Page 630 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 630

TATULA
                                                                                                      631

        cern,  ne~to nerazumljivo  govore,  a  bolesni'ku  kliZu  da  tv11S~O  zazmuri.  Posle
        nekoliko  trenutaka  naglo  ga  otkriju  i  kliZu  mu  da  brzo  otvon  ot i  i  pogle-
        cia  u  l ar,  da  vidi  kako  je  izbacio  ne'koliko  krupnih  crvi.  Obaj!mjenje:  seme
        tatuie  iLi  njene  sestre  iste  takve  otrovnice  bunike,  kad  se  baci  na  far,
        l'aspukne  se  i  jezgra  i(lJ01je  kroz  omotat  kao  neki  crvic,  potne  da
        se  uvrce  i  .pi~ti,  jer  u  sebj  ima  vode  i  ulja,  pa  se  uvija  kao  kad
        se  cry  baci  na  zar.

              Eto  tako  se  ",ima  leba  bez. motike«.  Bio  bih  neobieno  zahvalan  oniro
        t itaocima  koji  bi  me  poblize  0  ovom  problemu  mogli  obavestiti,  a  isto
        tako  da  li  kogod  zna  da  tatulu,  pored  ostalog,  nazivaju  jo~  i  cigansko
        clleee.  Imam       5  nekoliko  strana        izve~taj  da  je  tako  nazi·vaju,  ali  mi  jo~
        nijedan  lSaradnik  dosad  nije  poslao  biljku,  niti  mi  je  verno  opisao  kako
        izgleda.





                                   TATULA  U  NARODNOJ  MEDICINI


               Upotreba  tatule  u  narodnoj  medicini  je  testa  i  raznovrsna.  U  Saj-
        kaskoj  (Ba6ka)  ima  zena  koje  drle  tatulino  seme  u  komovici  rakiji  preko
        cele  godine  i  Ieee  ukucane  i  »ko  leka  zatraZi«.  U  Curugu  je  do  1937.  god.
        jednoj  bam  dolazil0  podosta  bolesnika  i  iz  okolnih  sela  da  ih  leCi  ovom
        »specijom«  ad  reumatizma,  iSijasa,  zglobobolje,  raznih  protisli  (»~uljeva.),
        zubobolje.  Leee  ucrvljale  junce  i  ostala  goveda  corbom  od  skuvanog  duvana
        i  bikova  (tatule).  »Ona  bodljikava  caura  sa  lSemenom  zajedno  stuca  se  u
        drvenoj  zdjeli,  zatim  se  doda  gas a  (petroleuma),  ostavj  dan-dva, ·pa lSe  previje
        na  mes·to  gde  ima  crvi,  npr.  u  konja,  ovaca,  krava  iii  svinja;  crvi  uginu  iii
        ih  lako  izvade«  (MiUca  Jovitic  iz  Bosanske  GradiSke,  1946).  A J.e21dimir  Bojo-
        vic  iz  Dragaceva  kod  Cacka  ovako  piSe  1947.  godine:  »List  ta-tule  se  malo  pre-
        pere  dobrom  rakijom  i  mece  na  stare  rane.'
              Trebalo  b1  mnogo  ;prostora  da  nabrojimo  za  sta  sve  nas  narod  upo.-
        trebljava  t,atulu.  U  veeini  slucajeva  ne  onako  i  ne  u  one  svrhe ,kako  to  cini
        naucna  medicina.  I>pak,  bilo  je  nekoliko  narodnih  lekara  (mahom  isluzenih
        bolnicara),  koji  mi  rekose  da  Ieee  zagu~  (astmu)  tatulom  u  obli'ku  cigara
        iIi  p ra~ka za kadenje.
               Proucavajuei  lekovito  bilje  i  njegovu  upotrebu  u  narodu,  ispitivac  do-
        lazi  do  veoma  zanimlj'iv.ih  otkrica,  ne  sarno  u  pogledu  medicinskom  i  biolo~­
        kom  110p~te,  vee  i  ~ to  se  tice  'Proucavanja  porekla  stanovniStva,  migracija,
        obicaja,  praznoverja.




                                     AKUTNA  TROVANJA  TATULOM


               Osim  hronit nih  i  kriminalnih  trovanja  tatulom,  poznati  su  j  akutni
        slucajevi.  Kad  smo  biH  deca,  igrali  smo  se  vojske  i  svatova,  brali  repuv
        i  kukutu,  .repuv  umesto  suncobrana,  a  kukutu  umest-o  zastave.  Tatuli-
        nim  divillm  cve tovima  smo  »kitili  neveste«.  A  onda  se,  po  obicajl1,  voj-
        ska  malo       »privati«.     l1i  se  neopranim  ·rukama  iz  pesnice  jede  hleb.  Tu
        ima sll1eajeva  akutnih  trovanja.  A  dogada  se  da  nestrpljiv  astmaticar  U'Lme
        veeu  dozu  lekova  od  tatule.
   625   626   627   628   629   630   631   632   633   634   635