Page 498 - Albert Pike - Moral i Dogma
P. 498

Potrebno je samo da ukažemo na doktrine tako velikog broja sekti koje su degradirale Kreatora po rangu i
  pripisivale  Njemu  strasti  čovečanstva,  što  nam  dokazuje  da  sada,  kao  i  uvek,  stare  istine  moraju  biti
  prenete samo nekolicini ili će one biti prekrivene maštom i greš-kama i nepovratno biti izgubljene.


  I,  kako  je  Masonerija  identična  s  Drevnim  Misterijama,  to  je  samo  uslovno,  ona  je  samo  prikaz
  nesavršene slike njihovog sjaja, samo ruine njihove veličine i sistem koji je pretrpeo napredne pro-mene,
  kroz  plodove  društvenih  događaja  i  političkih  okolnosti.  Pošto  su  napustile  Egipat,  Misterije  su
  prilagođene običajima različitih naroda kojima su prenete. Iako su prvobitno bile više moralne i političke
  nego  religiozne,  one  su  ubrzo  postale  baština  takoreći,  sveštenika  i  zaista  religioznih,  premda  su  u
  stvarnosti  ograničavale  svešteničku  moč  u  učenju  inteligentnih  laika  glupostima  i  ap-surdnostima  vera
  svetine. Njih su, stoga, obavezno menjali religiozni sistemi zemalja u koje su pre-nete. U Grčkoj, one su
  bile Misterije Cere, u Rimu Bona dea, Boginje Dobrote, u Galiji Škola Marsa, na Siciliji Akademija

  Nauka, kod Hebreja učestvovale su u obredima i ceremonijama religije koja je stavila svu moč vlasti i
  sve znanje, u ruke Sveštenika i Levita. Pagode u Indiji, povlačenje Magija iz Persije i Haldeje i piramide
  Egipta, nisu više bili izvori iz kojih je čovek pio znanje. Svaki narod, koji je iole bio obavešten, imao je
  svoje Misterije. Nakon nekog vremena, Hramovi Grčke i Škola Pitagorina izgubili su svoju reputaciju i
  Slobodna Masonerija je zauzela njihovo mesto.


  Masonerija,  kada  se  pravilno  protumači,  postaje  istovremeno  interpretacija  velike  knjige  priro-de,
  predavanje  fizičkih  i  astronomskih  pojava,  najčistije  filosofije  i  mesto  čuvanja,  u  kojem  se,  kao  u
  Trezoru, čuvaju u sigurnosti sve velike istine prvobitnog otkrovenja, koje čine osnovu svih religija. U
  modernim  Stepenima  tri  stvari  se  moraju  razumeti:  Zamisao  iskonskih  vremena,  Katalog,  ili  spi-sak
  pravih uzroka Univerzuma i Knjiga u kojoj je zapisan moral svih naroda s pravilima po kojima moraju da
  upravljaju sobom, ako žele da budu prosperitetni.


  Kabalistička doktrina je dugo bila religija Mudraca i Naučnika, zato što, poput Masonerije, ona stalno
  teži duhovnoj perfekciji i stapanju vera i Naroda Čovečanstva. U očima Kabalista, svi ljudi su njihova
  brača i njihovo relativno neznanje je njima samo povod da ih upute. Postojali su primeri Kabalista među
  Egipčanima i Grcima, čije je doktrine prihvatila Pravoslavna Crkva i među Arapima ih je bilo mnogo,
  čiju mudrost nije omalovažavala ni Srednjovekovna crkva.


  Mudraci  su  ponosno  nosili  ime  Kabalista.  Kabalisti  su  otelotvorili  plemenitu  filosofiju,  čistu,  ne
  misterioznu, več simboličku. Ona je predavala doktrinu Jedinstva Boga, umetnost znanja i objašnja-vanja
  suštastva  i  delovanja  Vrhovnog  Biča,  o  duhovnim  močima  i  prirodnim  silama  i  određivanju  njihovog
  delovanja  kroz  simboličko  prikazivanje,  kroz  uređivanje  alfabeta,  kombinacije  brojeva,  in-verzijom
  pisma  u  pisanju  i  skrivenim  značenjima  za  koja  su  oni  tvrdili  da  ih  nalaze  u  njima.  Kabala  je  ključ
  okultnih nauka. I Gnostici su rođeni iz Kabalista.


  Nauka o brojevima nije sadržavala samo osobine aritmetike, več i svu uzvišenost, sve propor-cije. S
  njom, mi smo došli do otkriča Principa Prvog Uzroka stvari, koji se danas naziva Apsolutni.


  Ili Jedinstvo - taj najuzvišeniji termin ka kojem cela filosofija usmerava sebe, ta preka potreba ljudskog
  uma, ta vodilja oko koje je ona prisiljena da grupiše svoje ukupne ideje. Jedinstvo, taj izvor, taj centar
  svih  skladnih  poredaka,  taj  princip  postojanja,  ta  centralna  tačka,  nepoznata  po  svojoj  suštini,  več
  manifestovanjem svojih posledica. Jedinstvo, taj uzvišeni centar prema kojem se lanac uzroka obavezno
  uzdiže, bilo je veličanstvena Ideja kojoj se sve ideje Pitagorine približavaju. On je odbio naziv Mudrac
  koji znači onaj koji zna. On je izmislio i prihvatio za sebe naziv Filosof j sa zna-čenjem onaj koji voli da

  uči  tajne  i  okultne  stvari.  Astronomija,  koju  je  on  misteriozno  predavao,  bila  je  astrologija.  Njegova
   493   494   495   496   497   498   499   500   501   502   503