Page 181 - Saša Marković - Manifest protiv Imperije
P. 181

jedno od prioritetnih mesta u američkim programima ekonomske i
         vojne po moći“.295
                Gruzija je uz Ukrajinu predstavljala dvije najvažnije američke
         poluge za lomljenje kičme Rusiji u post-sovjetskom prostoru. Ruska
         zaštita dvije otcijepljene gruzijske pokrajine, Abhazije i Južne Osetije,
         trajala je još  od vremena disolucije  SSSR-a. Avgusta 2008.  godine
         Rusija je odgovorila snažno i odlučno na Sakašvilijevo bombardovanje
         Južne Osetije. Ruska vojska je izvršila kontra napad,  i za nekoliko
         dana došla do predgrađa Tbilisija. Američka reakcij je bila samo ver­
                                                     a
         balna. Bio je to kraj hegemonije američke vojne super-sile, Rusija se
         vratila u veliku igru.296
                Optužiti samo neokonzervativce, na čelu sa Bušom mlađim,
                                                      i
         za američku spoljnu politiku u prvoj deceniji XXI vjeka, bilo bi više
         nego pogrešno. Bušova spoljna politika je logičan nastavak američke
         neoimperijalističke  politike  od  II  svjetskog  rata  do  danas.  Poslije
         rušenja Berlinskog zida, Amerika je svoju ekonomsku moć podredila
         vojnoj hegemoniji u svijetu. Logičan slijed događaj bio je da ide na
                                                      a
         kartu vojne moći do krajnjih limita. Neokonzervativci su svojim djelo­
         vanjem, jednim dijelom ubrzali vraćanje Rusije kao vojne super-sile,
         ali  sigurno  nisu  odigrali  i  ključnu  ulogu.  Nacionalni  konsenzus  o
         Americi kao državi nacionalne bezbjednosti, među donosiocima od­
         luka, je nepromijenjen od kraja II svjetskog rata do danas. Očuvanje
         kontrole nad 50% svjetskih energetskih.res.ursa je prioritetni zadatak
         svih administracija.  Klajd Prestovic (Clyde Prestowitz), ekonomski
         savjetnik iz vremena Reganove administracije, jasno determiniše pro­
         blem u kojem se našla američka imperija, kojoj je vojna sila postala
         glavna karta na koju igra u međunarodnim odnosima.

                                                             s
                „Naš glavni izvor moći više nije ekonomija, već vojka. Za­
                                                     i
            pravo, poprilično se nalazimo u situaciji gdje je bo bivši Sovjetski
         195 Miljan Filimonović, S p o ljn a  p o litik a  R u ske f e d e r a c ije , Beograd, 2010, str. 65.
         296 Vidjeti u: Dilip Hiro, A fte r  E m p ir e, str. 276.



                                     180
   176   177   178   179   180   181   182   183   184   185   186