Page 507 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 507

508                                                                             LI!CENJE  BIUEM

                           KAKO  I  GDE  TREBA  GAJITI  PITOMU  NANU?

                       Pod koj!m uslov!ma se moze dobiti najkvalltetnlja nana?


               S  obzirom  na  sve  veCi  medunarodni  privredni  i zdravstveni  znataj  nane,
         daeemo  o,vde  kratka,  ali  najvainija  obave~tenja  0  gajenju  ove  vrlo  vaine
         lekovile,  l1lirisne,      medonosne,  zacinske            i   induslrijske  biljke.  Sliza
         obavestenja,  a  i  sadni  kvalitetni  materijal  oplemenjene  engleske  nane  Mi·
         tam,  citaoei  mogu  dobiti  od  1nstituta  za  proutavanje  lekovitog  bHja  u
         Beogradu.
               U  nas  ima  nekoliko  hiljada  hektara  pod  nanom,  ali  posto  se  najcesee
         ne  racti  kako  treba,  kvalitet  je  slab  a  prinos  nizak,  osobito  ulja  koje  se
         sve  viSe  traii  za  domaeu  upotrebu  i  izvoz.  Zbog  neznanja  i  neobavestenosti
         mnogi  nasi  proizvoaaci  lo~e  su  prosli  gajeei  nekvalitetnu  nanu  na  nestru·
         can  nacin.  Eto  zbog  cega  smatramo  za  potrebno  da  obavestimo  sve  sad as·
         nje i buduee odgajlvace nane.
               I  u  ranijim  vekovima,  a  i  danas,  najviSe  i  najbolju  nanu  i  njeno  ulje
         proizvodi  Engleska.  U  svetu je  cuvena  Micam·nana.  Tamo  je  to  stara  kultur·
         na  biljka,  uvedena  jos  krajem  srednjeg  veka.  1z  Engleske  se  gajenje  po-
         stepeno  rasirilo  svuda  po  svetu.
               Kao  i  ostali  hibridi,  i  pitoma  nana  se  ne  razmnozava  semenom,  I~ego
         samo vegetativnirn  put em:  korenjem,  deljenjem  busenova,  obrezivanjem  i  sa·
         denjem  mladih  vI-cia.  Kad  se  jednom  primi,  nana  se,  slicno  jagodi,  brzo
        siri  i  pokrije  zemlju  mnogobrojnim  izdancimaizraslim  iz  razgranatih  pod·
         zemnih  stabala,  rizoma.  Svake  godine  nanu  obavezno  treba  presaditi
         na  drugu  njivu  da  .;e  ne  bi  deg~nerisala. U  nas,  narocito  u  Banatu,  Backoj  i
         Srbiji  pored  Morave  i  Save  gaj.i  se  izvrsna  nana.  Za  odgajivaca  lekovitog
         bilja  nana  je  jedna  od  najkorimijih  bHjaka.  Iako  se  svuda  u  svetu  Dalaze
         hiljade  hektara  zemlje  pod  Danom,  ipak  se  droga  uvek  mnogo  traii  i  dobro
         plaea,  jer  je  njena  potrosnja  raznovrsna  i  industrijska.  U  svetu  ima
         200.000  hektara  pod  nanom.
               Nana  lrazi  1"tajbo/ju  vl"tnu  zemlju  u  staroj  snazi.  Treba  je  odvojiti  ad
         ostalih  usnatiea.  Rasaduje  se  u  martu  ili,  jo~  bolje,  u  septembru  i1i  okto·
         bru  na  rastojanju  bar  50 x 50 em.  Na  hektar  je  potrebno  viSe  od  55.000
         sadniea.  Navodnjavanjem  se  dobija  znatno  veei  prinos  i  moze  se  triput  bra-
         ti  za  jedno  leto.  Sa  hektara  se  dobija  oko  2.000 kg  suvog  Ii.sta.
               Evo  nekoliko  najvainijih  podataka  0  gajenju  nane:
               1.  Izbor  zdravog  j  kvaiitetnog  sadnog  materijaia  otpornog  prema  boo
         iestima.
               2.  Izbor  optimalnog  zemljiSta,  poiozaja  i  ekspozicije.
               3.  Neophodno  je  navodnjavanje  za  vreme  vegetacije,  pogotovu  ako  na·
        stane  su~a.  Zbog  toga  je  potrebno  iskljuciti  svako  on~ zemljiSte  koje  se  ne
         moze  lako  i  obilno  navodnjavati.  Nanu  nikako  ne  treba  sadi·ti  na  tesko
         zemljiSte,  slatine,  2;ivi  pesak  i  kr~.
               4.  Neophodno  je potpuno uniStavanje  korova u  zemljiStu  pre sadnje,  za
         vreme  gajenja  i  neposredno  pre  zetve,  jer  mnogn  korovi  sadrze  razna  is-
         parljiva  aromaticna  jedinjenja  koja  svojim  mirisom  ,i  ukusom  kvare ' kva·
         litet  naniDog  ulja  i  time  mu  smanjuju  vrednost,  tako  da  se  ponekad  I  ne
         moze  upotrebiti  niti  -popraviti.
               5.  RaoionalDa  upotreba  dubriva  poveeava  prinos  mea  i  ulja  po  jedi.
         niei  povrsine.  Stajnjakom  se  moze  dubriti  sarno  predusev,  a·  ne  direktno
   502   503   504   505   506   507   508   509   510   511   512