Page 599 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 599

600                                                                              LECENJE  BIWEM

         Cveta od juna do avgusta.  Plod je krilat.  Upotrebljavaju se rizom  i eela biljka
         (Imperaloriae  rhizoma  et  herbal.  U  rizomu  ima  0,3-1,5%  etarskog  £Ilia  (sa
           0
         95 / 0  terpena)  i gorkih  kumarinskih jedinjenja:  ;mperatoril1a,  izoimperalorina,
         oslrul;l1a netlCel1;na d dr.· SHjevina deluje slieno mI1kvi,  angeliki  i  srodn~m bilj·
         kama  iz  porodice  stitarica:  karminativ,  diuretik,  ekspektorans,  sudorifik  i,
         pre svega,  kao  neskodljivo zeludacno sredstvo.
               Slicnog hernijskog  sastava  i  dejstva  su .i  druge  vrste  is tog  roda  koje  ra-
         stu u  nas  i narod ih  naziva,  pored  spomenutih imena, jos  i ovim:  Peucedal1ul1l
         officil1ale L. (devisinj, divlji  koromac, moraeina, pukovica, trava od zuba,  silj,)
         P.  alsaticum L .  (zuckasta  siljev.ina),  P. carvifolia Vili.  (zelenkasta  siljevina,  ko-
         revina), P. cervar ;a Lap.  (jelenski  koren, jelenciea, protivak. bela siljevina,  tra-
         va od metilja)  i or. Sve se ove W"ste eene u  narodnoj  medicdni  kao sredstva za
         jacanje (otud im i ime  »siljevina«), jer svojom gorcinom i etarskim uljerri  (ter-
         peni)  pojacavaju  lucenje  zeludacnog soka,  povecavaju apetit,  olaksavaju  vare-
         nje hrane ·i uopste povoljno deluju na organizam.






                SITAN  PELEN,  BANATSKI  PELEN,  ISTOCNI  ILl  RIMSKI
                                              PELlN, ODSENAC

                                  Artemisia  pontica L.  -         ComposDtae


               Sitan  pelen  ima  sitno  izdeljene,  gotovo  bele  l-i!stice  od  dlaka  mekih  kao
         pamuk.  Gaji  se  u  Italiji  i  Franeuskoj,  jer sluzi  za  fabriokaciju  gorkih  rakija
         (absent, vel'mut). Sastav j  upotreba su isti kao obicnog pelena, ali ,i;zgleda  da  je
         manje skodljiv, jer u  svom  etal'skom ulju  ima manje otrovnog ketona  tujona






                                    SITNICA,  SIPANICA,  KILAVICA


                               H erniaria  glabra  L.  -         Saryophyllaceae


               Kod  nas  je ima  po  suvim  i  pescanim  mestima.  Nekad  obraste  po  kame-
         nu  kao  mahovina,  jer  nema  uspravnih  stabljika.  Sitnica  je  mala,  neugledna,
         kozmopolitska biljka. Stabljika je po zemlji polegla, do 20  em dugacka, veoma
         razJgranata,  ima vrlo sitne,  jajas to-duguljaste, na'spramne, go Ie  (Herniaria glab-
         raj  Hi  d1a!kave  (H.  hirsuta)  Listice  celog oboda ,i  bez drske.  Sicusni,  jedva  pri-
         metni, neugledni zeleno-zuckasti evetici  skupljeni su po desetaok  zajedno u  pa-
         zuhu lista.
               Sveza bilj ka  nema  mirisa, a suva  m i r i s e  slabo  na  k u mar i n.  U k u-
         s a  je nagorkog i  nesto malo Ijutog i slanog.

               Gajenje,  razmnoZavanje. -           Preporucuje se  razmnozavanje sitnice  po  za-
         pustenim mestima, jer se kod nas nikad ne sakupi dovoljno, pa se mora uvoziti.
         Nema  nikakviih  zahteva  u  pogledu zemlje  i  klime.  Sitnica  svuda  uspeva.  Naj-
         bolje je razmnoZavanje  semenom na mestima gde divlje  raste:  na  lakim,  pes-
   594   595   596   597   598   599   600   601   602   603   604