Page 616 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 616

SMlUE.  SMrU.  CMlUE.  SMOKVA . ..
                                                                                                       617

               Sadrii  s I u z i  i  malo  t a n ina.  List  crnog  sleza  ulazi  u  sastav  plue-
         nih  cajeva.  Malo  se  upotrebljava  cak  i  u  narodnoj  medieini.
               Slez  se  upotrebljava za  lek od  najdavnijih  vremena. Tako  ga  vee  Diosko·
         riel  i  Plinije  preporucuju  kao  sredstvo  za  'izlucivanje  sluzi.  za  ublazavanje
         ka~lj a.  Semenke su  oenili  kao  afrodizijak  (sredstvo  za  poveeanje  polne  moei).

               Narodna  Imena:  velika  slezovaca,  veliki  sljez,  veliki  ~ljez,  gu~6ernjak,

         c1ivja  ~ kura,  divjj  papel,  divji  slez,  divji  slezenove,  dovji  papel,  klobeieovje,
         planinski  sliz,  slez, I5liz,  slijez,  sljez,  ,sljez,  srcni  klobuk,  cureca  trava,  curcija
         trava, erni  sljez, erni  ~Ijez.







                                        SMIUE,  SMIU,  CMILJE


                             Helichrysum  arenarium  DC.  -              Compositae

               Trajna  zeljasta  biljka  sivkaste  boje  od  obilja  vunastih  dlaka.  Stabljika

         je  visoka  I~O em,  uspravna,  nerazgranjena,  obrasla  duguljas~im listovima,
         a  l1a  \'rhu  nosi  nekoliko  zulih  glavicasLih  evasti.  Cveta  leti.  Raste  na  pesku.
         Upolrebljavaju  se  evelne  glavice  kad  se  cvelovi  pocnu  otvarati  (He/ichrysi,
        Gl1apha/ii  flos).  1ma  flavons~ih  heterozida,  tanma,  smole,  gorlcih  materija,

        oko  0,4"/0  etarskog  ulja  i  drugih  nedovoljno  proueenih  sastojaka.  Omiljeno
         narodno  eve6e  i  lek  za  lecenje  zuci  (za  izbacivanje  zucnog  kamena)  i  organa
         za  mokrenje:  3  supene  ka~ike eveta  popari  se  sa  pola  litra  kljucale  vode,  po-
         klopi,  ostavi eelu noc  i  sutradan  popije  u  3  doze  pre jela.

               Oslala  narodna  lmena:  zuto  smilje,  zlatnoevita  tra\'a,  zneljek,  la~ka ka-

         miliea, marjetica,  sneljek.
               Slicnog  ~ asta\'a j  dejstva  su  i  druge  domace  v,rste  smilja:  He/iehrysurn
         orientale DC.  (kozja  metica,  magriz, neven,  sempriea, smilje,  emilje),  H.  brae-
         ceaturn  A.  W.  (slamno evece, erveno smilje) , H . italieurn Don.  (bela  brada, 0010
         zelje,  bilobrada,  molova  roza,  moljacak,  sjedina,  smilj,  smilje,  emilje,  crnilj)

         i  dr.  Sve imaju izrafena antibakterijska  svojstva  (vid.  Fitoneidi).







             SMOKVA,  SMOKVENICA,  SMOKVINA,  SMOKOVNICA,  SMOKA,
                                                   FIGOVINA


                                        Ficus carica  L. -       Moraceae

               Smokva ,raste  divlje  i  gaji  se  u  nas  u  Dalmaciji  i  Makedoniji  u  obLiku
         gustog  grma  ill  dJ.-veta.  1ma  krupne,  tarn.nozelene,  duboko  ,i21deljene  listove
         kofne  konzistencije.  Uspeva  i  na  najmr~avijem L1u, na  ~j,utom kr~u.
   611   612   613   614   615   616   617   618   619   620   621