Page 31 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

ljudi bi se pobunili jer bi shvatili da se krade iz državnog proračuna. Bilo bi im
jasno da se novčana masa povećava, a da oni nemaju proporcionalno više novca.”
“Odlično povezuješ”, rekao je Ivan i nastavio - “Upravo takva situacija dogodila
se u argentini tijekom 80ih. Političari su puno krali, plaće nisu pratile rast cijena tj.
inflaciju i ljudi su se pobunili.
Što napraviti, kako riješiti nastalu situaciju, pitali su se političari - međutim ima-
li su mali problem... Nisu htjeli prestati krasti!
Tražili su čovjeka, čovjeka koji će im omogućiti da nastave krasti, a da se to ne
osjeti na stopi inflacije. Uskoro su ga i pronašli, zvao se Domingo Cavallo i bio je
guverner argentinske centralne banke za vrijeme vojne diktature 1982.
1991. postavljen je za ministra financija i pred njim je bila na prvi pogled teška
zadaća - trebalo je stabilizirati tečaj i suzbiti inflaciju.
Cavallo je to napravio u jednom potezu, međutim kao što pogađaš, nije se obra-
čunao sa kriminalom unutar državnih institucija, nego naprotiv - napravio je još
veći zločin. Pretvorio je argentinsku centralnu banku u mjenjačnicu!
Tom mjerom stavio je državu u izravnu ovisnost o stranom novcu i de facto –
pod monetarnu okupaciju. Njihova valuta bila je samo transakcijsko sredstvo, pokri-
će nije imala u emisiji novca od strane centralne banke, nego u vanjskom dugu.
Pitanje za tebe Natalija - da li je tom mjerom Cavallo stabilizirao tečaj i suzbio
inflaciju?”
“Pa očito da je”, kratko je odgovorila.
“Međutim... da li je tečaj još uvijek bio realan?”, upitao je Ivan.
“Naravno da nije!”, rekla je Natalija, te dodala - “Tečaj bi trebao odražavati od-
nose u vanjsko-trgovinskoj bilanci zemlje, a on ga je ‘korigirao’ promjenom uloge
središnje banke – pretvorivši ju u mjenjačnicu. Na umjetan način je održavao valutu
nerealno jakom.”
“Upravo se o tome radi”, rekao je Ivan, te potom upitao Dušana – “Znaš li obja-
sniti što znači nerealan tečaj?”
“Mogu pokušati”, odgovorio je – “To je stanje kada država održava valutu ne-
realno jakom uz pomoć vanjskog zaduživanja. Na taj način čini uvozne proizvode
jeftinijima nego bi trebali biti, odnosno subvencionira uvoz.”
“Kako se to odrazilo na njihovu ekonomiju?”, upitala je Natalija.
“Nije pozitivno. 1991. stopa nezaposlenosti u argentini bila je samo 6.1%, me-
đutim uspostavom nerealnog tečaja, odnosno ‘vezivanjem’ njihove valute za dolar,
uvozna roba postala je jeftinija od domaće. Umjesto da tečaj bude klizan i da na taj
način odražava stanje platne bilance sa inozemstvom – postao je fiksan.
Mnogi ljudi ne znaju da je uloga realnog, odnosno kliznog tečaja automatsko
poravnanje trgovinske bilance. Kada uvoz postane veći od izvoza, veća je potražnja
za stranom valutom, to zauzvrat povećava njenu cijenu u odnosu na domaću valutu.
To zauzvrat dovodi do porasta cijene uvozne robe. Na taj način čini ju kupcima ma-

31