Page 122 - Edward Griffin - Svijet bez raka

1 1 2 Svijet bez raka

zavoda za javno zdravstvo s početka ovog poglavlja tipičan je primjer. Ali dr.
VVeillerstein ima dvije slabe točke. U prvom redu, vrlo je mali broj pacijenata koji
traže terapiju laetrilom, a da već nisu bili podvrgnuti takozvanim «modernim
kurativnim metodama« operacija i zračenja. Ustvari, mnoge od njih proglasili su
beznadnim slučajevima nakon što te metode nisu dale rezultata. Ti ljudi se tek
nakon operacija i zračenja okreću vitaminskoj terapiji kao posljednjoj šansi. Tako
je prigovor dr. Vveilersteina usmjeren na iskonstruirani problem. Ali važnija od
toga je činjenica da tretmani koje zagovara Vveilerstein jednostavno ne djeluju.
Boreći se poput usamljenog ratnika u neprijateljskom uporištu, dr. Dean
Burk iz Nacionalnog instituta za rak uporno je nazivao stvari pravim imenom.
U pismu svom šefu, dr. Franku Rauscheru, rekao je:

Usprkos gore spomenutim dokazima... službenici Američkog društva za rak, pa
čak i Nacionalnog instituta za rak, nastavili su javnosti objašnjavati da otprilike
svaki četvrti slučaj raka danas biva «izliječen» ili «kontroliran», ali to rijetko ili
nikada ne potkrepljuju statističkim ili epidemiološkim dokazima. A ti dokazi su
nužni da takva izjava bude i znanstveno smislena, koliko god ona bila djelotvorna
za prikupljanje sredstava. Takva je izjava pogrešna zato što skriva činjenicu da, kod
sistemskog ili metastatskog raka, stvarna stopa kontrole u vidu konvencionalnog
petogodišnjeg preživljavanja jedva da je veća od jedan prema dvadeset... 26
Netko bi mogao upitati dr. Vveilersteina gdje su sve te moderne kurativne metode
na koje se on, Kalifornijsko savjetodavno vijeće za rak i velik broj administratora
tako govorljivo pozivaju?.. Ne, metastazirani rak, u svojim raznim oblicima i
vrstama ostaje, u najvećoj mjeri, jednako «neizlječiv» kao što je bio u vrijeme
Kefauverovog amandmana prije deset godina. 27

Statistike Američkog društva za rak su fascinantne. One se sastoje od mnogo
stranica tablica i dijagrama koji prikazuju rak prema lokaciji, spolu, dobi i
geografiji. Ali kad se radi o konkretnim brojkama o tim «dokazanim izlječenjima«
- nema ničega. Postoji samo nepotkrijepljena tvrdnja: «Danas svaki treći pacijent
biva spašen, za razliku od svakog petog prije jedne generacije.«. To možda jest, a
možda nije istina, ovisno o definiciji riječi spašen. Ali čak i ako to ne osporimo,
moramo imati na umu da također postoji odgovarajuće povećanje broja onih
koji obolijevaju od raka. Zašto je tako? Evo službenog objašnjenja:

Glavni faktori jesu povećanje dobi stanovništva i broja stanovnika. Znanost je
pobijedila mnoge bolesti pa se prosječan životni vijek Amerikanaca produžio.
Duži život vodi čovjeka u dob u kojoj rak najčešće pogađa - od petog desetljeća
života nadalje.

Pismo Deana Burka Franku Rauscheru; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 3.
Pismo Deana Burka članu Kongresa Freyu ml.; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 5.