevog
elektromagnetskog zračenja (ne samo vidljivog dijela spektra – svjetlosti). A pomo-
ću takve leće možemo u njenom žarištu uz pomoć sunca zapaliti vatru.
Nadalje, treba imati u vidu da se to odnosi na cijeli prostor zahvaćen zaprašiva-
njem, pa se nameću dva scenarija.
Jedan je da na Zemljinu površinu pristiže uvijek nova (umjetno) uvećana količina
energije sa Sunca, što upućuje na to da učinak staklenika, koji se spominje u tom
kontekstu, nije jedini i isključivi krivac za globalno zatopljenje i klimatske promjene.
Drugi je da „oblaci“ nastali zaprašivanjem reflektiraju dio energije (slika 21./3b)
natrag na Zemljinu površinu (slika 21./3c). To bi trebalo značiti da tvari dospjele u
atmosferu zaprašivanjem pomoću zrakoplova pojačavaju učinak staklenika.
Niti jedan od ovih dvaju scenarija ne govori u prilog zaprašivanja neba kao zaštiti
od klimatskih promjena, tj. globalnog zatopljenja.
Znakovit prizor snimio sam 9. studenog 2015. godine ujutro, kad je Sunce još bilo
nisko, a nebom se „razlila“ svjetlost (slika 24.). Sličan efekt prisutan je i na slici 25.

Željko Škrinjar 29