Page 26 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac
P. 26

“Pokušaj to ovako zamisliti”, nastavio je Ivan – “postavi se u situaciju da imaš
                   mobitel koji želiš prodati i da za njega tražiš 500 kn. Ti ga stavljaš u oglasnik i uspi-
                   jevaš pronaći kupca. Nalaziš s njim i on vadi 500 kn iz džepa, potom novac i roba
                   zamjenjuju ruke. Ti sada imaš 500 kn, a on tvoj mobitel. Shvaćaš li sada da bi ti mo-
                   gla imati prihod, tj. dobiti 500 kn, da je on nužno morao imati rashod, tj. dati ti tih
                   istih 500 kn?”
                       “Sad je već jasnije”, zadovoljno je rekla Natalija.
                       “Dakle, trošak robe je zapravo iznos koji si ti tražila za svoj mobitel, a na koji je
                   on pristao”, rekao je Ivan, te dodao “Sukladno tome, zbroj svih prihoda u zajednici
                   jednak je zbroju svih rashoda.”
                       “Opet sam se izgubila”, rekla je Natalija.
                       “Nije problem, imamo vremena”, smireno je odvratio Ivan, te nastavio “Zamisli
                   neki otok na kojem živi 1000 ljudi koji jedni sa drugima posluju, te da je njihov uku-
                   pan prihod tijekom godine dana bio 10 milijuna kuna. Da bi oni mogli ostvariti te
                   prihode, koliki su morali biti rashodi te iste zajednice?”
                       “Pa valjda isto 10 milijuna kuna”, odgovorila je Natalija, te dodala “očitao je da
                   ukupan prihod mora biti jednak ukupnim rashodima”.
                       “Upravo se o tome radi”, rekao je Ivan te dodao, “zamisli sada da su svi oni bili
                   vrijedni ljudi koji su marljivo radili i stvarali nove vrijednosti, svatko od njih je tije-
                   kom te godine dana stvorio neku novu vrijednost i tako se ukupna količina kapitala
                   na otoku povećala. Možeš li to zamisliti?”
                       “Naravno da mogu”, rekla je Natalija.
                       Ivan ju je potom upitao: “ako su svi marljivo radili i ako su stvorene nove vrijed-
                   nosti, jesu li svi mogli ostvariti i dobit na kraju godine?”
                       Natalija je razmišljala, znala je da Ivan nešto pokušava s time reći, tada se po-
                   kušala vratiti na početak razgovora i krenula povezivati... ako je prihod za jedan
                   subjekt ujedno i rashod za drugi, te ako je zbroj svih prihoda jednak zbroju svih
                   rashoda, tada je i... zbroj ukupne dobiti jednak zbroju ukupnih gubitaka! Drugim
                   riječima, ako je netko na kraju godine ostvario dobit, netko drugi je morao ostvariti
                   gubitak. Višak novca u nečijem džepu, morao je značiti manjak novca u džepu ne-
                   kog drugoga.
                       Natalija je konačno odgovorila: “Naravno da nisu! Dobit za jednog člana zajed-
                   nice, nužno je gubitak za drugog!”
                       “Bravo”, rekao je Ivan “sada mi pokušaj reći što bi se dogodilo ako lokalna admi-
                   nistracija na otoku ne bi poslovala sa deficitom – tj. proračunskim manjkom.”
                       Natalija je razmišljala – ako bi proračun lokalne administracije bio balansiran
                   tj. deficit proračuna ravan nuli, netko bi sa protokom vremena kumulirao dobit, a
                   netko drugi ili više njih gubitak.
                       Budući da bi se dobit iz svake godine pribrajala dobiti iz prethodnih godina,
                   isto kao i gubici, došlo bi do toga da bi neki članovi zajednice sa protokom vremena

                   26
   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31