Page 650 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 650

TRN,  TRNllNA,  eRNI  TRN, , .
                                                                                                        651

                Rasprostranjenost, -         Stajaee vode,  blata i  mocvare do  1.000  m  nadmor-
          ske  visine .

            .  .  Svoj~.t~a. -. Cela  biljka,  a  osobito  plodovi  su  svojstvenog  neprijatnog
          nUrJsa  kOJI  lZazlva  gadenje na povraeanje i  ljutog neprijatnog ukusa. Otrovnal

                Droga. -     Zreli  plodovi (Phellandrii  fructus).
                Sastav.  -     U  plodovima  ima  1-2.5"10  etarskog  i  oko  200/.  masnog  ulj'a
          j  smole.

                Upotreba. -       Narodni  lek  za  leeenje  bronhita  i  bronhijalne  astme  i  pro-
          tiv Jladimanja.

                Opomena! -        U veeoj  kolicini uzet, plod trbulje izaziva  nesvestku i  druge
          znake  trovanja.  Posto  u  nasoj flori  ima boljih i  manje opasnih  biljnih  lekova,
          trbulju  treba dzbcgavati.  Ovde  je  spomenuta v,ise  kao  opa'Sna  i otrovna nego
          kao  lekovita bilj,ka,  d3lkle,  kao  opomena biljarima da  je  ne bern  i  ne  koriste.
                Ostala  narodna  imena:  bedrenicak,  Ikonj'ski  kumen,  konjs'ki  mokrorok,
          konjski morok, kropilo, morak.
                ,Slicnog  hemijskog sastava  i dejstva  su i  drnge  domace  vrste  istog roda:
          Oemmthe  pimpineiloides  L.  (!lrbae),  Oe.  media  Beck,  Oe.  balwtica  Heuff.,  Oc.
          fistulosa L.  (kropilo, trbulja) i dr.






                               TRN,  TRNJINA,  eRNI  TRN,  MALI  TRN

                                      Prunus spinosa 1. -           Rosaceae


                Trnovit,  vrlo otporan,  veoma  razgranat  i  gust  grm,  v.i;sok  1-3  m,  obra-
          stao  sitnim  izduzenim  jaja'stim,  po  obodu  testerastim  Iil>tovima.  Cvetovi  su
          mnogobrojni, ~itni i  beli.  Plod je okrugla gotovo erna, oko  I  em  velika  kostu-
          niea  prekrJvena  bel·icastim  vostanim  pepeljkom;  U'kusa  je  oporog  i  kiselog.
          Cveta 'rano,  marta-aprila.

                RasprostranJenost. -         Krcevine, obodi suma, zive ograde;  raste svuda.
                Droga.  -     Cvet,  zreo  plod,  rede  kora  (Pruni  spinosae  flos,  fructus  et
         cortex).  Cvet  treba  brrutJi  poluotvOTen,  pazljivo  'Osus~ti  u  hladu .na  promaji  i
          cuvali  dobro  zapakovan !l1a  hladnom  i  suvom 'ffiestu  da De  oi lizgubio  lekov-ite
          sastojke.  ,Plod  se  bere  dok  jt':  CVl'st,  jedar,  pre  nego  sto  ga  »ubiju«  slana  i
          ml'az.  Kora  se guli u  jesen  kad se  i  plod bere.
                Sastav.  -    U  evetu  ima  cijanogenets'kih  i  flavonskih  heterozida.  U  kori
          i  plodu  ·ima  mllogo  tanina,  a  u  semenu  cijanogene~skih heterozida  (gorcina
          semena).  U  pulpi  ploda  ima  pektina,  organski'h  ki'selina  i  vatamina  C.

                Upotreba.  -      Cvet  je  blag  laksans  i  diuretik,  Kora  i  plod  zbog  tanina
         deluju  sti1Jticno,  pa  se  upotrebljavaju  kao  i  drnge  taninske  droge  protiv
         proliva  ;  s1.  Flodovi  (tmjine)  deluju  1Jovoljno  na  zapaljenu  sluznieu  organa
         za  varenje  zbog  prisutnog  tanina  i  pektina;  dobar  tonik  u  obliku  :kompota
          (vid.  Voce  i  povrce).

                Napomena:  Cvet  tma  brzo  gubi  lekovitost.  Zato  od  svezeg  eveta  sprav-
          Ijaju  u  apotekama  razne  galenske  preparate.
   645   646   647   648   649   650   651   652   653   654   655