Page 53 - Željko Škrinjar - Geoinzenjering, klima i zdravlje

Da voćke cvjetaju i u jesen, više nije novost, a događa se sve češće.
Mediji su 23. listopada 2019., na dan još jednog intenzivnog zaprašivanja neba,
prenijeli vijest da će razdoblje od 12. do 26. listopada u Hrvatskoj biti među najto-
plijima u povijesti mjerenja u ovom dijelu jeseni, a ponegdje, možda, i najtoplije.
U takvim uvjetima, kad su dani topli, a noći hladne, stabla doživljavaju tempera-
turni šok, „prepoznaju“ da je stigao ožujak i cvjetaju. Nakon prvih mrazeva cvijet se
smrzne i otpadne, a na tom mjestu na proljeće ne dolazi do cvatnje.
Takvi događaji smatraju se višestruko štetnim budući da utječu na produljenje
vegetacije, smanjenje otpornosti biljke na niske temperature, smrzavanja novih pri-
rasta, propadanje generativnih pupoljaka, a opasnost od smrzavanja prijeti i cijeloj
biljki. Takve voćke u sljedeći rod ulaze oslabljene, daju niži prinos i osjetljivije su na
napade bolesti i štetočina.
Ovo su samo neki aspekti i poveznice između geoinženjeringa, biljnog svijeta
i proizvodnje hrane, a globalni trend zagrijavanja i toplinski valovi, sve veći broj
tropskih ciklona, velike količine oborina u kratkom vremenu, duga sušna ili kišna
razdoblja, s tučom ili bez nje, koja uništavaju usjeve, otežavaju sjetvu i žetvu,
traže vrijeme i novac za borbu protiv štetnika i biljnih bolesti stvaraju dodatne
probleme.

Pitka voda

Problem pitke vode postaje sve veći i sve više zabrinjava. Zadnjih godina moglo
se čuti kako su se u Hrvatskoj, inače bogatoj zalihama pitke vode, razine podzemnih
voda ponegdje znatno spustile te kako su razine vode u rijekama i potocima sve niže.
Sve kreće od toga da na Zemljinoj površini dolazi do isparavanja vode koja se u
obliku vodene pare diže uvis. Prije ili kasnije, ta vodena masa mora pasti na površinu
Zemlje.
Međutim, sve češća su i dulja sušna razdoblja. Isto tako, imamo situacije kad
velika količina oborina u kratkom vremenu padne na tlo izazivajući bujice i poplave,
pri čemu dolazi do erozije tla uz slabu mogućnost upijanja vlage i ta voda, umjesto
u tlu, opet u kratkom vremenu završi u potocima, rijekama, moru.
Takvi procesi koji se ponavljaju mogu postupno dovesti do sve većeg isušivanja
tla, a potom i do uništenja života u i na njemu.

Odroni i poplave

Priča nas vodi u dolinu rijeke Une, u Hrvatsku Kostajnicu, u gradić koji je kroz
povijest proživio brojne ratne nedaće.
Dugotrajne i obilne oborine, koje su u ožujku 2018. godine pogodile i dobar dio
Europe, u tom gradu i oko njega stvorile su poplave i odrone zemlje koji su rušili

52 Geoinženjering, klima i zdravlje