Page 185 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 185

servisira te  finansijske  obaveze  na  vrijeme,  vlasništvo  automatski
        prelazi u ruke zajmodavaca. Naravno, država to nije uradila i rođeni
        su oligarsi.306
               Ubrzo su oligarsi imali u vlasništvu čitave industrje. Dobar
                                                           i
                                                   o
        dio energetske i prerađivačke industrije, državnih bjekata, transport­
        nih kompanija, kompanija koje su se bavile izgradnjom infrastrukture,
        banaka, telekomunikacionih kompanija, djelova industrija za proizvo­
        dnju vojne opreme i medija, prešli su iz državnih u ruke oligarha. Na­

        jznačajniji među njima su bili Boris Berezovski kaovodeći bankar,
        vlasnik TV kanala i suvlasnik u naftnoj industriji, Mihail Hodorkovski
        naftni  i  gasni magnat,  Vladimir Gusinski medijski magnat,  Mihail
        Fridman veliki bankar i naftaški magnat, Aleksandar Smolenski veliki
        bankar i Roman Abramovič magnat u eksploataciji hidrokarbona.307
        Jeljcin je bio pod kontrolom ovih oligarha, a degradacija Rusije je bila
        „pojačana njenom apsolutnom bezubom spoljnom politikom u prvoj
        polovini 90-ih godina, a čiji je proklamovani cilj bio ulazak u ‘civili-
        zovani  svet’,  uz  potpuno  prenebregavanje  ruskih  nacionalnih  in-
        teresa“.308
               Jeljcin pobjeđuje na  izborima  1996.  godine  i pored velike
        nepopularnosti  u  narodu.  Presudna je  bila  medijska  i  finansijska
        pomoć oligarha. Poslije izbora, Jeljcin odlazi na lječenje, i vlast preu­
                                                  i
        zima tzv. Porodica, dio oligarha sa Berezovskim i Jeljcinovom ćerkom
        Tatijanom na čelu.  Oni  će imati kontrolu sve do dolska Putina na
                                                      a
        mjesto predsjednika.309
               Oligarsi još više produbljuju sistemsku korupciju u instituci­
        jama vlasti i pravosuđu, a na spoljnom planu, Americi prepuštaju pot­
        punu inicijativu. Kada Rusija u maju 1997.  godine nije reagovala na
        širenje NATO alijanse prema istoku približavajući se njenim grani-


        306 Vidjeti u: Dilip Hiro, A fte r  E m p ire,  str.  89, 90.
        307 Isto, str. 90, 91.
        308 Jevgenij Primakov, S v e t b e z R u s ije ? , str.  15.
        309 Vidjeti u: Miljan Filimonović, S p o ljn a  p o litik a  R u ske fe d e r a c ije ,  str. 22.



                                    184
   180   181   182   183   184   185   186   187   188   189   190